Presude dolaze u trenutku kada Rusija nastoji da kazni Navalnijeve saradnike od njegove neobjašnjive smrti u arktičkoj zatvorskoj koloniji prošlog februara.

Vadim Kobzev, Aleksej Lipcer i Igor Sergunin -- koji su uhapšeni u oktobru 2023. godine -- proglašeni su krivim za učešće u "ekstremističkoj organizaciji", presudio je sud u ruskom gradu Petuški.

Kobzev, najistaknutiji član advokatskog tima Navaljnog, dobio je 5,5 godina, dok je Lipcer dobio pet godina, a Sergunin 3,5 godine.

Dok je služio svoju 19-godišnju kaznu, Navalny je komunicirao sa svijetom tako što je preko svojih advokata slao poruke koje je njegov tim potom objavljivao na društvenim mrežama.

Vlasti su ga premjestile u stroži zatvorski režim koji je ograničavao kontakte izvana, prije nego što su ga poslali u udaljenu koloniju iznad Arktičkog kruga gdje je umro.

"Sudi nam se jer smo Navalnijeve misli prenijeli drugim ljudima", rekao je Kobzev na sudu prošle sedmice.

Sud je rekao da su muškarci "koristili svoj status advokata dok su posjećivali osuđenika Navaljnog... kako bi osigurali redovan prijenos informacija između članova ekstremističke zajednice, uključujući one koji se traže i skrivaju izvan Ruske Federacije, i Navaljnog".

'Nečuveno'

Kako se navodi, to je Navaljnom omogućilo da nastavi "planiranje priprema i stvaranje uslova za činjenje zločina ekstremističkog karaktera".

Navalny je osudio hapšenja advokata kao "nečuvene" i dio kampanje za njegovu daljnju izolaciju u zatvoru.

Sudski postupak, koji je počeo u septembru u Petuški, gradu oko 115 kilometara istočno od Moskve, vodi se iza zatvorenih vrata.

Presude dolaze nekoliko dana prije nego što će se četiri nezavisna novinara optužena za pomaganje Navaljnom vratiti na sud, prijeti im do šest godina zatvora.

U svojim porukama vanjskom svijetu, Navalny je osudio ofanzivu Kremlja na Ukrajinu kao "zločinačku" i poručio pristalicama "da ne odustaju".

Zatvorski tekstovi su također bili puni šaljivih depeša iz svakodnevnog života iza rešetaka.

U svom prošlosedmičnom govoru, Kobzev je uporedio trenutni obračun Moskve protiv neslaganja sa masovnom represijom iz Staljinove ere.

"Osam godina je prošlo... a na sudu Petuški ponovo se sudi ljudima za diskreditaciju zvaničnika i državnih agencija", rekao je on u govoru koji je objavio novine Novaja gazeta.

'Divljačke' kazne

Druga članica bivšeg pravnog tima Navaljnog, Olga Mihajlova, koja je u egzilu, osudila je tražene kazne kao "divljačke", rekavši da su ljudi "pošteno i profesionalno branili Navaljnog dugi niz godina".

Navalnyjeva supruga Julija Navalnaya obećala je da će nastaviti njegov rad.

Prošle sedmice je rekla da je Rusija odbila da skine njenog mrtvog muža sa svoje liste terorista i ekstremista.

Ona je 16. decembra objavila pismo ruskog finansijskog nadzornog tijela Rosfinmonitoring upućeno Navalnijevoj majci u kojem se navodi da je pokojni opozicioni lider još uvijek pod istragom zbog pranja novca i "finansiranja terorizma".

"Zašto je Putinu to potrebno? Očigledno da spriječi Alekseja da otvori bankovni račun. To je sada nemoguće", rekla je Navalnaya.

"Putin to radi da bi vas uplašio. On želi da se plašite da čak i spomenete Alekseja i da postepeno zaboravite njegovo ime."

Rusija je dodala Navaljnog na crnu listu "terorista i ekstremista".

Moskva je 2021. zabranila Navalnyjevu Fondaciju za borbu protiv korupcije, poznatu po istragama o navodnoj korupciji Putinovih zvaničnika, nazvavši je "ekstremističkom".

Umalo je umro 2020. godine nakon što je bio otrovan tokom predizbornog putovanja u Sibir uoči regionalnih izbora.

Zapad i Moskva su pregovarali o oslobađanju Navaljnog u razmjeni zarobljenika kada je umro. Nekoliko njegovih saradnika je kasnije oslobođeno u konačnom dogovoru.

Prema sadašnjem zakonu, matična kompanija usluge, ByteDance sa sjedištem u Kini, mora ili prodati TikTok nekineskoj firmi ili ga ugasiti u SAD.

Predstavnik Mike Waltz, koji je imenovan da bude Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je za Fox News u četvrtak da novoizabrani predsjednik ima na raspolaganju opcije da odgodi provođenje zakona dok se razradi mogući dogovor za prodaju kompanije. To uključuje dio zakona koji dozvoljava predsjedniku ByteDanceu 90 dana produženja za završetak prodaje.

„Uvešćemo mjere da spriječimo da TikTok ugase“, rekao je Waltz, „sve dok je održiv dogovor na stolu. To u suštini daje predsjedniku Trumpu vrijeme da nastavi sa radom TikToka“.

Izvršna radnja se navodno razmatra

Takođe u srijedu, nekoliko medija je objavilo da Trump razmatra izdavanje izvršne naredbe koja bi zaštitila TikTok.

Zakonitost takvog poteza je nejasna i dodatno je dovedena u sumnju činjenicom da je Vrhovni sud spreman da donese odluku o zahtjevu kompanije da se poništi zakon.

Viši sud je saslušao argumente u slučaju prošle sedmice i očekuje se da će donijeti odluku uskoro. Ishod nije siguran. Međutim, u usmenim raspravama, činilo se da je većina sudija podržavala zakon.

Trumpov stav prema TikTok-u je značajno evoluirao tokom godina. Tokom svog prvog mandata, pokušao je da ugasi uslugu u SAD-u, no od tada je koristio uslugu, sa značajnim uspjehom, da se poveže sa svojim pristalicama.

Na konferenciji za novinare na Floridi prošlog mjeseca, Trump je rekao: "Imam toplu točku u srcu za TikTok" i pripisao je aplikaciji da mu je pomogla da svoju poruku prenese mlađim američkim glasačima.

Trump je negirao da je na njegovu promjenu mišljenja o TikToku uticao kratak sastanak u martu s republikanskim megadonatorom i ByteDance investitorom Jeffom Yassom.

Izvještaji o otkrivanju lobiranja iz 2024. godine pokazuju da je ByteDance platio bivšem pomoćniku Trumpove kampanje da lobira kod zakonodavaca u Washingtonu u korist TikToka, a da je bivša viša Trumpova pomoćnica Kellyanne Conway plaćena da se zalaže za TikTok u Kongresu preko konzervativne grupe Club for koju financira Yass. Rast.

Trump je takođe rekao da TikTok nije pominjan tokom njegovog sastanka sa Jasom.

Ekonomski problemi

U godinama otkako je TikTok uzeo maha, hiljade kreatora sadržaja sa sjedištem u SAD razvile su veliku publiku na aplikaciji i u mnogim slučajevima uspjele su unovčiti svoje TikTok feedove.

Mnoga mala preduzeća su uspjela reklamirati svoje proizvode korisnicima TikTok-a. Druge TikTok ličnosti su prenijele slavu na aplikaciju u šire poznate ličnosti što je dovelo do unosnih preporuka proizvoda i drugih dogovora.

Neki članovi Kongresa izrazili su zabrinutost da bi naglo gašenje aplikacije moglo imati ekonomske posljedice.

U ponedjeljak, demokratski senator Edward Markey uveo je zakon koji će odgoditi zabranu TikToka za 270 dana.

"Da budem jasan: TikTok ima svojih problema", rekao je Markey u izjavi koju je objavio njegov ured. "Kao i svaka platforma društvenih medija, TikTok predstavlja ozbiljan rizik za privatnost i mentalno zdravlje naših mladih ljudi. Nastavit ću smatrati TikTok odgovornim za takvo ponašanje. Ali zabrana TikToka bi nametnula ozbiljne posljedice za milione Amerikanaca koji zavise od aplikacija za društvene veze i njihov ekonomski život Ne možemo dozvoliti da se to dogodi."

Nejasna isplativost prodaje

Kako se bliži rok u nedjelju, pojavile su se brojne glasine o mogućoj prodaji kompanije. Bloomberg je u srijedu izvijestio da kineski zvaničnici razmatraju mogućnost prodaje usluge milijarderu Elonu Musku, bliskom Trumpovom savjetniku koji već posjeduje medijski servis X, nekadašnji Twitter.

Drugi američki milijarder, developer za nekretnine Frank McCourt, rekao je Reutersu u četvrtak da je konzorcij investitora koji je on formirao već dao zvaničnu ponudu za kupovinu TikToka, procjenjujući uslugu na 20 milijardi dolara.

Međutim, daleko je od jasnog da je prodaja nešto što je kineska vlada spremna da dozvoli. Svaka prodaja vrijedna ulaganja kupca morala bi uključiti "preporučni mehanizam", TikTok-ov naziv za algoritam koji uslugu čini tako popularnom i, mnogi bi rekli, zaraznom.

Prošle godine u sudskom podnesku, TikTok je takav posao okarakterisao kao nedostupan.

"Baš kao što Sjedinjene Države ograničavaju izvoz tehnologija porijeklom iz SAD-a (npr. određenih kompjuterskih čipova), kineska vlada regulira transfer tehnologija razvijenih u Kini", tvrdi kompanija u sudskom podnesku. "Kineska vlada je u javnim izjavama jasno stavila do znanja da neće dozvoliti prisilno odustajanje od pokretača preporuka."

Privatnost, brige o nacionalnoj sigurnosti

Najpoznatija usluga za dijeljenje kratkih video zapisa, TikTok ima oko 170 miliona korisnika u SAD-u. Federalni zvaničnici godinama su zabrinuti za TikTok jer prikuplja ogromne količine informacija o svojoj korisničkoj bazi.

Tvrdili su da bi kineski zakoni koji primoravaju domaće kompanije da sarađuju sa obavještajnim agencijama mogli biti korišteni da bi se kompanija prisilila da podijeli te podatke s Komunističkom partijom Kine.

Američki zvaničnici izrazili su zabrinutost da bi Kina mogla zloupotrijebiti privatne podatke o američkim korisnicima usluge. Oni su također upozorili da bi Peking mogao koristiti TikTokov moćni algoritam preporuka za oblikovanje javnog diskursa u SAD-u u korist Kine.

U decembru, kada je savezni žalbeni sud potvrdio zakon koji nalaže prodaju ili gašenje kompanije, demokratski predstavnik Raja Krishnamoorthi, jedan od prvobitnih sponzora zakona, objavio je izjavu u kojoj je izrazio mišljenja mnogih pristalica zakona.

"S današnjim mišljenjem, sve tri grane vlasti su došle do istog zaključka: ByteDance je pod kontrolom Komunističke partije Kine, a vlasništvo nad TikTokom od strane ByteDancea predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti koja se ne može ublažiti ni na koji drugi način osim otuđivanjem", rekao je Krishnamoorthi.

"Svaki dan kada TikTok ostane pod kontrolom Komunističke partije Kine je dan kada je naša sigurnost ugrožena", dodao je Krishnamoorthi.

Washington je uveo sankcije vođi sudanske vojske, navodeći njegovu odgovornost za ratne zločine u sukobu koji je u posljednjih godinu dana iskrvario zemlju bogatu naftom - izazvavši glad, ubio desetine hiljada ljudi i protjerao milione iz njihovih domova - samo sedmicu nakon što su SAD sankcionirale njegovog protivnika za djela koja su opisali kao genocid.

Sankcije od četvrtka protiv vođe sudanskih oružanih snaga Abdela Fataha al-Burhana i dobavljača oružja sa sjedištem u Hong Kongu blokiraju im ulazak ili tranzit kroz Sjedinjene Države i ograničavaju njihov pristup bilo kakvoj američkoj imovini.

Ovo ostavlja obje strane ekonomski ograničene u ovom brutalnom sukobu koji je State Department opisao kao najgoru svjetsku humanitarnu krizu, ali gdje su mogućnosti Washingtona ograničene zbog njegovih zategnutih diplomatskih veza s velikom afričkom nacijom. Ovaj sukob je uvukao i vanjske igrače, a Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati naoružavaju rivale.

Tokom svoje završne konferencije za novinare u četvrtak, državni sekretar Antony Blinken optužio je SAF za ratne zločine. U prošlosedmičnim sankcijama, State Department je optužio suprotstavljene Snage za brzu podršku za genocid.

„VS je takođe počinio ratne zločine i nastavlja da gađa civile“, rekao je Blinken. "To je opstruiralo napredak mirovnog procesa. Odbijalo je da učestvuje u brojnim prilikama u pregovorima o prekidu vatre koje smo nastojali da sazovemo, a zajedno sa RSF-om izazvalo je najgoru svjetsku humanitarnu krizu kroz koju ljudi svakodnevno trpe. I čvrsto vjerujemo, kao što smo rekli, da nema vojnog rješenja za ovaj sukob."

'Pogrešan' potez, kaže Sudan

Sudanska vlada izrazila je prigovor na sankcije, nazvavši ih "pogrešnim", "neetičkim" i "sumnjivim".

"Ovoj odluci nedostaju osnovni principi pravde i objektivnosti, oslanjajući se na nevjerojatne izgovore", stoji u njenom saopštenju koje je objavljeno na platformi društvenih medija X. "Ona također odražava očigledno zanemarivanje sudanskog naroda, koji čvrsto stoji ujedinjen iza generala Abdela Fattah al-Burhan kao simbol njihovog suvereniteta i oružanih snaga, te kao hrabri vođa u borbi za dostojanstvo protiv terorista Janjaweed milicije."

Blinken se nije osvrnuo na izvještaje američkih medija pozivajući se na anonimne američke zvaničnike da je SAF najmanje dva puta upotrijebio hemijsko oružje. Na upit Glasa Amerike Savjetu za nacionalnu bezbjednost ostao je bez odgovora u četvrtak.

Na pitanje novinara da li su obje strane podjednako odgovorne, Blinken je odgovorio: "Radnje koje smo preduzeli na RSF, kao što znate, utvrdile su genocid. Radnje koje tražimo za SAF odnose se na ratne zločine. Dakle postoje gradacije u ovim stvarima, a mi slijedimo zakon."

I Blinken je izrazio žaljenje što je ovaj sukob eskalirao. Pratio je mnoge iste konture kao sukob u Darfuru na prijelazu stoljeća.

"Za mene je, da, još jedno pravo žaljenje što, kada je Sudan u pitanju, nismo bili u mogućnosti da stignemo do tog dana uspjeha", rekao je on.

Dodao je: "Nastavit ćemo to raditi naredna tri dana, a nadam se da će i sljedeća administracija to preuzeti."

Hemedti sankcionisan

Prošlonedeljne sankcije bile su usmjerene na lidera RSF-a Mohameda Hamdana Dagloa, koga je Bijela kuća imenovala za vođu talasa obnovljenog etničkog čišćenja, silovanja i sistematskih zločina.

Daglo, koji je poznatiji po svom nadimku, Hemedti, bio je komandant milicije Janjaweed koja se smatra u velikoj mjeri odgovornom za brutalni sukob u Darfuru, u kojem su sudanske arapske milicije Janjaweed koristile taktiku spaljene zemlje protiv naroda Fur, Masalit i Zaghawa u zapadnom Sudanu. , ubivši najmanje 200.000. Razmjeri i divljaštvo nasilja natjerali su Međunarodni krivični sud da izda svoju prvu potjernicu za genocid tadašnjem sudanskom predsjedniku Omaru al-Bashiru.

Hemedti je vodio RSF kao paravojnu jedinicu do sukoba sa vladinim snagama u aprilu 2023. koji je izazvao trenutni sukob.

Nasilje je gurnulo skoro 640.000 ljudi u bijedu gladi, saopćio je State Department. A Ujedinjene nacije procjenjuju da je za 30 miliona ljudi — više od polovine stanovništva nacije — potrebna humanitarna pomoć.

Daniel Volman, direktor afričkog projekta za istraživanje sigurnosti, rekao je za Glas Amerike da je "malo vjerovatno" da će Trumpova administracija uvesti dalje sankcije. Rekao je da SAD i njihovi saveznici snose određenu odgovornost za "eskalaciju sukoba do genocidnih visina".

„Mislim da Sjedinjene Države, pod demokratskom i republikanskom administracijom, snose veliku odgovornost za neuspjeh poduzimanja djelotvorne akcije protiv Baširovog režima [koji je stvorio RSF i izveo prvi genocid u Darfuru] i za neuspjeh poduzimanja efikasne akcije da podrži grupe civilnog društva koje se bore za demokratsku vladu, što je dovelo do sadašnjeg građanskog rata", rekao je on putem e-maila. "Sjedinjene Države nisu same u odgovornosti. Rusija, Iran i druge zemlje također naoružavaju suparničke snage i produžavaju sukob."

Komplikujući faktor

I, rekao je Volman, odluka Bidenove administracije da sankcioniše neke od stranih Hemedtijevih pristalica ciljanjem na kompanije sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima također je komplikovan faktor.

"Uključenost Egipta i UAE u naoružavanje suparničkih snaga i produžavanje građanskog rata zakomplicirat će odnose Trumpove administracije s ova dva ključna saveznika i može ih navesti da prošire i eskaliraju svoju vojnu intervenciju u Sudanu", rekao je.

Andrew Payne, predavač vanjske politike i sigurnosti na Sitiju, Univerzitet u Londonu, rekao je za Glas Amerike da su sankcije za sada glavno oruđe koje Washington ima da ograniči Kartum.

"Sankcije su lako sredstvo koje čini da se čini da administracija nešto radi, bez obzira da li je to prikladno sredstvo za korištenje. To je relativno besplatno za Sjedinjene Države. Ako je alternativa nešto što zahtijeva političku volju, onda volja mora biti tu... Sankcije su u neku ruku najjeftinije sredstvo, tako da je to način da izgledate kao da ste posvećeni, kao da ste aktivni, bez razmišljanja o oštrijim mjerama, rekao je Payne.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine(FBiH), jednog od dva bh. entiteta, usvojio je u četvrtak, 16. decembra, Zakon o Južnoj interkonekciji, gasovodu koji bi doveo gas u BiH iz pravca Hrvatske.

Usvajanjem ovog Zakona, otklonjene su prepreke za gasovod čijom će se gradnjom riješiti potpuna ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom gasu.

U Bosnu i Hercegovinu trenutno stiže samo ruski gas, jedinim gasovodom, Turskim tokom, i ulazi na jednoj tački, na istočnoj granici, kod Zvornika.

Južna interkonekcija je gasovod koji bi bio povezan sa terminalom ukapljenog gasa (LNG) na hrvatskom ostrvu Krku, a samim tim i evropskim gasovodima, te bi iz pravca Hrvatske išao preko zapadne Hercegovine do srednje BiH.

Planirani gasovod je vrijedan oko 100 miliona eura, a dugačak oko 180 kilometara.

Prethodno je Zakon 12. decembra usvojio i Predstavnički dom entitetskog parlamenta uz protivljenje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, čiji je lider Dragan Čović.

Sjedinjene Američke Države od ranije snažno podržavaju izgradnju Južne interkonekcije, te su više puta pozivali HDZ BiH da prestane sa opstrukcijama projekta.

Izgradnja "Južne interkonekcije" zaustavljena je 2021. godine u Federaciji BiH, jer se predstavnici hrvatskih stranaka na čelu s HDZ-om BiH protive tome da nosilac ovog projekta bude BH Gas koji je u vlasništvu Vlade ovog entiteta.

Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja gasovoda je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH još krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i poslanici HDZ BiH.

Međutim, ovaj zakon bio je blokiran u Domu naroda Federacije, jer je HDZ BiH potom zahtijevao formiranje novog preduzeća čije bi sjedište bilo u Mostaru.

Kompromis je napravljen tako što su u januaru ove godine usvojene izmjene Statuta BH Gasa, na način da se mogu osnivati i podružnice tog preduzeća, van sjedišta u Sarajevu.

1. faza:

- Šestonedeljni početni prekid vatre.

- Postepeno povlačenje izraelskih snaga iz centralne Gaze i povratak raseljenih Palestinaca u sjevernu Gazu.

- Sporazum zahtijeva da 600 kamiona humanitarne pomoći bude dozvoljeno u Gazu svakog dana prekida vatre, od kojih 50 prevozi gorivo, a 300 kamiona dodijeljeno sjeveru.

- Hamas će osloboditi 33 izraelska taoca.

- Izrael će osloboditi 30 palestinskih zatočenika za svakog civilnog taoca i 50 palestinskih zatočenika za svaku izraelsku ženu koju Hamas oslobađa.

- Izrael će do kraja prve faze osloboditi sve palestinske žene i djecu mlađu od 19 godina zatočene od 7. oktobra 2023.

2. faza:

- Pregovori će početi do 16. dana prve faze.

- Očekuje se da će uključiti oslobađanje svih preostalih talaca, uključujući izraelske muške vojnike, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih vojnika.

3. faza:

- Očekuje se da će uključiti povratak svih preostalih mrtvih tijela i početak obnove Gaze, pod nadzorom Egipta, Katara i Ujedinjenih naroda.

Olakšanje će vatrogascima dati ključnu priliku za borbu protiv požara Palisades na zapadnoj ivici Los Angelesa i požara Eaton u podnožju istočno od grada prije nego što se sljedeće sedmice još jedan potencijalno pretvori u opasne uslove.

"Dobre vijesti: Očekujemo ove sedmice prijeko potreban odmor od vremenskih nepogoda", saopštila je Nacionalna meteorološka služba u srijedu. "Loše vijesti: Sljedeća sedmica je zabrinjavajuća. Iako smo uvjereni da nećemo vidjeti ponavljanje prošle sedmice, očekuju se opasni vremenski uvjeti za požar."

Požar u Palisadesu bio je 21% obuzdan u srijedu kasno nakon što je izgorjelo 96 kvadratnih kilometara, prema Kalifornijskom odjelu za šumarstvo i zaštitu od požara. Agencija je saopštila da je požar Eaton bio 45% suzbijen i da je izgorjelo 57 kvadratnih kilometara.

Više od 82.000 ljudi bilo je pod naredbom za evakuaciju, dok se 8.500 vatrogasaca iz Sjedinjenih Država, Kanade i Meksika borilo s dva požara i nekoliko manjih u regiji.

U požarima je poginulo najmanje 25 ljudi i izgorjelo je 12.000 kuća i drugih objekata, navode vlasti.

Šumski požari izbili su 7. januara, podstaknuti snažnim vjetrovima u regiji Santa Ana u kojoj već osam mjeseci uglavnom nema kiše. Vremenske prognoze pokazuju male ili nikakve šanse za kišu u narednoj sedmici.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

"Opasna koncentracija moći u rukama vrlo malog broja ultra bogatih ljudi, opasne posljedice ako se njihova zloupotreba moći ne kontrolira", rekao je. "Danas se u Americi oblikuje oligarhija ekstremnog bogatstva, moći i uticaja koji doslovno ugrožava našu cjelokupnu demokratiju, naša osnovna prava i slobode."

Predsjednik nije rekao na koga misli pod oligarhijom. Ali neki od najvećih milijardera u zemlji, uključujući Elona Muska, uspostavili su bliske veze sa novoizabranim predsednikom Donaldom Trampom, koji će biti inaugurisan u ponedeljak.

Musk je potrošio više od 100 miliona dolara na Trumpov reizbor, dok su izvršni direktor Meta Mark Zuckerberg i Amazonov Jeff Bezos dali velike donacije Trumpovom inauguracijskom odboru.

Bez pominjanja imena, Biden je ukazao na Zuckerbergovu nedavnu odluku da će njegova kompanija za društvene mreže, koja posjeduje Facebook i Instagram, prestati raditi s provjeravačima činjenica.

"Slobodna štampa se urušava. Urednici nestaju. Društveni mediji odustaju od provjere činjenica", rekao je Biden. "Istina je ugušena lažima izrečenim radi moći i profita."

Prekid vatre u Gazi

Biden je svoj mandat završio na visokoj noti u vanjskoj politici. Samo nekoliko sati ranije je objavio da su Izrael i Hamas postigli sporazum o prekidu vatre i taocima u Gazi.

"To je rezultat ne samo ekstremnog pritiska pod kojim je Hamas i izmijenjene regionalne jednadžbe nakon prekida vatre u Libanu i slabljenja Irana - već i uporne i mukotrpne američke diplomatije", rekao je Biden u saopćenju. "Moja diplomatija nikada nije prestala u njihovim naporima da to urade."

Dogovor će u velikoj mjeri implementirati dolazeća administracija, a na oproštaju Biden je rekao da nalaže svom timu da buduću administraciju u potpunosti informišu.

Trump je odmah pokušao da preuzme zasluge za dogovor, objavljujući na društvenim mrežama da se "sporazum o prekidu vatre mogao dogoditi samo kao rezultat naše istorijske pobjede u novembru".

Na vanjskopolitičkom frontu, administracija insistira na tome da dolazećoj administraciji ostavlja veoma jaku poziciju.

"Napuštamo Ameriku s više prijatelja i jačih saveza, čiji su protivnici slabiji i pod pritiskom", rekao je Bajden u svom vanjskopolitičkom obraćanju u ponedjeljak. "Ameriku koja ponovo vodi, ujedinjuje zemlje, postavlja agendu, okuplja druge iza naših planova i vizija."

Predsjednik je ponovo branio svoju odluku da povuče Sjedinjene Države iz Afganistana 2021. Republikanci i neki demokrati kritizirali su način na koji je Biden okončao najduži američki rat kao haotičan, koštajući života 13 pripadnika vojske i desetine afganistanskih civila u terorističkom napadu u Kabulu.

Zima opasnosti i mogućnosti

U pismu objavljenom u srijedu ujutro, Biden se osvrnuo na to kako je njegova administracija počela u sjeni COVID-19 i napada na američki Kapitol 6. januara 2021. od strane gomile Trumpovih pristalica s namjerom da ponište rezultate izbora 2020. u kojima je Biden pobijedio.

"Prije četiri godine stajali smo u zimi opasnosti i zimi mogućnosti", naveo je on u pismu. "Ali, okupili smo se kao Amerikanci, i hrabro smo prošli kroz to. Izašli smo jači, prosperitetniji i sigurniji."

To je bilo Bidenovo peto i posljednje službeno obraćanje iz Ovalnog ureda. U svom prethodnom obraćanju u Ovalnom uredu prije šest mjeseci, objasnio je svoju odluku da se povuče i podrži svoju potpredsjednicu Kamalu Harris da se kandiduje protiv Trumpa na izborima 2024. godine.

Predsjednikovo oproštajno obraćanje dolazi dan nakon što je Jack Smith, specijalni savjetnik koji je optužio Trumpa zbog optužbi za nezakonit pokušaj da se uhvati za vlast nakon izbora 2020., objavio svoj konačni izvještaj. U Smithovom izvještaju navodi se da bi dokazi bili dovoljni da se novoizabrani predsjednik osudi na suđenju, da njegova pobjeda na izborima 2024. nije onemogućila nastavak gonjenja.

Trump je više puta negirao nepravde i napao rad specijalnog savjetnika kao politički motiviran.

U julu je američki Vrhovni sud odobrio Trampu široku zaštitu od krivične odgovornosti zbog njegove uloge u pokušaju da potkopa svoj poraz 2020. Biden je iskoristio svoje oproštajno obraćanje da pozove na ustavni amandman kojim bi se ukinuo imunitet aktualnim predsjednicima.

Bidenovo naslijeđe

Biden napušta funkciju sa 39 posto odobravanja, navodi Gallup. Tomas Švarc, predsednički istoričar sa Univerziteta Vanderbilt u Tenesiju, rekao je da će na predsednikovo nasleđe uticati način na koji će Tramp vladati u naredne četiri godine.

„Ako Trump završi kao katastrofa... ili uvođenjem ekonomskog haosa, ili ako bude više svetskog haosa zbog sukoba, Biden će biti u većoj meri zapamćen“, rekao je za Glas Amerike. "Ako se Trump zaista pokaže kao opasan za demokratske norme kao što su Biden i demokrate predložili, onda mislim da bi se mogao smatrati vrlo proročkim."

S druge strane, naslijeđujući snažnu ekonomiju i ukidanje američkih stranih zapleta, Trump ima potencijal da postane predsjednik u kalibru Ronalda Reagana, rekao je Schwartz. U tom slučaju će istoričari zabilježiti Bidena po njegovim zakonodavnim dostignućima, ali "neće ga se tako lijepo sjećati".

Bijela kuća je također objavila opsežnu informativnu listu s detaljima o postignućima Biden-Harris administracije u zemlji i inostranstvu.

Izveštaj je istakao istorijski ekonomski napredak koji je dodao 16,6 miliona radnih mesta, povećao BDP za 12,6% i povećao srednje bogatstvo domaćinstava za 37%. Naglasio je ulaganja u infrastrukturu, čistu energiju i poluprovodnike kroz Bidenovo potpisano zakonodavstvo, Zakon o smanjenju inflacije i Zakon o CHIPS-u.

Bijela kuća je tvrdila da je putem ciljanih olakšica i pravednog oporezivanja, Bidenova administracija obnovila "jaču, pravedniju ekonomiju", stvarajući prilike odozdo prema gore.

Biden je završio svoje oproštajno obraćanje zahvalivši naciji na privilegiji da služi.

"Još uvijek vjerujem u ideju za koju se zalaže ovaj narod, nacija u kojoj su snaga naših institucija i karakter naših ljudi važni i moraju opstati", rekao je.

"Sada je vaš red da čuvate stražu."

Očekuje se se da će Hamas u toj fazi osloboditi 33 taoca , uglavnom žene, djecu i starije ljude, dok bi stotine palestinskih zatvorenika trebali da budu pušteni iz izraelskih zatvora.

Druga faza koja ima za cilj okončanje rata započela bi 16 dana od implementacije prve faze, čime bi se otvorio put ka okončanju petnaestomjesečnog sukoba, dok bi treća faza vodila finalnim detaljima i dogovoru o permanentnom miru.

"Čak i dok pozdravljamo ovu vijest, prisjećamo se svih porodica čiji su najmiliji ubijeni u Hamasovom napadu 7. oktobra, i mnogih nevinih ljudi ubijenih u ratu koji je uslijedio. Davno je prošlo vrijeme da se borbe završe i da počne rad na izgradnji mira i sigurnosti. Također mislim na američke porodice, od kojih tri imaju žive taoce u Gazi, a četiri čekaju povratak ostataka nakon najstrašnijeg iskušenja koje se može zamisliti. Prema ovom ugovoru, odlučni smo da ih sve vratimo kući", kazao je predsjednik Biden.

Do dogovora dolazi nakon mjesevci mukotrpnih pregovora koji su zajedno s Egiptom i Katarom vodile Sjedinjene Države, a sve to nekoliko dana uoči inauguracije novog američkog predsjednika, Donalda Trumpa. Novoizabrani američki predsjednik je nekoliko outa istaknuo da dogovor mora brzo da se postigne ili će "biti plaćena paklena cijena" ako taoci ne budu oslobođeni.

Izrael vjeruje da od otprilike još stotinu talaca koje Hamas drži, jedna trećina više nije medju živima.

Izraelski mediji su javili da je, kako se čini, specijalni izaslanik novog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, bio presudan za prisiljavanje Natanjahua da prihvati sporazum.

Iako su iz ureda izraelskog premijera saopcili prije par sati da jos ima nerijesenih pitanja u vezi s sporazumom o primirju, nakon obraćanja predsjendika Bidena više nema sumnje da su obje strane prihvatile sporazum.

U Washingtonu, senator Jim Risch, predsjedavajući Odbora za vanjske poslove američkog Senata, objavio je vijest usred saslušanja za nominaciju senatora Marca Rubija, koji je izabran za državnog sekretara izabranog predsjednika Donalda Trumpa.

Risch je, u iznošenju vijesti, također pozvao na oprez.

Međutim, prije nego što svi proslavimo, očigledno ćemo svi htjeti vidjeti kako će to funkcionirati, rekao je.

Vijest je dočekana sa dvostranačkom podrškom, a senator Chris Murphy, demokrata, odgovorio je Rischu: "To su zaista dobre vijesti."

Osnovni parametri prijedloga o prekidu vatre odvijali bi proces u nekoliko faza, a tri američka zvaničnika potvrdila su za Associated Press da će "neki" taoci biti oslobođeni.

Hamas bi oslobodio taoce koje drži otkako su militanti izveli napad na Izrael u oktobru 2023., dok bi izraelske vlasti oslobodile palestinske zatvorenike.

Izraelske trupe bi izvršile postupno povlačenje iz Gaze, a nekim Palestincima raseljenim zbog sukoba bi bilo dozvoljeno da se vrate, zajedno sa porastom pomoći za palestinske civile.

Katarski premijer Šeik Mohamed bin Abdulrahman Al Tani potvrdio je sporazum o prekidu vatre Izraela i Hamasa. On je na konferenciji za novinare u Dohi, gdje se odvijala poslednja faza pregovora, rekao da sporazum stupa na snagu u nedelju.

Donald Tramp je pozdravio vijest o postizanju sporazuma.

"Imamo sporazum o taocima na Bliskom istoku. Uskoro će biti oslobođeni. Hvala vam!", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth prije nego što se javnosti obratio predsjednik Biden.

Njegov izaslanik za Bliski istok Steven Witkoff, rekao je za izraelski Kanal 12 da je do sporazuma došlo "zahvaljujući mnogima i on pokazuje da politika mira kroz snagu pobjeđuje.

"Hvala izraelskom mirovnom timu, Kataru, Egipćanima, Bidenovoj administraciji i, prije svih, Donaltu Trumpu čija je politika mira kroz snagu pobijedila", naveo je Witkoff.

U Izraelu, oslobađanje talaca, moglo bi u određenoj mjeri da smanji javni pritisak i ljutnju na premijera Benjamina Netanyahua i njegovu desničarsku vladu koju mnogi okriviljuju za bezbjednosne propuste koje su doveli do napada 7. oktobra, najsmrtonosnijeg u istoriji zemlje, ocjenjuje agencija Reuters.

Državni sekretar Antony Blinken iznio je u utorak argument za plan za poslijeratnu obnovu i upravljanje Gazom.

"Imamo odgovornost da osiguramo da strateška postignuća u posljednjih 15 mjeseci opstanu i postave temelje za bolju budućnost", rekao je Blinken za Atlantic Council, organizaciju za istraživanje politike sa sjedištem u Washingtonu. "Prečesto smo na Bliskom istoku vidjeli kako mjesto jednog diktatora može popuniti drugi ili ustupiti mjesto sukobu i haosu."

Porodice i prijatelji talaca koje drži Hamas, ali i Palestinci u Khan Younis izašli su na ulice nakon vijesti o primirju, radujući se i slaveći potencijalni mir i dogovor o prekidu vatre.

Stanovnici Gaze su palili vatre i i ispaljivali male svijetleće rakete u znak radosti,, plešući ulicama, a jedan stanovnik Gaze je rekao Cekamo na ovu radosnu vijest već godinu i pol, naša se radost ne može opisati riječima!

Vijest o primirju je dočekana u Izraelu s s radošću ali i sa velikom strepnjom porodica koje sada čekaju oslobađanje svojih najmilijih iz Hamasovog zarobljeništva.

Izrael je započeo napad na Hamas u Gazi nakon što su Hamasovi borci 7. oktobra 2023. upali preko njegovih granica, ubivši 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je proglašen terorističkom organizacijom od strane Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske unije i drugih.

Od tada je više od 46.600 ljudi ubijeno u Gazi, od kojih su većina žena i djece, prema palestinskim zdravstvenim zvaničnicima, iako Izrael kaže da broj poginulih uključuje hiljade boraca Hamasa koje je ubio.

Veliki dio Gaze je uništen tokom borbi i zahvaćen humanitarnom krizom, a većina od 2,3 miliona stanovnika je raseljena, često više puta.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Glavni propagandni televizijski kanal, Prvi kanal, izgubio je četvrtinu gledalaca od početka pune ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Stručnjaci, koji su govorili za ruski servis Glasa Amerike, kažu da je to postao stabilan trend koji Kremlj za sada ne uspijeva da preokrene, čak i nakon izdvajanje više novca za državne medije.

Milioni Rusa prestali su da prate medije bliske Kremlju 2024. Neki mediji izgubili su do trećinu publike, a Prvi kanal je prvi put u istoriji pao na peto mjesto po TV rejtingu.

Broj čitalaca i gledalaca pada uprkos povećanom finansiranju državnih medija, navodi se u projektu "Možemo da objasnimo" (We Can Explain), koji je proučavao statistiku iz istraživanje koje je sproveo LiveInternet.

Među najvećim "žrtvama" je tabloid Komsomolskaja Pravda (KP), koji se smatra omiljenim dnevnim listom predsjednika Vladimira Putina. Tokom jedne godine, prosječni broj posjetilaca na sajtu tabloida pao je sa 6,5 na 4,3 miliona.

U malo boljoj poziciji su Moskovski Komsomolets i Gazeta.ru, koji su izgubili 22, odnosno 14 odsto čitalaca. Popularnost Ria Novosti i Lenta.ru pala je za 12 odnosno 11 procenata.

Znatno je pao i rejting federalnih TV kanala. Prema podacima istraživačke kompanije Mediaskop (Mediascope), Prvi kanal - koji je uvijek bio omiljeni ruski televizijski kanal, u decembru prošle godine je prvi put u istoriji pao na peto mjesto po prosječnom dnevnom broju gledalaca. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, kanal je izgubio oko četvrtinu publike.

U međuvremenu, prema budžetu, propaganda će u ovoj godini poreske obveznike u prosjeku koštati 11,4 milijardi rublji mjesečno ili 2,6 milijardi nedeljno. Glavni dobitnici tih sredstava i dalje su državni televizijski kanali.

Pad popularnosti medija bliskih Kremlju je realtivno stabilan trend, kaže sociolog i publicista, bivši generalni sekretar novinarskog sindikata Rusije Igor Jakovenko. Prema njegovom mišljenju, to potvrđuje nekoliko parametara.

"Naročito je zabilježen pad broja gledalaca ruske propagandne televizije. U prvom planu su sada zabavni kanali kao što su REN TV, TNT...Međutim rejting glavnih "kanala mržnje" stalno pada. Ako govorimo o pojedinačnim programima, glavni politički kontakt programi (Vladimira) Solovjova i (Olge) Skabejeve (oba se prenose na TV kanalu Rossiya-1) pali su sa spiska TOP 50 2023. godine, a prošle godine im je rejting još više pao", kaže Jakovenko.

Takođe ističe da je to svakako katastrofalno za propagandu.

"Broj onih koji vole Solovjova, Skabejevu i druge vodeće propagandiste se značajno smanjio. Naravno, to ne znači da je pala podrška Putinu - održavaju je oni koji su ravnodušni. Međutim, očigledno je da se smanjuje broj pristalica "ludačke mržnje". Postoji i zamor među publikom do određenog stepena. Propaganda retorika ne mijenja se gotovo tri godine. Možete da gledate rusku televiziju u bilo koje vrijeme i čućete iste fraze", objašnjava Jakovenko.

Jakovenko je siguran da novac neće riješiti situaciju.

"Nada da mediji bliski Kremlju mogu barem djelimično da povrate popularnost zahvaljujući ubacivanju ogromnih količina novca je neosnovana. Ljudi su umorni i okreću se zabavnim programima. Međutim, to ne znači da je propaganda oslabljena. Nastavlja se i prilično je efikasna, ali se uglavnom premjestila na druge platforme - Telegram, društvene mreže. I sve to se naravno obilato finansira. A kada je riječ o glavnim formatima, "kanali mržnje" i dalje predastavljaju određenu rijetkost", zaključuje Igor Jakovenko.

Budžet Rusije za 2025. obuhvata 137,2 milijarde rublji za finansiranje državnih televizijskih kanala, medija i internet projekata. To je 15,9 milijardi više nego prethodne godine.

Andrej Kolesnikov, kolumnista za website newtimes.ru i Novaju Gazetu, upozorava međutim da treba biti oprezan kada su u pitanju mogući zaključci o padu uticaja državnih medija u Rusiji.

Prema njegovom mišljenju, postoje dva glavna faktora.

"Opšti pad interesovanja za tradicionalne medije (TV, novine, pad broja njihovih gledalaca i čitalaca, mladi takođe nisu veoma zainteresovani za tu vrstu medija) i sve veći zamor kada je riječ o političkom i vojnom sadržaju. Uprkos tome, državni mediji i dalje određuju dominantno mišljenje većine Rusa", kaže Kolesnikov za Ruski servis Glasa Amerike.

Ističe i da je važno razumjeti da se narativ Kremlja aktivno širi na društvenim mrežama i da se, u suštini, danas sve može nazvati medijom.

"Na primjer, Z-kanali na Telegramu se uspješno takmiče sa anti-ratnim i anti-Putinovskim resursima. I blokiranje YouTubea značajno je smanjilo broj posjetilaca alternativnih kanala i strimova", ističe Kolesnikov.

Zaključuje i da oni koji ne znaju kako i, što je najvažnije, ne žele da dobijaju alternativne informacije, na kraju ih neće ni dobiti.

"Tu rade odbrambeni mehanizmi zbog kojih ljudi kažu da podržavaju rat - ako je to državi potrebno, oni će to podržati. I mnogi ne znaju kako da razlikuju propagandu od činjenica i ponovo, što je najvažnije, ne žele da znaju. Postoji još jedan podfaktor: okretanje ličnom životu (što je dio "ratnog zamora). Ljudi pokušavaju da se na sve moguće načine distanciraju od rata", zaključuje Andrej Kolesnikov.

U pismu objavljenom u srijedu ujutro, Biden se osvrnuo na to kako je njegova administracija počela u sjeni COVID-19 i napada na američki Kapitol 6. januara 2021. od strane gomile Trumpovih pristalica s namjerom da ponište rezultate izbora 2020. Bajden je pobedio.

„Prije četiri godine stajali smo u zimi opasnosti i zimi mogućnosti“, naveo je on u pismu. “Ali, okupili smo se kao Amerikanci i hrabro smo to prošli. Izašli smo jači, prosperitetniji i sigurniji.”

Predsjednikovo oproštajno obraćanje dolazi dan nakon što je Jack Smith, specijalni savjetnik koji je optužio Trumpa zbog optužbi za nezakonit pokušaj da se uhvati za vlast nakon izbora 2020., objavio svoj konačni izvještaj.

U Smithovom izvještaju stoji da bi dokazi bili dovoljni da se novoizabrani predsjednik osudi na suđenju, da njegova pobjeda na izborima 2024. nije onemogućila nastavak gonjenja.

Trump je više puta negirao optužbe i napao rad specijalnog savjetnika kao politički motiviran.

Bidenov govor uslijedio je nakon primjedbi koje je iznio u ponedjeljak u američkom State Departmentu, braneći svoje rezultate u vanjskoj politici i bit će njegovo peto i posljednje službeno obraćanje iz Ovalne kancelarije. U svom prethodnom obraćanju u Ovalnom uredu prije šest mjeseci, Biden je objasnio svoju odluku da se povuče i podrži svoju potpredsjednicu Kamalu Harris da se kandiduje protiv Trumpa na izborima 2024.

Biden se osvrnuo na okvir "bitke za dušu Amerike" za koji je vodio kampanju 2020. kada je pobijedio Trumpa.

“Kandidirao sam se za predsjednika jer sam vjerovao da je duša Amerike u pitanju”, napisao je Biden, tvrdeći da je to još uvijek slučaj i da je ideja Amerike zasnovana na uvjerenju da smo “svi stvoreni jednaki, obdareni od našeg Stvoritelja određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i potraga za srećom.”

„Nikada nismo u potpunosti ispunili ovu svetu ideju, ali nikada nismo ni odustali od nje“, rekao je. “I ne vjerujem da će američki narod sada otići od toga.”

Bidenovo naslijeđe

Biden napušta funkciju sa 39 posto odobravanja, navodi Gallup. Posljednje sedmice svoje administracije koristio je da učvrsti svoje naslijeđe.

Tomas Švarc, predsjednički istoričar sa Univerziteta Vanderbilt u Tenesiju, rekao je da će na Bidenovo naslijeđe uticati kako će Trump vladati u naredne četiri godine.

"Ako Trump završi kao katastrofa... ili uvođenjem ekonomskog haosa, ili ako bude više svjetskog haosa zbog sukoba, Biden će biti zapamćen u boljem sjećanju", rekao je za Glas Amerike. “Ako se Trump zaista pokaže kao opasan za demokratske norme kao što su Biden i demokrate predložili, onda mislim da bi ga se moglo smatrati prorokom.”

S druge strane, naslijeđujući snažnu ekonomiju i ukidanje američkih stranih zapleta, Trump ima potencijal da postane predsjednik u kalibru Ronalda Reagana, rekao je Schwartz. U tom slučaju će istoričari zabilježiti Bidena po njegovim zakonodavnim dostignućima, ali "neće ga se tako lijepo sećati".

Bijela kuća je također objavila opsežnu informativnu listu s detaljima o postignućima Biden-Harris administracije u zemlji i inostranstvu.

Lista je naglasila „istorijski“ ekonomski napredak koji je dodao 16,6 miliona radnih mjesta, povećao BDP za 12,6% i povećao srednje bogatstvo domaćinstava za 37%. Naglasio je ulaganja u infrastrukturu, čistu energiju i poluprovodnike kroz Bidenovo potpisano zakonodavstvo, Zakon o smanjenju inflacije i Zakon o CHIPS-u.

Bijela kuća je tvrdila da je putem ciljanih olakšica i pravednog oporezivanja, Bidenova administracija ponovo izgradila "jaču, pravedniju ekonomiju", stvarajući prilike odozdo prema gore.

Na vanjskopolitičkom planu, administracija insistira na tome da dolazećoj Trumpovoj administraciji ostavlja "veoma jaku situaciju".

„Napuštamo Ameriku sa više prijatelja i jačih saveza, čiji su protivnici slabiji i pod pritiskom“, rekao je predsjednik u svom spoljnopolitičkom obraćanju u ponedeljak, „Ameriku koja ponovo vodi, ujedinjuje zemlje, postavlja agendu, donosi drugi zajedno iza naših planova i vizija."

Predsjednik je ponovo branio svoju odluku da povuče SAD iz Afganistana 2021. Republikanci i neki demokrati kritizirali su način na koji je Biden okončao najduži američki rat kao haotičan, koštajući života 13 pripadnika vojske i desetine afganistanskih civila u terorističkom napadu u Kabul.

Biden je u pismu rekao da je "privilegija mog života da služim ovoj naciji više od 50 godina".

"Nigdje drugdje na Zemlji dijete koje je mucalo, iz skromnih početaka u Scrantonu, Pennsylvania, i Claymontu, Delaware, jednog dana ne bi moglo sjediti za Stolom odluka u Ovalnoj kancelariji kao predsjednik Sjedinjenih Država," dodao je on. "Dao sam moje srce i moju dušu našoj naciji. A ja sam zauzvrat milion puta blagoslovljen ljubavlju i podrškom američkog naroda.”

Upitan o njegovim post-predsjeničkim ulogama, Biden je prošle sedmice rekao: "Neće biti daleko od očiju daleko od srca."

Izraelske odbrambene snage saopćile su da su gađale Hamasove mete u gradu Gaza, Khan Younis i Deir al-Balah.

Američki i katarski zvaničnici izrazili su u utorak optimizam da su Izrael i Hamas blizu dogovora, upozoravajući da još treba razraditi neke detalje.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u govoru u Washingtonu: "Vjerujem da ćemo postići prekid vatre", ali je dodao da je na Hamasu da da svoj konačni pristanak. "Na ivici je. Bliže je nego ikada prije."

Portparol katarskog ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari opisao je tekuće razgovore kao u "završnoj fazi" i na "najbližoj tački" do sporazuma.

Hamas je rekao da čeka karte od Izraela koje pokazuju iz kojih dijelova Gaze će povući svoje trupe u početnim fazama prekida vatre.

Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar rekao je da Izrael neće napraviti kompromis po pitanju sigurnosti i da će intervenirati ako u budućnosti vidi prijetnju iz Gaze.

Osnovni parametri prijedloga o prekidu vatre su da bi se proces odvijao u nekoliko faza.

Hamas bi oslobodio taoce koje drži otkako su militanti izveli napad na Izrael u oktobru 2023., dok bi izraelske vlasti oslobodile palestinske zatvorenike.

Izraelske trupe bi izvršile postupno povlačenje iz Gaze, a nekim Palestincima raseljenim zbog sukoba bi bilo dozvoljeno da se vrate, zajedno sa porastom pomoći za palestinske civile.

Ujedinjeni narodi su u utorak saopćili da se spremaju povećati humanitarnu pomoć Gazi pod potencijalnim prekidom vatre. Ali izazovi — kao što su neizvjesnost oko pristupa granicama i sigurnosti — ostaju.

Višemjesečni pregovori koje su vodili Sjedinjene Države, Egipat i Katar nisu uspjeli zaustaviti borbe, ali posljednjih sedmica napori su dobili na zamahu u vrijeme kada se Sjedinjene Države spremaju da novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara kao Bajdenov četvorogodišnji mandat završava.

Blinken je u utorak u posljednjem trenutku iznio argument za plan za poslijeratnu obnovu i upravljanje Gazom.

"Imamo odgovornost da osiguramo da strateška postignuća u posljednjih 15 mjeseci opstanu i postave temelje za bolju budućnost", rekao je Blinken za Atlantic Council, organizaciju za istraživanje politike sa sjedištem u Washingtonu. "Prečesto smo na Bliskom istoku vidjeli kako mjesto jednog diktatora može popuniti drugi ili ustupiti mjesto sukobu i haosu."

Blinken je rekao da plan predviđa da Palestinske vlasti pozovu "međunarodne partnere" da stvore privremeni upravni organ koji će upravljati ključnim službama i nadgledati teritoriju. Drugi partneri, posebno arapske države, pružili bi snage za osiguranje sigurnosti u kratkom roku, rekao je on.

Ta sigurnosna misija ovisila bi o putu ka neovisnoj palestinskoj državi koja ujedinjuje Gazu i Zapadnu obalu i imala bi zadatak da stvori "sigurno okruženje za humanitarne i rekonstrukcijske napore i osigurava sigurnost granica", rekao je Blinken. Stvaranje palestinske države, koju je Izrael odbio podržati, bila je ključna tačka u pregovorima.

Izrael je započeo napad na Hamas u Gazi nakon što su Hamasovi borci 7. oktobra 2023. upali preko njegovih granica, ubivši 1.200 ljudi i uzevši više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je proglašen terorističkom organizacijom od strane Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Evropske unije i drugih.

Od tada je više od 46.600 ljudi ubijeno u Gazi, od kojih su većina žena i djece, prema palestinskim zdravstvenim zvaničnicima, iako Izrael kaže da broj poginulih uključuje hiljade boraca Hamasa koje je ubio.

Veliki dio Gaze je uništen tokom borbi i zahvaćen humanitarnom krizom, a većina od 2,3 miliona stanovnika je raseljena, često više puta.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Vjetar je tokom dana u utorak bio slabiji od očekivanog, ali se najjači vjetar očekivao u srijedu.

„Još nije sasvim prošlo,” kancelarija meteorološke službe u Los Anđelesu rekla je u postu na X. „Crvena upozorenja ostaju na snazi. Budite svjesni svog okruženja.”

Oko 88.000 ljudi ostaje pod naredbom za evakuaciju, a još skoro 85.000 je upozoreno da bi im moglo biti naređeno da se evakuiraju. Šerif okruga Los Angeles Robert Luna ohrabrio je ljude da razmisle o odlasku kada dobiju upozorenje bez čekanja na naređenje. On je rekao da su morali da spasu mnoge ljude koji su čekali do posljednjeg trenutka nakon što su dobili naređenje.

Vjetrovi su u utorak ujutro počeli da jačaju u južnoj Kaliforniji. Nacionalna meteorološka služba objavila je rijetko crveno upozorenje za "posebno opasno" vrijeme koje bi moglo dovesti do "eksplozivnog rasta požara".

Milioni ljudi širom regiona suočili su se u utorak s novim upozorenjima o požarima, jer je desetinama hiljada ljudi isključena struja kako bi se spriječilo da dalekovodi izazovu nove požare.

Prognostičari su rekli da bi udari vjetra u okruzima Los Angeles i Ventura mogli pogoditi sa oko 70 do 110 kilometara na sat, a požare je također pojačala niska vlažnost. Očekuje se da će se isti uslovi nastaviti i u srijedu.

Vjetrovi bi mogli ojačati dijelove dva velika požara koji još uvijek gore u okrugu Los Angeles, potkopavajući postepeni napredak koji su vatrogasci postigli u kontroli požara ili paljenju novih.

Vlasti su saopćile da je jedan od požara, požar Palisades, bio veći od 9.300 hektara, ali je u utorak rano ugašeno samo 17 posto, dok je požar Eaton, koji je zahvatio više od 5.600 hektara, obuzdan 35 posto.

Gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass rekla je novinarima da je u ponedjeljak sa šeficom vatrogasne službe Kristin Crowley obišla pogođena područja iz zraka, rekavši: "Ogromno, ogromno uništenje je nezamislivo dok ga zapravo ne vidite."

Anish Mahajan, službenik za javno zdravstvo okruga Los Angeles, rekao je stanovnicima da nose maske N95 ili P100 ako vide da jak vjetar raznosi pepeo. „Pepeo nije samo prljavština“, rekao je Mahajan. “To je opasna fina prašina.”

Jedna od zabrinutosti je da bi električna infrastruktura mogla izazvati nove požare, kao što se dešavalo u požarima u Kaliforniji u prošlosti. Ministarstvo za vodu i struju Los Angelesa saopštilo je u ponedjeljak navečer da bi moglo isključiti struju za korisnike u područjima s visokim rizikom od požara kao mjeru predostrožnosti. Druga kompanija, Southern California Edison, saopštila je da je već isključila struju za više od 60.000 kupaca.

Šef vatrogasne službe okruga Los Angeles Anthony Marrone rekao je u ponedjeljak da su vatrogasci "apsolutno bolje pripremljeni" nego kada se prošle sedmice brzo pojavila serija šumskih požara, ali da bi udari vjetra mogli natjerati vlasti da prizemlje avione koji su ključni za gašenje požara.

Takva su ograničenja bila na snazi dio prošle sedmice jer su gorjela četiri velika požara. Zajedno, ti požari su spržili više od 160 kvadratnih kilometara.

Vatrogasci su jedan požar stavili pod potpuno kontrolu, dok je drugi sjeverno od Los Angelesa bio 97 posto obuzdan.

Predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je obećao dodatnu federalnu podršku i rekao tokom brifinga u Bijeloj kući: "Nastavit ćemo činiti sve što je moguće da vam pomognemo da prebrodite ovo."

"Bio je to srceparajući vikend za mnoge ljude u Los Anđelesu", rekao je Biden. „Pepeo je padao kao snijeg; kuće izgorele do temelja. Hiljade tih domova je nestalo. I saznali smo da smo izgubili više naših sunarodnika Amerikanaca. Dakle, hajde da ponovo kažemo ljudima Los Anđelesa, uz vas smo.”

Predsjednik je pohvalio i rad hitnih službi.

Biden je rekao da savezna vlada pruža pomoć u plaćanju prekovremenog rada za vatrogasce, uklanjanju otpada i privremenim skloništima. Rekao je da će regionu trebati desetine milijardi dolara za oporavak i pozvao je Kongres da se "pojača" i obezbijedi sredstva.

Neki republikanski lideri u Kongresu su predložili da se federalna pomoć daje samo uz uslove, pošto su kritikovali lidere Demokratske Kalifornije zbog, kako navode, lošeg upravljanja vodnim i šumskim resursima.

Guverner Kalifornije Gavin Newsom rekao je posljednjih dana da je država povećala svoje vatrogasne snage i napore za upravljanje šumama otkako je preuzeo dužnost 2019. godine.

U ponedjeljak je tužba pokrenuta protiv firme Edison iz južne Kalifornije, tvrdi se da je oprema ovog preduzeća izazvala smrtonosni požar Eaton koji je počeo 7. januara.

Edison je priznao da vatrogasne agencije istražuju da li je njena oprema možda izazvala manji požar na tom području koji se također dogodio tog dana.

Vlasti još nisu utvrdile zvaničan uzrok požara.

Odeljenje za vodu i struju Los Anđelesa takođe je tuženo u ponedeljak. U tužbi se tvrdi da preduzeće nije pravilno upravljalo zalihama vode kritičnim za suzbijanje požara Palisades, u kojem je poginulo najmanje osam ljudi i uništeno na hiljade objekata, navodi se u sudskom podnesku.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Prema prijenosima lokalnih medija, Yoonova povorka vozila stigla je u kancelariju za borbu protiv korupcije, gdje će biti podvrgnut ispitivanju u istrazi o pobuni vezanoj za njegovu kratkotrajnu deklaraciju o vanrednom stanju prošlog mjeseca.

Vlasti sada imaju 48 sati da odluče da li će podnijeti službeni nalog za hapšenje ili pustiti Yoona, čije je pritvaranje prvi put da je aktuelni predsjednik Južne Koreje priveden u policiju.

Yoon se sedmicama skriva u svojoj predsjedničkoj rezidenciji, koja je utvrđena ogradom od bodljikave žice i višeslojnom barikadom od tijesno zbijenih autobusa i drugih vozila.

Oko 1.000 policajaca mobilisano je u srijedu, javljaju lokalni mediji. Vlasti su takođe upozorile da su spremne da koriste intenzivniju taktiku nego što su to uradile u svom neuspjelom pokušaju da pritvore Yoona prije dvije nedelje.

Upozorenja su izazvala strah od nasilja, bilo između snaga sigurnosti ili između policije i demonstranata. Već nedeljama, velika ulica ispred Yoonovog kompleksa bila je puna demonstranata - uglavnom pristalica konzervativnog predsjednika, koji je obećao da će se "boriti do kraja".

U srijedu rano ujutro, oko 30 poslanika vladajuće stranke formiralo je ljudski lanac ispred glavnog ulaza u Yoonovu rezidenciju kako bi spriječili njegovo pritvaranje, navodi novinska agencija Yonhap.

Međutim, predsjednička služba sigurnosti, koja je tokom posljednjeg pokušaja pritvaranja formirala ljudsku barikadu da zaštiti Yoona, ovoga puta nije pružila toliki otpor, rekli su istražitelji.

Na brifingu, južnokorejska agencija za borbu protiv korupcije rekla je da u srijedu "praktično nije bilo" sukoba.

U video snimku koji je emitovan dok je napuštao imanje, Yoon je istragu nazvao nezakonitom, ali je rekao da je postupio kako bi spriječio krvoproliće.

Yoon je smijenjen prošlog mjeseca nakon što je proglasio vanredno stanje. Svoj dekret je opravdao navodeći potrebu da se iskorijene "antidržavne snage" i "zaštiti ustavni demokratski poredak".

Ustavni sud zemlje mora podržati opoziv da bi on bio smijenjen sa funkcije.

Odvojeno, Yoon se suočava s krivičnom istragom o pobuni i zloupotrebi vlasti. Međutim, on je odbio više zahtjeva da se pojavi na ispitivanju u sklopu te istrage, što je navelo vlasti da traže nalog za pritvor.

Yoonovi advokati su osudili pokušaj pritvora kao politički motivisan. Oni također tvrde da sud koji je izdao nalog za pritvor nije bio nadležan za to, te da agencija za borbu protiv korupcije koja vodi istragu nema mandat da vodi istragu protiv predsjednika zbog pobune.