PODGORICA - Skupština Crne Gore usvojila je u utorak predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović povrijedio Ustav kada je odbio da predloži kandidata većine Miodraga Lekića za sastav nove crnogorske vlade. Takav predlog podržao je 41, od ukupno 81 poslanika u crnogorskom parlamentu.
Predsjednica Skupštine Danijela Đurović saopštila je da će predlog biti dostavljen Ustavnom sudu, koji će donijeti konačnu odluku o tome da li je predsjednik Crne Gore prekršio Ustav.
Predlog za utvrđivanje ustavnosti Đukanovićevog postupanja, u vezi sa predlaganjem mandatara, podnijeli su poslanici parlamentarne većine od 30. avgusta 2020., čiju okosnicu čine DF, Demokrate i URA premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića.
Oni su u predlogu naveli da, “nakon izglasavanja nepovjerenja 43. Vladi 19. avgusta, Đukanović nije predložio Skupštini mandatara za sastav nove vlade što je njegova obaveza striktno propisana Ustavom”.
“Đukanović na razgovor nije pozvao Miodraga Lekića koji je dogovorom parlamentarne većine dobio podršku 41 poslanika da bude mandatar za sastav nove vlade. Napominjemo da je predsjednik Crne Gore obavezan da po Ustavu predloži mandatara, a naročito je važno da konkretnoj osobi povjeri mandat kada postoji podrška kandidatu za mandatara”, navedeno je u predlogu.
Predstavnici partija parlamentarne većine u Crnoj Gori juče su predali predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću listu sa 41 potpisom podrške Miodragu Lekiću, lideru Demosa, za mandatara. Oni su Đukanovića pozvali da, u skladu sa kontroverznim izmjenama Zakona o predsjedniku, sa predstavnicima partija većine obavi konsultacije o mandataru za sastav nove Vlade.
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je danas, odgovarajući na pitanja novinara da li lidera Demosa Miodraga Lekića već smatra za mandatara iako je predsjednik države Milo Đukanović najavio da neće ponovo pokrenuti konsultacije, rekao da je 41 potpis dat za Lekića i da je jasna situacija kada je u pitanju mandatar.
“Zakon je predvidio i druge procedure ako Đukanović ne da mandat Lekiću, jer je njegova funkcija protokolarna, i davanje mandata nije izraz njegove percepcije ili volje, to je volja većine koja se konstituiše u parlamnertu. Ako to ne želi da uradi mislim da se suprostavlja volji 41 poslanika i većinske Crne Gore”, kazao je je Abazović.
Komentarišući poruke EU i Zapada da će ozbiljno razmotriti saradnju sa Vladom koja bi bila fomirana na osnovu aktuelnog Zakona o predsjedniku, Abazović kaže da je “državni parlament legitimna institucija, i da je Crna Gora parlamentarna demokratija”.
“Mi smo parlamentarna demokratija, kod nas nije predsjednički sistem, parlament bira Vladu, razrješava Vladu… ima tu mogućnost. To je nešto što je sasvim u redu I u državama u kojima se mogu čuti te poruke koji su malo, da kažem, zabrinjavajuće. Nisam pretjerano opterećen time”, kazao je Abazović.
On je, takođe, rekao da "ne očekuje da bude nikakvih većih nesporazuma na međunarodnom planu”.
“Nikome od političkih subjekata nije u interesu da uđemo u bilo kakvu blokadu, bilo kakav nesporazum međunarodni. Ne očekujem da bude nikakvih većih nesporazuma na međunarodnom planu, niti mislim da će politički subjekat kojeg ja predstavljam, ili bili koji drugi politički subjekt, na bilo koji način napraviti neki potez da se to poremeti”, kazao Abazović i naglasio da ne vjeruje da da može doći do zamrzavanja pregovora sa EU.
Đukanovićeva opoziciona stranka, DPS, saopštila je da vlada koju namjerava da formira parlamentarna većina nema podršku Brisela, ocjenjujući da partije većine rade po nalogu Beograda i Moskve.
Đukanović je odbijajući u septembru da povjeri mandate za sastav nove vlade lideru DEMOS-a Miodragu Lekiću svoju odluku obrazložio tvrdnjom da “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i da se oni koji su predložili Lekića nisu odazvali konsultacijama, ni formalno dostavili potpise podrške.
Nakon što je Đukanović odbio da povjeri mandat Lekiću, Demokratski front predložio je izmjne Zakona o predsjedniku kojim Skupština preuzima dio nadležnosti šefa države u predlaganju mandatara za sastav vlade.
Izmjene tog zakona Skupština Crne Gore usvojila je 1.novemra, ali je Đukanović tada odbio da ih potpiše uz obrazloženje da nijesu u skladu sa Ustavom. Taj Zakon crnogorski parlament ponovo je, međutim, usvojio 12. decembra, nakon čega ga je Đukanović, shodno svojoj ustavnoj obavezi, potpisao - ali je ponovio da ostaje pri ranijoj ocjeni da su izmjene i dopune Zakona o predsjedniku neustavne, ali da ga potpisuje jer ne želi da krši svoja ustavna ovlašćenja.
Prethodno je Venecijanska komisija preporučila da se ne usvajaju izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore, jer bi u suštini one predstavljale promjenu Ustava i to manjom skupštinskom većinom od propisane.
Izmjene Zakona o predsjedniku države omogućavaju kandidatu tijesne većine od 41 poslanika, Miodragu Lekiću, da formira novu crnogorsku vladu.
Zbog usvajanja izmjena Zakona o predsjedniku od 1. novembra organizuju se protesti na kojima građani traže povlačenje tog zakona i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.
