"Prijetnja zbog koje se najviše brinem u odnosu na Evropu nije Rusija, nije Kina, to nije bilo koji drugi vanjski akter", rekao je u petak. “Ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Evrope od nekih od njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijele sa Sjedinjenim Američkim Državama.”
Vance je osudio Rumuniju, saveznicu u NATO-u, zbog njenog nedavnog otkazivanja rezultata predsjedničkih izbora zbog dokaza o ruskim dezinformacijama. "Ako se vaša demokratija može uništiti sa nekoliko stotina hiljada dolara digitalnog oglašavanja iz strane zemlje, onda to nije bilo jako jako", rekao je. “Zamolio bih svoje evropske prijatelje da imaju neku perspektivu.”
Činilo se da je takođe izrazio podršku desničarskim strankama kojima je zabranjeno da se pridruže vladama u Evropi, rekavši: „Demokratija počiva na svetom principu da je glas naroda bitan. Nema mjesta za firewall.”
Vance je rekao da o svim hitnim izazovima s kojima se Evropa i SAD suočavaju "nema ništa hitnije od migracije".
Za to je okrivio "seriju svjesnih odluka koje su donijeli političari širom kontinenta i drugi širom svijeta", a istakao je napad u četvrtak u Minhenu u kojem je jedan afganistanski državljanin uletio automobilom u gomilu, ranivši najmanje 30 ljudi.
Ove izjave su bile iznenađenje za publiku lidera i najviših zvaničnika koji su očekivali da će se Vance fokusirati na Ukrajinu i Rusiju. Potpredsjednik je dao samo usputnu primjedbu o ovom pitanju.
Trumpova administracija je “veoma zabrinuta za evropsku sigurnost i vjeruje da možemo doći do razumnog rješenja između Rusije i Ukrajine”, rekao je Vance. “Također vjerujemo da je važno u narednim godinama da Evropa u velikoj mjeri pojača kako bi obezbijedila sopstvenu odbranu.”
Nakon Vanceovog govora, njemački ministar odbrane Boris Pistorius odbacio je Vensovu karakterizaciju evropske politike.
“Ako ga dobro razumijem, on upoređuje uslove u dijelovima Evrope sa onima u autoritarnim regijama... to nije prihvatljivo.”
Vanceove primjedbe su "pokušaj da se izokrene scenarij" o zabrinutosti Europe o američkoj demokraciji, rekla je Kristine Berzina, izvršna direktorica GMF Geostrategy North.
“Šokantno nije bilo spominjanja NATO-a, niti razgovora o Ukrajini. Umjesto toga, bila je to prezentacija desničarske vizije demokratije nekoliko dana prije njemačkih izbora”, rekla je ona za Glas Amerike.
Vance i američki državni sekretar Marco Rubio sastali su se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak, na marginama konferencije.
Deizolacija Rusije
Predsjednik Donald Trump razgovarao je ove sedmice s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, koja će 24. februara obilježiti svoju trogodišnjicu.
Trump je rekao da su se on i ruski predsjednik "složili da naši timovi odmah počnu pregovore" kako bi okončali rat.
Obraćajući se novinarima u četvrtak u Bijeloj kući, Trump je nazvao kandidaturu Kijeva za članstvo u NATO-u "nepraktičnom", a njegovu želju da povrati teritorije koje je okupirala Rusija "iluzornom".
Njegovi komentari odražavaju primjedbe njegovog ministra odbrane Petea Hegsetha koji je u srijedu u sjedištu NATO-a rekao da je nerealno da se Ukrajina pridruži NATO-u - nešto za što Zelenski tvrdi da je ključno za dugoročno zaštitu Ukrajine, ali čemu se Putin dugo protivio. Hegset je takođe nazvao želju Ukrajine da povrati teritoriju koju je izgubila od Rusije "nerealnim ciljem".
Osim toga, Trump je rekao da je bila greška izbaciti Moskvu iz Grupe sedam industrijaliziranih demokratija, tada poznate kao G8, nakon ruske aneksije ukrajinske regije Krim 2014.
„Volio bih da se vrate“, rekao je Trump, dodajući da su se on i Putin „složili da će sarađivati, vrlo blisko, uključujući posjete i dodao da će se „vjerovatno“ sastati u Saudijskoj Arabiji u bliskoj budućnosti.
Ruski političari pozdravili su pomak od politike bivšeg predsjednika Joea Bidena koja je imala za cilj izolaciju Moskve.
„Siguran sam da u Kijevu, Briselu, Parizu i Londonu sada sa užasom čitaju Trumpovu podužu izjavu o njegovom razgovoru sa Putinom i da ne mogu da veruju svojim očima“, napisao je viši poslanik Aleksej Puškov u svojoj aplikaciji za razmenu poruka u petak.
Evropski lideri su rekli da su zabrinuti da Washington prepušta Putinu ključne tačke dnevnog reda koje bi ugrozile poziciju Kijeva prema potencijalnom rešavanju sukoba.
"Neuspješna Ukrajina oslabila bi Evropu, ali bi oslabila i Sjedinjene Države", upozorila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je govorila pred Vanceom u Minhenu.
Obraćajući se novinarima po dolasku u Minhen, Zelenskyy je rekao da mu je prioritet razgovor sa američkim i evropskim zvaničnicima prije nego što stupi u kontakt s Rusima. Moskva je saopštila da ne šalje delegaciju na konferenciju.
“Biću vrlo jasan. Prvo, vidim da je redoslijed sastanaka i odluka Sjedinjene Države, Evropa pa Rusija. Nismo protiv svega, ali podržavamo ovo”, rekao je Zelenski.
Ukrajina je rekla da će na sastanku u Minhenu njena delegacija iznijeti svoj stav o okončanju rata i objasniti svoju viziju za postizanje trajnog mira. Zelenski je rekao da bi Tramp, ako bi mogao da dovede njega i Putina za pregovarački sto, ponudio da zameni ukrajinsku okupiranu teritoriju u Rusiji za zemlju u Ukrajini koju drže Rusija.
Amerika na prvom mjestu
Izvještaj o sigurnosti u Minhenu koji je objavljen uoči konferencije navodi da se ovogodišnji skup odvija u kontekstu međunarodnog poretka koji se, čini se, mijenja pod Trumpovom vanjskom politikom "Amerika na prvom mjestu".
“Predsjednička pobjeda Donalda Trumpa pokopala je američki posthladnoratovski vanjskopolitički konsenzus da bi velika strategija liberalnog internacionalizma najbolje služila interesima SAD-a”, navodi se u izvještaju.
Nejasno je koja je konačna strategija Trumpove administracije da okonča rat - obećanje koje je predsjednik dao u kampanji. U intervjuu za The Wall Street Journal objavljenom u petak uoči njegovog govora u Minhenu, Vance je rekao da bi se Moskva mogla suočiti sa dodatnim sankcijama, pa čak i s "vojnim oruđem" ako odbije da se dogovori o dogovoru koji bi osigurao dugoročnu nezavisnost Ukrajine.
Gaza i krhki sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa također će vjerovatno biti u fokusu Minhena. Trump je nedavno rekao da Palestinci trebaju napustiti Gazu, a SAD će preuzeti enklavu - prijedlog koji je nekoliko vlada osudilo.
Konferencija će također biti domaćin sesija o sukobima u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo, kao i klimatskim promjenama, energetskoj sigurnosti i vještačkoj inteligenciji tokom užurbane trodnevne konferencije.
Henry Ridgwell, Nike Ching i Liam Scott dali su svoj doprinos ovom izvještaju.
