Izdvajanje novca za vojne namjene u Evropi raslo je rekordnom brzinom tokom 2022. godine, te je dostiglo nivo nezabilježen od Hladnog rata, a glavni uzrok je invazija Rusije na Ukrajinu, objavili su istraživači Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira.
Ovakav trend u Evropi doprinio je da globalna vojna potrošna dostigne osmi uzastopni rekord od 2.240 milijardi dolara, ili 2,2% svjetskog bruto društvenog proizvoda (BDP).
"To je podstaknuto ratom u Ukrajini, koji je doveo do veće potrošnje evropskih budžeta, ali i neriješenim i pogoršavajućim tenzijama u istočnoj Aziji između SAD i Kine", rekao je za AFP istraživač Nan Tian, jedan od koautora studije.
Evropa je 2022. godine, koju je obilježila ruska invazija na Ukrajinu, potrošila 13% više novca na svoje vojske nego u 2021. godini.
Istraživači su naveli da ta cifra ne uzima u obzir velike stope inflacije, što znači da je stvarna potrošnja bila još veća.
Riječ je o najvećem porastu u više od 30 godina i povratku na nivo potrošnje iz 1989. kada je pao Berlinski zid.
"U Evropi je to na najvišem nivou od kraja Hladnog rata", rekao je Tian.
Samo Ukrajina je povećala svoju potrošnju sedam puta, na 44 milijarde dolara, ili trećinu svog BDP-a. Država je dodatno imala koristi od milijardi dolara donacija oružja iz inostranstva, navodi se u studiji.
Istovremeno, prema procjenama, ruska potrošnja je prošle godine bila veća za 9,2%.
"Bez obzira na to da li ćete (iz računice) ukloniti dvije zaraćene nacije, evropska potrošnja je i dalje prilično porasla", rekao je Tian.
Izdvajanja u Evropi, koja su 2022. iznosila 480 milijardi dolara, već su porasla za trećinu u protekloj deceniji, a očekuje se da će se trend nastaviti i ubrzati u narednoj deceniji.
Tian kaže da bi kontinent potencijalno mogao vidjeti nivoe rasta slične onima iz 2022. godine i u narednih nekoliko godina.
SAD i Kina čine polovinu potrošnje
Nakon naglog pada 1990-ih, globalni vojni rashodi rastu od 2000-ih.
Preokret je u početku bio rezultat velikih kineskih ulaganja u vojsku, nakon čega su uslijedile tenzije sa Rusijom nakon njene aneksije Krima 2014. godine.
Samo na SAD otpada 39% globalnih izdvajanja za vojsku. Zajedno s Kinom, koja je na drugom mjestu sa 13%, ove dvije zemlje su činile više od polovine svjetske vojne potrošnje u 2022. godini.
Slijede države koje značajno zaostaju za takvim ciframa: Rusija sa 3,9 odsto, Indija sa 3,6 i Saudijska Arabija sa 3,3 odsto.
"Kina sve više ulaže u svoje pomorske snage kao način da proširi svoj doseg na Tajvan, a zatim i dalje od Južnog kineskog mora", rekao je Tian.
Najveća izdvajanja u Evropi ima Britanija, koja ukupno zauzima šesto mjesto i čini 3,1% globalnih rashoda, ispred Njemačke sa 2,5% i Francuske sa 2,4% - u te iznose su uključene i donacije Ukrajini.
Tian kaže da je Britanija drugi po veličini donator Ukrajini, iza SAD.
Zemlje poput Poljske, Holandije i Švedske bile su među evropskim zemljama koje su najviše povećale vojna ulaganja tokom protekle decenije.
Moderno i skupo naoružanje takođe objašnjava neka povećanja potrošnje, kao u slučaju Finske koja je prošle godine kupila 64 američka borbena aviona F-35.
