Linkovi

Dok studenti spremaju novi veliki protest u Beogradu, Vučić ne odustaje od priče o „obojenoj revoluciji“


Učesnici velikog protesta "Studentski edikt" u Nišu drže upaljena svetla na telefonima tokom odavanja počasti nastradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu (REUTERS/Stoyan Nenov)
Učesnici velikog protesta "Studentski edikt" u Nišu drže upaljena svetla na telefonima tokom odavanja počasti nastradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu (REUTERS/Stoyan Nenov)

Dok se sležu utisci sa velikog protesta „Studentski edikt“ održanog u Nišu, studenti se već bave pripremama novog protesta koji je zakazan za 15. mart u Beogradu, ali ne otkrivajući detalje.

U međuvremenu, „štafetnu palicu“ preuzeli su prosvetni radnici koji u okviru marša „Korakom do slobode“ pešače iz Beograda i Niša do Čačka, na skup prosvetnih radnika Srbije koji će biti održan 6. marta.

Kako su ranije saopštili - zahtevi prosvetnih radnika još nisu ispunjeni, nadležne institucije nisu u stanju da omoguće bezbedno i kontinuirano odvijanje nastave u školama ali i da pritisci na nastavnike postaju sve snažniji i učestaliji.

Tokom šetnje poručuju: „Ustala je prosveta, za nepismene osveta“ i pozivaju da im se usput pridruže kolege kako bi ujedinjeni došli do cilja – Slobode Čačak.

Zrenjaninski gimnazijalci su najavili da će u sredu, 5. marta krenuti u protestnu šetnju do Bečeja kako bi podržali veliki srednjoškolski protest zakazan za 7. mart u tom mestu.

Učenici Pete beogradske gimnazije nastavljaju blokadu do daljeg, a zaposleni u toj školi uputili su pismo Ministarstvu prosvete u kome su predložili da v. d. direktorka Danka Nešović bude razrešena, a da na njeno mesto bude postavljen novi vršilac dužnosti iz kolektiva te gimnazije.

Oni su u dopisu Ministarstvu obrazložili zbog čega su ranija obraćanja Nešović i odluku da „iz bezbednosnih razloga“ zaključa školu za sve osim za one koje pozove na sastanak dan nakon burne sednice sa koje je izašla većina profesora - doživeli kao "pasivnu agresiju".

Pojasnili su i iz kojih su motiva podržali studente i svoje učenike, i odgovorili na tvrdnje koje su se pojavile u delu medija da je u Petoj gimnaziji došlo do nasilja, što je kazao i sam predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

"Mesecima sprovode obojenu revoluciju, krijući se iza izmišljenih, suštinski nepostojećih zahteva"

A upravo on se danas u pismu objavljenom na sajtu predsednika još jednom obratio javnosti, ponovo navodeći da se u Srbiji već mesecima sprovodi „obojena revolucija“.

Mesecima traju protivustavne i protivzakonite blokade puteva, pruga i institucija Srbije. Mesecima sprovode obojenu revoluciju, a krijući se iza izmišljenih, suštinski nepostojećih zahteva, manjina maltretira, šikanira i sprovodi nasilje nad građanima Srbije, preuzimajući ingerencije i tužilaštva, i suda, i policije i moralnih pravednika kojima je dozvoljeno sve, a odgovornost i obaveze nemaju. Govore o Srbiji jednakih prava za sve, a danas samo oni imaju prava, stečena silom i ničim drugim, dok svi ostali koji ih ne slede, prolaze kroz najtežu torturu, od psihičke do fizičke. Pri tome, u skladu sa pravilima stranih zapadnih obaveštajnih agencija, oni su uvek žrtve, a njihove žrtve su, bahati napadači“, napisao je Vučić.

Naveo je i da „oni koji demonstriraju i njihovi lideri predvođeni Draganom Đilasom neskriveno pozivaju na ubistvo predsednika Republike“.

U istom saopštenju izvinio se i novinarima iz niškog dopisništva RTS-a čiju je koleginicu Lidiju Georgijev dan ranije na skupu u Boru nazvao „imbecilom“ jer je u prilogu sa protesta iskoristila kovanicu da je tokom petnaestominutnog odavanja počasti u Nišu „odjeknula tišina“.

Ipak, Vučić je dodao i da o „profesionalizmu i objektivnosti pomenutih novinara misli jednako loše i da su sramota za svoju profesiju, tj. da nisu novinari, već politički aktivisti“.

Predsednik Srbije je tokom jučerašnjeg boravka u Boru rekao i da „nakon neuspešne obojene revolucije sledi uspešna kontrarevolucija“ i najavio da će u narednom periodu „sve uskoro pozvati u Beograd“.

Rekao je i da ako „hoće izbore – dobiće ih“, ali da će ih SNS „pobediti još ubedljivije“.

Termin "obojena revolucija" označava niz političkih pokreta i protesta koji su se od kraja 20. i početka 21. veka događali u različitim zemljama, najčešće u bivšim sovjetskim republikama i drugim državama s autoritarnim režimima.

Ove revolucije su obično imale za cilj smenu vlasti i uvođenje demokratskih reformi, a naziv su dobile po bojama ili simbolima koje su demonstranti koristili.

A studenti i dalje ponavljaju da njihovi zahtevi nisu ispunjeni i da ostaju u blokadi. Ta poruka mogla se čuti i tokom protesta ispred beogradskog Fakulteta za medije i komunikacije (FMK) gde su studenti u ponedeljak svojim kolegama pružili podršku "protiv gušenja blokade", zbog najava da će taj fakultet od danas održavati predavanja i ispitni rok.

Nastavljene su i akcije petnaestominutnog odavanja počasti za petnaestoro nastradalih u padu nadstrešnice železničke stanice u Novom Sadu, ali i blokade i protesti širom Srbije.

Danas je i većina zaposlenih u Beogradskoj filharmoniji donela odluku o stupanju u štrajk. Koncerti se otkazuju do daljeg, počevši od nastupa zakazanog za 7. mart u Kolarčevoj zadužbini.

Zaposleni traže ispunjenje dva zahteva - hitno poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih odvajanjem iz trenutne uredbe o koeficijentima i hitno otvaranje konkursa za direktora Beogradske filharmonije transparentno i u skladu sa protokolom o konkursu.

Protesti, akcije i blokade studenata u Srbiji koji na ulicama traže odgovornost zbog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu – kada je 1. novembra prošle godine poginulo 15 ljudi, a dvoje je teško povređeno – traju već više od tri meseca.

Poslednji veliki protest na kom je učestvovalo više desetina hiljada ljudi održan je u subotu 1. marta u Nišu, gde je okupljenima pročitan „Studentski edikt“ podeljen u osam članova sa nazivima O slobodi, Državi, Pravdi, Mladosti, Dostojanstvu, Znanju, Solidarnosti, Budućnosti.

Više o tome možete pročitati u odvojenoj vesti.

Studenati u blokadi traže objavljivanje celokupne dokumentacije o rekonstrukciji Železničke stanice u Novom Sadu, odbacivanje optužbi protiv uhapšenih i privedenih studenata, aktivista i građana na prethodnim protestima povodom tragedije u Novom Sadu, podnošenje krivičnih prijava protiv svih napadača na studente, profesore i građane i povećanje budžeta za fakultete za 20 odsto.

Predstavnici vlasti smatraju da su ispunili sve zahteve, dok studenti u blokadama ističu da nijedan od zahteva nije ispunjen u potpunosti. Građevinski fakultet Univerziteta u Beogradu više puta je objavio analize dokumentacije u kojima je taksativno navođeno koji papiri nedostaju ili nisu kompletni.

U tekstu su korišćeni pojedini materijali agencije Fonet, portala N1 i RTS-a
XS
SM
MD
LG