Komitet za praćenje poštovanja obaveza nastalih po osnovu članstva u Savjetu Evrope ukazao je, u godišnjem izvještaju za 2022. godinu, da “žali što u Crnoj Gori nijesu izabrane sudije Ustavnog suda, ali pohvaljuju napredak ostvaren u borbi protiv korupcije”. Komitet, stalno tijelo Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, pozvao je sve političke subjekte da bez odlaganja izaberu sudije Ustavnog suda.
Prema izvještaju komiteta, Crna Gora se poziva da implementira preporuke OEBS-ove Kancelarije za ljudska prava i demokratske institucije u vezi sa izbornim procesom, prije idućih predsjedničkih i parlamentarnih izbora.
Prema navodima iz izvještaja “razvoj događaja u borbi protiv korupcije djeluje obećavajuće, očekivalo se da će serija visoko profilnih slučajeva biti indikator stvarne posvećenosti borbe protiv korupcije”.
"U prethodnim procjenama zaključeno je da je zakonski okvir dovoljan, ali da nedostaje politička volja za njegovo sprovođenje. Rekord istraga krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda bio je nizak. Očekivalo se da će niz slučajeva visokog profila dokazati stvarnu posvećenost borbi protiv korupcije. Tokom posjete (jul prošle godine), koizvjestioci su se susreli sa Glavnim specijalnim državnim tužiocem koji je izjavio da je od Vlade dobio svu potrebnu podršku u kadrovskom i materijalnom smislu. U sedmicama koje su prethodile posjeti, hapšenje bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice, kao i bivšeg predsjednika Privrednog suda (Blažo Jovanić), možda ukazuje na stvarnu političku volju za suzbijanje korupcije", navodi se u izvještaju.
Međutim, kako je navedeno u izvještaju, „politička rasprava usredsređena je na usvajanje sporazuma sa Srpskom pravoslavnom crkvom od strane Vlade“.
„Takvi ugovori postoje sa svim ostalim vjerskim zajednicama, ali su veze sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori izuzetno osjetljive i sadržaj ugovora mnogi su ocijenili nezakonitim i protivustavnim. Nakon odluke o usvajanju ovog sporazuma, DPS je povukao podršku Vladi Abazovića, a parlament je 20. avgusta ponovo izglasao nepovjerenje. Kabinet Abazovića ostao je kao privremena vlada do formiranja nove vlade, ili raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora“, piše u izvještaju.
U izvještaju komiteta takođe je navedeno da je Crna Gora 2022. godine doživjela značajnu političku nestabilnost koja je bila rezultat kontinuiranog procesa transformacije nakon izbora 2020. koji su prvi put u istoriji države skinuli DPS sa vlasti.
U izvještaju podsjećaju da je predsjednik države Milo Đukanović 20. septembra predložio održavanje vanrednih izbora nakon što je odbio da potvrdi Miodraga Lekića, kandidata tri vladajuća politička bloka, za premijera.
"Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović optužio je predsjednika Đukanovića da zloupotrebljava svoja ustavna prava i blokira politički dijalog", navedeno je u izvještaju. Takvi događaji su, međutim, ometali sprovođenje izborne reforme i imenovanje sudija Ustavnog suda.
"Ustavni sud sada nije u mogućnosti da pravilno funkcioniše po pitanju izbornih sporova", piše u tom dokumentu.
Crna Gora je uključena u izvještaj komiteta jer je i dalje pod monitoringom kako ispunjava obaveze u Savjetu Evrope. Crna Gora je članica Savjeta Evrope od maja 2007. godine.
Oštre poruke Crnoj Gori upućene su iz EU krajem decembra prošle godine, kada je saopšteno da bi unija mogla razmatrati zaustavljanje pregovora sa Crnom Gorom u slučaju nastavka političke i institucionalne krize u državavi.
Ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon i austrijski ministar za evropske i međunarodne poslove Aleksander Šalenberg saopštili su tada, tokom posjete Crnoj Gori, da bi, ukoliko Crna Gora ne napravi funkcionalne institucije i ne izabere sudije Ustavnog suda, Evropska unija (EU) u januaru, ili februaru mogla razmatrati kako da zaustavi pregovarački proces.
Fajon i Šalenberg su , takođe, poručili da će EU ozbiljno razmotriti saradnju sa vladom koja bi bila formirana na osnovu aktuelnog, kako su naveli, upitnog Zakona o predsjedniku.
Tim zakonom parlamentarna većina omogućila je da Skupština preuzima od Đukanovića ustavnu nadležnost u dijelu predlaganja mandatara za sastav vlade.
