Skupština Crne Gore konstatovala je u četvrtak da je poslanik i lider Demosa Miodrag Lekić mandatar za sastav nove 44. Vlade.
Predsjednik Milo Đukanović prethodno nije predložio mandatara nakon što je potpisao kontroverzne izmjene Zakona o predsjedniku, koje dio nadležnosti predsjednika o izboru mandatara prenose na poslanike.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović saopštila je na sjednici da “pošto predsjednik države nije predložio mandatara, da se time ispunjavaju uslovi iz člana 7f izmjena Zakona o predsjedniku” i konstatovala da je Lekić mandatar za sastav nove Vlade sa potpisom 41. poslanika.
Nominaciju Lekića za mandatara podržala je tijesna većina predvođena proruskim Demokratskim frontom u 81-članom parlamentu, a sjednici nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Lekić se zahvalio na potvrđenom povjerenju ističući da je “jasno da je ovdje sve regularno" i da je predsjednik imao mogućnost da predloži mandatara, što bi, kako je rekao, “Crnu Goru kao državu učinilo ozbiljnijom”.
"Skupština ima pravo da sastavlja vlade. Ovaj zakon je još više pomogao da se to realizuje i ostajemo pri tome da je Đukanović prekršio Ustav i da je ovo bila odbrana Ustava", rekao je Lekić, ocjenjujući je da “zemlja izgleda kao da je pod opsadom, te da nema vlade, niti Ustavnog suda, a ne može se ostvariti prenos ni vlasti u Podgorici.
Prema njegovim riječima, "kao država smo u iskušenju kredibiliteta, ovi potezi parlamentarne većine pokazuju da smo sposobni i da ćemo da doprinesemo deblokadi institucije u zemlji”.
“Ova neće imati neki bučan naslov, ona će imati naziv crnogorska vlada jer je izabrana na izborima u Crnoj Gori i nju je izabrao parlament Crne Gore", rekao je.
Lekić je rekao da, ako bude predsjednik vlade, njegova vlada moraće “ne samo da zaustavi blokadu zemlje već i da se otvori neohodan politički proces, znači dijalog po raznim pitanjima, datumu izbora, sve to što je stvar zajedničkog spektra političkog djelovanja".
Jedan od lidera Demokratskog fronta, Andrija Mandić, rekao je novinarima da su partije većine postigne načelni dogovor da nova vlada bude formirana prije 20. januara, kada će biti raspisani predsjednički izbori.
"Tokom današnjeg dana bićete obaviješteni o trenutku kada će se formalizovati pozicija našeg mandatara", rekao je Mandić na pres konferenciji u Skupštini.
Mandić je rekao i da su u toj koaliciji očekivali da predsjednik države pozove na konsultacije za određivanje mandatara za sastav nove Vlade i da na tim razgovorima otvore druge teme, ali da je Đukanović odbio da sazove konsultacije.
Poslanica opozicione Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković ocijenila je potez Skupštine “farsom”, navodeći da je jedinstven slučaj u svijetu da “neko ko nema politički legitimitet sam sebi daje mandat”.
“DFvećina čini sve da nas vrati u 90-te i sukobi sa EU”, napisala je Vuksanović Stanković na Tviteru.
Đukanović je prošle nedjelje potpisao usvojene izmjene Zakona o predsjedniku, koje je Venecijanska komisija ocijenila neustavnim, a zvaničnici SAD i EU upozorili da ne bi trebalo birati vladu na osnovu takvog zakona.
Rajnke: Vladu ne bi trebalo formirati na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku
Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke ponovila je u ponedjeljak stav Vašingtona da novu Vladu ne bi trebalo formirati na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore nakon sastanka Rajnke sa predsjednicom parlamenta.
Prema navodima saopštenja, Rajnke je u razgovoru sa Đurović rekla da je zabrinuta zbog duboke političke i institucionalne krize u kojoj se Crna Gora nalazi, i poručila da su SAD spremne da pomognu da se trenutna situacija prevaziđe u što skorijem roku.
U saopštenju se navodi da se Rajnke saglasila sa Đurović da je “popunjavanje Ustavnog suda osnovni preduslov za rješavanje svih drugih problema i kamen temeljac na koje treba dalje graditi crnogorsku demokratiju”.
“Ukazujući na mišljenje Venecijanske komisije, Rajnke je ponovila stav SAD da novu Vladu ne bi trebalo formirati na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore”, navodi se u saopštenju Skupštine.
Rajnke je, kako se navodi, naglasila da su “izazovne okolnosti kroz koje Crna Gora prolazi posljednjih mjeseci jasno pokazale da su državi potrebne funkcionalne institucije, uključujući Skupštinu, koja će raditi prije svega u korist građana”.
