Nekoliko hiljada građana ponovo je, u utorak veče, protestovalo ispred zgrade crnogorskog parlamenta u Podgorici, tražeći vanredne izbore, opoziv Zakona o predsjedniku, dijalog i kompromis povodom izbora sudija Ustavnog suda i stopiranje ulaska Crne Gore u Otvoreni Balkan.
Protest je počeo na platou ispred zgrade Skupštine, a protestna šetnja je završena ispred zgrade delegacije EU u Podgorici gdje je pročitan proglas u kojem je, osim zahtjeva, nevedeno da “Crnoj Gori treba izvjesna evropska budućnost, stabilan razvoj, a ne populizam i bankrot”.
“Ovo je 21. vijek, a ne devedesete. Crnoj Gori treba svaki njen građanin. Aktuelna parlamentarna većina stvorila je duboku društvenu podijeljenost i ekonomsku neizvjesnost. Pokazalo se da njihova zlodjela vode u socijalnu, ekonomsku i institucionalnu anarhiju i beznađe. Zdravstvo ne funkcioniše. Obrazovanje je dovedeno do ruba propadanja. Bezbjednost svakog građanina je ugrožena. Ekonomija propada. Crna Gora ima nekontrolisanu inflaciju, sve veću zaduženost, veće cijene i zaostajanje na svimpoljima. Vlastodršci stvaraju podjele, radeći za one koji žele da nas nema. To se zove izdaja”, navedeno je u proglasu koji je pročitan ispred zgrade delegacije EU.
Sa protesta je, takođe, poručeno da “nema više mjesta kompromisima”.
“Suprotstavimo se svakom pokušaju koji je usmjeren protiv interesa naših građana I naše države. Crna Gora je naša kuća u kojoj ima mjesta za sve. Svako ko je zloupotrijebio svoj položaj i državnu imovinu da bi udovoljio ličnim interesima ili asimilatorskim pokušajima druge države, odgovaraće pred pravosudnim organima ove države.Vanredni parlamentarni izbori su put oporavka”, navedeno je u proglasu.
Iz Organizacionog odbora pokreta “Ima nas” saopštili su da su “na dosadašnjim protestima za očuvanje građanske Crne Gore i njene evropske budućnosti okupili preko 60 hiljada građana”.
"Zbog čega sa sigurnošću možemo reći da su ovo najmasovniji protesti koje moderna istorija Crne Gore pamti", nevedeno je u njihovom saopštenju.
Obraćajući se učesnicima protesta Tijana Vidaković je kazala da “tajna slobode počiva u hrabrosti i ona je zlatna nit našeg hiljadugodišnjeg trajanja”.
“Zato naša borba ne smije stati, jer ona odlučuje hoćemo li biti građani svijeta ili ponizni sužnji velikosrpskih hegemonističkih idej. Crna Gora je naše mjesto pod suncem, koje ne damo balkanskom mraku, u koji nas žele uvući tamne sjene sluganskih vlastodržaca. Istih onih koji žele da nas utamniče u Otvoreni Balkan, da ne vidimo više svijet, osim onog "srpskog", ako danas svijet ne bude vidio nas i našu borbu za civilizacijske vrijednosti ”, poručila je ona.
Novinarka Pobjede Tanja Pavićević, koja je u BIRN-ovoj Mapi označena kao ekstremna desničarka, rekla je da su “ovdje smo da kažu i Dritanu Abazoviću i ostalim Vučićevim slugama da umjesto Otvorenog Balkana biraju otvorenu Evropu”.
“Njihova nepočinstva probudila su građane. Građane svjesne da Vlada ne štiti nacionalne interese Crne Gore. Građane svjesne da Vlada Crne Gore vodi zemlju, kroz punu asimilaciju, Srbiji pod noge”, kazala je Pavićević.
Potpredsjednik i poslanik u Skupštini Crne Gore Demokratske partije socijalista Jevto Eraković poručio je okupljenima da je aktuelna vlast prevarila “svoje birače, međunarodne partnere” i poručio da je “jedini ispravan način da to prestane izbori “.
“Na nama je da se izborimo za te izbore. Ovo nije politička borba, ovo je borba za opstanak Crne Gore. Ovo proljeće mora biti crnogorsko i proljeće pametnih odluka, a mi moramo biti njegovi vjesnici “,kazao je Eraković.
Večerašnji protest pokreta “Ima nas” podržao je i crnogorski predsjednik Milo Đukanović.
"Podrška večerašnjem mirnom patriotskom okupljanju protiv rušenja ustavnopravnog sistema i konfrontacije s partnerima iz evropske i evroatlantske zajednice", poručio je Đukanović na Tviteru.
Proteste koji su počeli 1. novemra nakon što je Skupština Crne Gore ,glasovima aktuelne većine, prvi put usvojila izmjenene Zakona o predsjedniku organizuju pristalice opozicije.
Parlament Crne Gore ponovo je u 12. decembra, glasovima 41 poslanika parlamentarne većine, usvojio izmjene Zakona o predsjedniku, nakon što je predsjednik Milo Đukanović odbio da ga potpiše kada je prvi put izglasan.
Posle drugog izglasavanja tog zakona u Skupštini ispred zgrade parlamenta došlo je do okršaja policije i učesnika protesta protiv izmjena Zakona o predsjedniku.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je 16. decembra ponovo potpisao usvojene izmjene Zakona, ali je ponovio da ostaje pri ranijoj ocjeni da su one neustavne, ali da ih potpisuje jer “ne želi da krši svoja ustavna ovlašćenja”.
Izmjenama Zakona o predsjedniku predviđeno je da Skupština preuzima dio nadležnosti šefa države u predlaganju mandatara za sastav vlade.
Venecijanska komisij prethodno je preporučila da se ne usvajaju izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, jer bi u suštini one predstavljale promjenu Ustava i to manjom skupštinskom većinom od propisane.
Nakon usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku države, za koje su pravnici i NVO sektor ocijenili da su neustavne, političkim akterima u Crnoj Goru upućeni su brojni apeli na smirivanje odnosa i dijalog.
