Najnovije
Putin se sastao sa slovačkim premijerom u Moskvi, razgovori o isporukama gasa
Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je 22. decembra u Kremlju sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, jednim od rijetkih evropskih lidera sa kojima Putin održava veze otkako je Moskva pokrenula punu invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.
Fico je stigao u Rusiju u "radnu posjetu" i sastao se sa Putinom jedan na jedan, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti.
Prema riječima Peskova, sastanak je trebalo da bude usredsređen na "međunarodnu situaciju" i vjerovatno će biti riječi o isporuci ruskog prirodnog gasa.
Fico, čiji se stavovi o ratu Rusije protiv Ukrajine oštro razlikuju od stavova većine evropskih lidera, vratio se na vlast prošle godine nakon što je njegova ljevičarska partija "Smer" pobijedila na parlamentarnim izborima na proruskoj i antiameričkoj platformi.
Od tada je prekinuo vojnu pomoć svoje zemlje Ukrajini, kritikovao je sankcije EU Rusiji i obećao da će blokirati ulazak Ukrajine u NATO.
Posjeta lidera zemlje članice NATO-a i EU ranije nije bila najavljena. To je prva Ficova posjeta Moskvi od početka ruske invazije velikih razmjera na Ukrajinu.
Mađarski premijer Viktor Orban posjetio je Rusiju u julu nakon što je njegova zemlja preuzela rotirajuće predsjedavanje EU, što je naišlo na osudu Kijeva i evropskih lidera.
Mihal Simecka, lider Progresivne Slovačke, opisao je Ficov put da se sastane sa Putinom kao "sramotu za Slovačku i izdaju nacionalnih interesa".
"Ako je premijeru zaista stalo do tranzita gasa trebalo je da pregovara sa Ukrajinom, a ne da pretvara Slovačku u oružje Putinove propagande", napisao je Simecka na mreži X.
Peskov je rekao da se može "pretpostaviti" da će se tokom Ficovog sastanka sa Putinom razgovarati o isporuci ruskog gasa.
Slovačka i Mađarska, koje se oslanjaju na ruski gas, izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti gubitka snabdijevanja nakon što je Ukrajina saopštila da neće obnoviti ugovor koji ističe 31. decembra i dozvoljava tranzit ruskog gasa preko njene teritorije.
Činilo se da je Ukrajina ublažila svoj stav ranije ove nedjelje kada je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da bi Kijev mogao da razmotri nastavak tranzita ruskog gasa pod uslovom da Moskva ne dobije novac do kraja rata.
"Nećemo dopustiti da se dodatne milijarde zarade na našoj krvi, na životima naših građana", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare 19. decembra tokom samita EU u Briselu.
No dodao je da ako Rusija osigura plin, ali ne zahtijeva plaćanje do kraja rata, "onda je to moguće. Možemo razmisliti o tome", rekao je.
Zelenski je kritizirao Fitza koji tvrdi da će se njegova zemlja suočiti s ekonomskim udarom ako izgubi jeftini plin iz Rusije.
"Da budem iskren, u ratu je pomalo sramotno govoriti o novcu jer gubimo ljudske živote", rekao je Zelenski.
Zelenski je rekao da je rekao Fitzu da će Ukrajina biti otvorena za transport plina druge zemlje kroz svoju cjevovodnu infrastrukturu do Europe, ali će trebati garancije da plin nije ruski.
Europska komisija objavila je da je spremna dočekati istek trenutnog ugovora, a sve zemlje koje dobivaju ruski plin preko ukrajinske rute imaju pristup alternativnim opskrbama.
Kina kaže da se SAD "igraju vatrom" nakon najnovije vojne pomoći Tajvanu
Kineska vlada protestirala je u nedjelju zbog najnovijih američkih najava o vojnoj prodaji i pomoći Tajvanu, upozoravajući Sjedinjene Države da se "igraju vatrom".
Američki predsjednik Joe Biden odobrio je u subotu pružanje do 571 miliona dolara u materijalu i uslugama Ministarstva odbrane te u vojnom obrazovanju i obuci za samoupravni Tajvan, koji Peking smatra svojom teritorijom i kaže da mora biti pod njegovom kontrolom. Odvojeno, Ministarstvo odbrane je u petak saopćilo da je odobreno 295 miliona dolara vojne prodaje.
U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Kine apelira se na SAD da prestanu s naoružavanjem Tajvana i zaustave, kako je rečeno, "opasne poteze koji potkopavaju mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu".
Američka vojna prodaja i pomoć imaju za cilj da pomognu Tajvanu da se odbrani i odvrati Kinu od pokretanja napada.
Vojna pomoć od 571 milion dolara dolazi povrh Bidenovog odobrenja od 567 milijuna dolara za iste svrhe krajem septembra. Vojna prodaja uključuje 265 miliona dolara za oko 300 taktičkih radijskih sustava i 30 miliona dolara za 16 nosača oružja.
Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana pozdravilo je odobrenje dvije prodaje, rekavši u objavi na X da je time ponovo potvrđena "predanost američke vlade našoj odbrani".
U oktobru su SAD odobrile prodaju oružja Tajvanu od dvije milijarde dolara, uključujući prvu isporuku naprednog odbrambenog sistema od raketa zemlja-vazduh, što je također izazvalo kritike Kine, dok je Peking odgovorio ratnim vježbama oko Tajvana.
Tajvan je ranije ovog mjeseca zatražio od Kine da prekine svoju tekuću vojnu aktivnost u obližnjim vodama, za koje je rekao da potkopavaju mir i stabilnost i remete međunarodno pomorstvo i trgovinu.
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je da se neće posvetiti odbrani Tajvana ako bi Kina izvršila invaziju tokom njegovog mandata.
Trump je također rekao da Tajvan treba da plati SAD-u za odbranu od Kine. Tajvan troši oko 2,5% svog BDP-a na odbranu.
Hiljade ljudi protestovalo u prijestonici Srbije zbog fatalne nesreće na željezničkoj stanici
Hiljade ljudi protestovalo je u nedelju u glavnom gradu Srbije Beogradu zahtijevajući da lideri preuzmu odgovornost za urušavanje krova željezničke stanice u kojem je prošlog mjeseca poginulo 15 ljudi.
Vlada Srbije je više od sedam nedelja pod pritiskom demonstracija širom zemlje nakon pogibije u Novom Sadu na sjeveru, a mnogi demonstranti optužuju vlasti za korupciju i neadekvatan nadzor.
Nedjeljni protest koji su organizovali studenti univerziteta počeo je 15-minutnom šutnjom u znak počasti za 15 žrtava u incidentu.
Demonstracije su zauzele trg Slavija, ključnu kružnu raskrsnicu, u centru grada za užurbani saobraćaj.
"Država je dječja svojina" i "Protesti su ispiti" pisalo je na nekim od transparenata demonstranata koji su zahtijevali da premijer i gradonačelnik Novog Sada podnesu ostavke, a da odgovorni budu procesuirani.
Poljoprivrednici, glumci i ostali građani iz cijele Srbije došli su da podrže studente.
Studenti su takođe pozvali da se obustavi sudski postupak protiv demonstranata i da se procesuiraju napadači koji su napali demonstrante.
U pokušaju da razblaže bijes i smire proteste, vlasti su proteklih sedmica obećavale razne subvencije za mlade.
Vlada je u petak objavila planove za rano zatvaranje škola zbog zimskog raspusta.
Studenti su nastavili protestirati, rekavši da su njihovi zahtjevi samo djelimično ispunjeni.
Četrnaest osoba, starosti između šest i 74 godine, poginulo je 1. novembra kada se urušio krov željezničke stanice u Novom Sadu, nakon velikih radova na rekonstrukciji stanice.
15. žrtva umrla je u bolnici nekoliko nedelja kasnije.
Trump želi da SAD predvode u razvijanju umjetne inteligencije
Kompanije za generativnu umjetnu inteligenciju utrkuju se u izgradnji popularnosti programa kao što je ChatGPT, ali regulacija umjetne inteligencije nije održala korak s tehnologijom. Sada bi nova administracija mogla favorizirati dominaciju SAD-a nad smanjenjem rizika.
Glavna najava ove sedmice od novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa i izvršnog direktora Softbanka Masayoshija Sona:
„Oduševljen sam što mogu objaviti da će Softbank uložiti 100 milijardi dolara u Ameriku, otvarajući najmanje 100.000 američkih radnih mjesta.” // “To će pomoći da se osigura da se umjetna inteligencija, nove tehnologije i druge industrije sutrašnjice grade, stvaraju i uzgajaju upravo ovdje u SAD-u.”
Inovacije u generativnoj umjetnoj inteligenciji napreduju velikom brzinom, dijelom potaknute popularnošću programa "velikog jezičkog modela" kao što je ChatGPT, koji su obučeni na ogromnim količinama tekstualnih podataka za generiranje novog sadržaja.
Ali naizgled neograničene mogućnosti tehnologije postavljaju pitanja o sigurnosti i regulaciji.
Kevin Werbach je profesor pravnih studija i poslovne etike na Wharton School na Univerzitetu Pennsylvania.
“Trumpova administracija je bila vrlo jasna da želi eliminirati mnogo propisa o umjetnoj inteligenciji koji su uvedeni u Bajdenovu administraciju”, kaže Werbach.
„Kažu da žele da oslobode AI, da pobijede u ratu vještačke inteligencije protiv Kine, da vode svijet.”
Na nedavnom samitu vještačke inteligencije u Njujorku, prisutni su izrazili uzbuđenje za budućnost vještačke inteligencije, ali i želju za politikama i standardima koji će pomoći da se ublaže njene štete.
"Kompanije žele da shvate kako da izbjegnu vrste udaraca i PR katastrofe koje se dešavaju kada je, na primjer, vještačka inteligencija pristrasna ili vještačka inteligencija ne funkcioniše kako je dizajnirano”, objašnjava Werbach.
Preduzetnik za igre na sreću Jaye Watts primjećuje pozive na transparentnost kako od kreatora tako i od kompanija poput Valvea, velikog programera i distributera video igara.
“Sada to prisiljava kompanije da kažu kako koriste umjetnu inteligenciju umjesto da samo koriste svu ovu generativnu imovinu koju odnekud dobijete, potencijalno kršeći nečija prava.”
Osigurati da su generativni AI modeli obučeni na kvalitetnim podacima je idealno, ali programeri nemaju uvijek pristup njima.
Oshin Anand vodi praksu nauke o podacima u Sahaj AI.
“Kada koristite unaprijed obučenu verziju velikog jezičkog modela, čak i ako fino podesite posljednji sloj, nemate kontrolu nad ogromnom količinom podataka na kojima je već obučen. Dakle, moglo bi doći do podešavanja, ali ne postoji koncept odučavanja tih podataka”, kaže Anand.
Stručnjaci predlažu uključivanje mjerenja i mjerila za procjenu performansi AI programa, za koje se nadaju da će na kraju pokrenuti više poslovanja.
Drugi tvrde da bi regulatorni pristup koji je previše težak mogao ugušiti inovacije i konkurenciju.
Jiajun Lu je osnivač i izvršni direktor Akool-a, kompanije za generiranje video i audio umjetne inteligencije.
“Ako su neke zemlje agresivnije po pitanju regulative, a neke manje, onda će se tehnološke kompanije vjerovatno preseliti u različite zemlje.” // “AI je polje koje svaka zemlja želi osvojiti, pa će uskladiti svoje propise”, objašnjava Lu.
Kako umjetna inteligencija napreduje, ljudska inteligencija i dalje mora odrediti pravu ravnotežu između inovacije i reda.
Anketa: Većina američkih tinejdžera suzdržava se od alkohola, pušenja i marihuane
Upotreba droga među tinejdžerima nije se oporavila od pada tokom prvih godina pandemije COVID-19, pokazuju rezultati velikog godišnjeg nacionalnog istraživanja objavljenog u utorak.
Oko dvije trećine učenika 12. razreda ove godine reklo je da nije koristilo alkohol, marihuanu, cigarete ili e-cigarete u prethodnih 30 dana. To je najveći procenat apstinencija od 2017.
Među učenicima 10. razreda, 80% je reklo da nisu koristili nijednu od ovih supstanci nedavno, što je još jedan rekord. Među učenicima osmog razreda, 90% nije koristilo nijednu od njih, kao što je navedeno u prethodnom istraživanju.
Jedino značajno povećanje dogodilo se u nikotinskim vrećicama. Oko 6% učenika 12. razreda kaže da su ih koristili prethodne godine, u odnosu na oko 3% u 2023.
Nejasno je da li to dovodi do novog javnozdravstvenog problema. Richard Miech sa Univerziteta u Mičigenu, koji vodi istraživanje, rekao je: "Teško je znati da li vidimo početak nečega ili ne."
Anketa Monitoring budućnosti koja se finansira iz federalnih jedinica radi od 1975. godine. Ovogodišnji nalazi su zasnovani na odgovorima oko 24.000 učenika osmog, 10. i 12. razreda u školama širom zemlje. Istraživanje je "jedan od najboljih, ako ne i najbolji" izvor nacionalnih podataka o upotrebi droga među tinejdžerima, rekao je Noah Kreski, istraživač sa Univerziteta Columbia koji je proučavao upotrebu droga među tinejdžerima.
Na početku pandemije učenicima širom zemlje je rečeno da ne idu u škole i da izbjegavaju zabave ili druga okupljanja. Bili su kod kuće, pod nadzorom roditelja. Konzumacija alkohola i droga svih vrsta je smanjena jer se eksperimentisanje obično dešava sa prijateljima, podstaknuto pritiskom vršnjaka, kažu stručnjaci.
Kako su blokade završile, "Mislim da su svi očekivali barem djelomični oporavak", rekao je Miech.
Čak i prije pandemije, zabilježeno je dugotrajno smanjenje pušenja cigareta, pijenja i upotrebe nekoliko vrsta droga među tinejdžerima. Stručnjaci su teoretizirali da djeca ostaju kod kuće i komuniciraju na pametnim telefonima umjesto da se druže u grupama, gdje su ponekad probala zabranjene supstance.
Ali upotreba marihuane nije opadala prije pandemije. A vaping je bio u usponu. Tek tokom pandemije i to dvoje su zabilježili trajni pad.
Neki stručnjaci se pitaju je li pandemijska blokada imala dublji utjecaj.
Miech je primijetio da mnogi tinejdžeri koji eksperimentiraju s e-cigaretama ili drogama počinju u 9. razredu, ponekad zato što to rade stariji adolescenti. Ali djeca koja su bila đaci 9. razreda za vrijeme izolacije nikada nisu preuzela tu naviku, rekao je.
"Pandemija je zaustavila ciklus nove djece koja dolaze i regrutiraju se za upotrebu droga", rekao je Miech.
Mentalno zdravlje također može biti faktor. Povećan je broj izvještaja o depresiji i anksioznosti kod djece nakon početka pandemije. Depresija se često povezuje sa upotrebom supstanci, ali neki ljudi sa depresijom i anksioznošću veoma su oprezni sa drogama, rekao je dr Dankan Klark, psihijatar sa Univerziteta u Pitsburgu koji istražuje upotrebu supstanci kod dece.
"Neki tinejdžeri sa anksioznošću su zabrinuti zbog efekata supstanci. Takođe mogu biti socijalno inhibirani i imaju manje mogućnosti da koriste droge", rekao je Clark. "To je komplikovana veza."