Dok su se najviši američki zvaničnici i evropski lideri sukobili oko pitanja kao što su vrednosti, demokratija i Ukrajina na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji tokom vikenda, kineski ministar spoljnih poslova Wang Yi održao je bilateralne sastanke sa nekoliko visokih evropskih zvaničnika, uključujući šeficu EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaju Kallas, njemačkog kancelara Olafa Scholza i generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea.
"Ne postoji fundamentalni sukob interesa ili geopolitički sukobi između Kine i EU", rekao je Wang tokom sastanka s Kallas u subotu, dodajući da Peking "podržava sve napore koji vode ka miru i podržava Evropu da igra značajnu ulogu" u procesu mirovnih pregovora u vezi s ratom u Ukrajini.
Odgovor EU bio je nešto rezervisaniji, a Kallas je rekla da je EU spremna da "nastavi sa dijalogom i sarađuje u odabranim oblastima, kao što su trgovina, ekonomska pitanja i klimatske promjene".
Pozvala je Peking da zaustavi izvoz robe dvostruke namjene u Rusiju, za koju je rekla da podstiče tekući rat Moskve protiv Ukrajine.
Wangove primjedbe bile su u oštroj suprotnosti s kritikom potpredsjednika SAD-a JD Vancea na račun evropskih zemalja. Umjesto da istakne prijetnje koje predstavljaju Rusija i Kina, Vance je optužio evropsku vladu da cenzurira desničarske stranke i ne kontrolira migraciju.
"Ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih od njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijele sa Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je on u prkosnom govoru koji je zaprepastio evropske zvaničnike u Minhenu.
Nekoliko evropskih lidera brzo je odbacilo Vanceove primedbe, a nemački ministar odbrane Boris Pistorius je rekao da je karakterizacija evropske politike koju je američki potpredsjednik okarakterisao kao "neprihvatljiva".
Rijetki otvoreni sukob između SAD-a i evropskih zemalja dogodio se nakon što su najviši američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija, savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza i Trumpovog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa, u nedjelju odletjeli u Saudijsku Arabiju na razgovore o ratu Ukrajine i Rusije s ruskim diplomatama.
Na iznenađenje mnogih evropskih čelnika, specijalni izaslanik SAD-a za Ukrajinu i Rusiju Keith Kellogg rekao je u Minhenu da evropske zemlje neće biti dio bilo kakvih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine, u kojima će posredovati SAD.
Analitičari kažu da je napor Kine da ojača angažman s Evropom dio plana Pekinga da iskoristi podjele između Washingtona i njegovih evropskih saveznika.
"Kinesko držanje se odnosi na iskorištavanje uočenih grešaka bilo koje američke administracije", rekao je Mathieu Duchatel, direktor međunarodnih studija u francuskoj političkoj grupi Institut Montaigne.
On je za Glas Amerike rekao telefonom da je trenutna tenzija između SAD-a i evropskih zemalja stvorila priliku za Peking da "oslabi transatlantski savez prema kineskoj politici".
S obzirom da je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio da će uvesti carine evropskim zemljama, drugi stručnjaci kažu da bi rastuća napetost u transatlantskim odnosima mogla natjerati EU da ublaži svoju politiku prema Kini.
"Pošto Evropa ne može sebi priuštiti da istovremeno vodi dva trgovinska rata, biće teško za EU i zemlje članice EU da održe kritičnu politiku prema Kini", rekao je Matej Simalcik, izvršni direktor Centralnoevropskog instituta za azijske studije, za Glas Amerike u intervjuu u Tajpeju.
Posljednjih sedmica, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je podstakla EU da usvoji odlučniju politiku protiv Kine, više puta je govorila da je blok otvoren za poboljšanje odnosa s Kinom.
Evropa "mora da se konstruktivno angažuje sa Kinom - da pronađe rješenja u našem zajedničkom interesu", rekla je ona tokom uvodnog govora na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca.
Očekuje se da će se američko-evropske veze održati
Iako bi evropske zemlje mogle razmotriti prilagođavanje svoje politike prema Kini, neki evropski analitičari kažu da je malo vjerovatno da će se ovi pokušaji pretvoriti u fundamentalni pomak europskih politika prema Kini i SAD-u.
"SAD i Evropa su jedni drugima najvažniji trgovinski partneri, tako da ne mislim da će doći do [potpunog] transatlantskog prekida", rekla je Sari Arho Havren, saradnik na Institutu Royal United Services.
Evropske zemlje "ispituju teren i gledaju šta se može učiniti, ali u isto vrijeme evropski zvaničnici su rekli šta god da se desi s Kinom, to mora biti pošteno", rekla je ona za Glas Amerike u telefonskom razgovoru, dodajući da će ovi faktori spriječiti EU da u potpunosti "povuče" svoje ranije stavove o Kini.
Osim toga, Duchatel iz Instituta Montaigne je rekao da odluka Pekinga da imenuje bivšeg kineskog ambasadora u Francuskoj Lu Shayea, istaknutog diplomatskog "vuka ratnika", za svog specijalnog predstavnika za evropska pitanja znači da je malo vjerovatno da će Kina učiniti velike ustupke u svojim odnosima s EU.
"Luovo imenovanje predstavlja nefleksibilnost u vezi sa svime što je važno", rekao je on za Glas Amerike, dodajući da su neke evropske diplomate rekle da će novi kineski specijalni izaslanik "pretvoriti svaki diplomatski sastanak u neku vrstu ideološke konfrontacije koja ne vodi do zajedničkog stava" između Pekinga i evropskih zemalja.
Dok fundamentalne razlike Kine i EU oko pitanja kao što su partnerstvo Pekinga s Rusijom i trgovinske neravnoteže ostaju neriješene, neki kineski akademici kažu da rastuća napetost između SAD-a i evropskih zemalja i dalje nudi priliku Pekingu i Evropi da "povećaju međusobno povjerenje".
"Sve veća napetost u transatlantskim odnosima stvorila je novo okruženje za Kinu da ublaži odnose s EU, ali to ne znači da će evropske zemlje smanjiti svoje kritike zbog partnerstva Pekinga s Rusijom ili kineskog stanja ljudskih prava", rekao je za Glas Amerike Shen Ding-li, stručnjak za međunarodne odnose sa sjedištem u Šangaju.
