Trump, koji je potpisao memorandum kojim se poziva na recipročne carine, rekao je grupi novinara u Ovalnom uredu da "ako pravite svoj proizvod u Sjedinjenim Državama, carina nema".
Cilj je smanjiti američki budžetski deficit, za koji se procjenjuje da se približava cifri od 2 triliona dolara.
Predsjednik je dodao da je akcija “fer prema svima. Nijedna druga država se ne može žaliti.”
Trump je naredio Howardu Lutnicku i Jamiesonu Greeru, njegovim izabranima za ministra trgovine i američkog trgovinskog predstavnika, da vode timove za izračunavanje novih uvoznih poreza za američke trgovinske partnere. Da bi procijenili iznose, oni treba da uzmu u obzir carinske stope drugih zemalja, subvencije industriji, poreze na dodatu vrijednost — koji su uobičajeni u Evropskoj uniji — propise i podcijenjenost valuta.
Porez na dodatu vrijednost EU je "poster" za nepoštenu trgovinu, rekao je novinarima u četvrtak Peter Navarro, predsjednikov viši savjetnik za trgovinu.
Modijeva posjeta
Trump je stavio svoj potpis na edikt samo nekoliko sati prije nego što je u Bijeloj kući poželio dobrodošlicu indijskom premijeru Narendru Modiju.
Očekuje se da će Indija biti jedna od zemalja koje su najviše pogođene akcijom. Indija ima relativno visoke carinske i necarinske barijere za brojni američki izvoz. Suočena je sa pritiskom Washingtona da smanji svoje carine od 100% na orahe, 70% poreza na jabuke i 60% uvozne takse na mliječne proizvode.
Ostali sektori uključuju pametne telefone, svinjetinu i perad, te medicinske uređaje. Indija je smanjila tarifu od 100% na motocikle Harley-Davidson - kultni brend koji je duboko usađen u ekonomiju srednjezapadne države Wisconsin - na 50% u 2018.
Dvije zemlje objavile su u četvrtak energetski sporazum kojim bi Sjedinjene Države postale primarni dobavljač nafte i plina Indiji.
Trump je, zajedno s Modijem, na konferenciji za novinare u četvrtak navečer rekao da će utrti put Sjedinjenim Državama za prodaju borbenih aviona F-35 Stealth Indiji i da će dvojica lidera raditi na smanjenju carina kako bi smanjili američki trgovinski deficit s Indijom od gotovo 50 milijardi dolara.
"Premijer Modi i ja smo se složili da ćemo započeti pregovore kako bismo riješili dugogodišnje nejednakosti", rekao je Trump.
Modi je rekao da su on i Trump postavili "cilj više nego udvostručiti našu bilateralnu trgovinu kako bi dostigli 500 milijardi dolara do 2030. Naši timovi će raditi na sklapanju vrlo brzog obostrano korisnog trgovinskog sporazuma."
U odgovoru na novinarsko pitanje o recipročnim carinama, Trump je potvrdio da će na meti biti i Indija.
"Šta god Indija naplati, mi naplaćujemo njima", rekao je.
Neki visoki vladini dužnosnici u New Delhiju predložili su pronalaženje načina za smirivanje američkog predsjednika zbog zabrinutosti da bi mogao pregovarati o opsežnom trgovinskom sporazumu sa susjedom i suparnikom Indije, Kinom, kaže Aparna Pande, direktor Inicijative o budućnosti Indije i Južne Azije Instituta Hudson.
Ako bi Trump i kineski lider Xi Jinping sklopili sveobuhvatan trgovinski pakt, "Indija bi se mogla suočiti s dvostrukim izazovom - na trgovinskom/ekonomskom frontu i na frontu velike strateške slike", rekao je Pande za Glas Amerike u četvrtak.
“Indija je zemlja protiv koje je Trump u prošlosti vrijeđao, iako ne mislim da je to njegova posebna opsesija na način na koji je Kina, jer je Kina glavni strateški konkurent Sjedinjenim Državama. Ili onakvi kakvi jesu Kanada i Meksiko, jer su to granične zemlje“, kaže Milan Vaishnav, direktor programa za Južnu Aziju u Carnegie Endowment for International Peace.
Otkako je položio zakletvu 20. januara za svoj drugi neuzastopni predsjednički mandat, Trump je brzo krenuo na trgovinski front. Uveo je, a zatim stavio na čekanje usred daljih pregovora, sveobuhvatne carine od 25% na gotovo sve proizvode iz dva američka kontinentalna susjeda, Kanade i Meksika.
On je postavio fiksnu carinu od 10% na svu kinesku robu, što je navelo Peking da odgovori kontratarifama od 10% do 15% na sirovu naftu, tečni prirodni gas, poljoprivredne mašine i neke druge američke proizvode. Ekonomisti kažu da carine pokrivaju kinesku robu u vrijednosti od oko 450 milijardi dolara, dok su kineske carine dostigle 15 do 20 milijardi dolara na američke proizvode.
Trump je svoje postupke okarakterizirao kao način pritiska na te tri zemlje da učine više kako bi zaustavile dotok sintetičkog opioidnog fentanila u Sjedinjene Države. Također je okrivio Kanadu i Meksiko što su olabavljeni spriječili migrante da pređu svoje granice u SAD.
Trump je ranije ove sedmice najavio da će u martu sav uvoz čelika i aluminija biti oporezovan po minimalnoj stopi od 25%, što analitičari predviđaju da bi moglo značajno povećati cijene naljepnica u prodajnim mjestima automobila u Sjevernoj Americi.
'Stagflatorni šok'
Analitičari kažu da će Trumpove tarifne akcije naštetiti rastu američke ekonomije ove godine.
„Tarife daju skroman stagflatorni šok privredi“, navodi se u izvještaju koji je u četvrtak izdao provajder finansijskih usluga Wells Fargo. „Američka ekonomija je u 2025. ušla s prilično zamahom, ali očekujemo da se realni rast BDP-a malo smanji u narednih nekoliko tromjesečja jer efekti carina na povećanje cijena narušavaju rast realnog dohotka, čime se opterećuje rast stvarne potrošačke potrošnje.”
Peter Harrell, koji je ujedno imenovan u Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće i Nacionalni ekonomski savjet u prethodnoj administraciji predsjednika Joea Bidena, rekao je da nam je Trump "obećao da će biti 'tarifnik' i on to sigurno ispunjava."
„Mislim da je ovo samo dio tarifa koje ćemo vjerovatno vidjeti ili koje ćemo barem zaprijetiti“ u narednim mjesecima, rekao je Harrell u četvrtak ujutro na „The Capital Cable“, livestream programu korejske stolice Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS).
Ove akcije ili prijetnja njima daju utjecaj Trumpovoj administraciji tako što ima "tarifnu bazu spremnu za paljenje", rekao je Harrell, trenutno nerezidentni saradnik Carnegieja.
U istom livestreamu, Philip Luck, direktor ekonomskog programa CSIS-a, upozorio je da će Trumpova "Tvrđava Amerika" rezultirati time da će Amerikanci platiti "stvarno visoke troškove" zbog osvetničkih akcija Washingtonovih trgovinskih partnera. Ako je predsjednikov cilj da takve trgovinske akcije djelimično iskoristi za povećanje gotovine, prihod od carina je otprilike 1,5% državnog prihoda, "tako da je mali", rekao je Luck.
Sjedinjene Države su u dominantnoj poziciji kao najveća ekonomija i dobro su integrisane u globalni trgovinski sistem, dajući im polugu koja se stvarala tokom perioda od 80 godina, ali Trampovi postupci bi mogli da protrače tu dobru volju, rekao je Luck.
„Mi smo dugo vremena bili pouzdan partner“, istakao je on, a SAD tradicionalno određuju carine kroz pregovore u koje su uključene međunarodne grupe kao što je Svjetska trgovinska organizacija.
„U [Južnoj] Koreji postoji mnogo anksioznosti koja graniči sa panikom“, jer Trump, odmah u svom drugom mandatu, koristi tarife iz neekonomskih razloga, rekao je Yeo Han-Koo, viši saradnik Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju
“Kreatori politike SAD zaista trebaju vidjeti strateški ugao” usred regionalne konkurencije s Kinom i kako mogu sarađivati s Tokijem i Seulom, sugerirao je Yeo, koji je kao ministar trgovine Južne Koreje u trenutku kada je Trumpov prvi mandat bio za pregovaračkim stolom preko puta američkih zvaničnika.
Brodogradnja, civilna nuklearna energija i biofarmaceutika su tri sektora u kojima bi Sjedinjene Države, Japan i Južna Koreja mogle sarađivati kako bi se suprotstavile rastućoj trgovini i vojnom utjecaju Pekinga, sugerirao je Yeo.
Iram Abbasi iz urdu službe Glasa Amerike doprinio je ovom izvještaju. Neke informacije stigle su iz Associated Pressa.
