Hapšenje propalestinskog aktiviste, Mahmuda Halila, koji je pomogao u organizaciji protesta na kampusu svog univerziteta zbog rata u Gazi, otvorilo je pitanja da li su strani studenti i nosioci zelenih karata zaštićeni od deportacije iz SAD.
Halila su u subotu uhapsili agenti Imigracione i carinske službe. Zvaničnici unutrašnje bezbjednosti i predsjednik Donald Tramp naznačili su da je hapšenje direktno povezano sa njegovom značajnom ulogom u protestima prošlog proljeća na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, a Tramp je naveo i da je ovo "prvo hapšenje od mnogih koja će uslijediti".
"Znamo da ima još studenata na Kolumbiji i drugim univerzitetima širom zemlje koji su se bavili proterorističkim, antisemitskim, antiameričkim aktivnostima i Trampova administracija to neće tolerisati", naveo je američki lider na svojoj platformi "Truth Social".
Za Halila je u dokumentima o pritvoru navedeno da je porijeklom iz Sirije, a prošlog semestra je magistrirao na Školi za međunarosne odnose Univerziteta Kolumbija. Oženjen je američkom državljankom koja je u osmom mjesecu trudnoće.
Trenutno ga drže u imigracionom pritvorskom centru u Jeni u državi Luizijana, dok čeka imigracioni sudski postupak koji bi na kraju mogao dovesti do deportacije. Njegovo hapšenje izazvalo je kritike da je nepravedno i nezakonito postao meta zbog svog aktivizma, dok ga je federalna vlada u suštini opisala kao čoveka koji podržava terorizam.
Propalestinski protesti omeli su nastavu na nekim od američkih univerziteta prošle godine, a uslijedili su nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael, 7. oktobra 2023, u kojem je ubijeno 1.200 ljudi, dok je oko 250 osoba oteto. Nešto više od 20 talaca i dalje se nalazi u zarobljeništvu u Gazi.
Kontraofanziva Izraela dovela je do smrti više od 48.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece, navode zdravstveni zvaničnici pod kontrolom Hamasa u Gaze. Izraelska vojska tvrdi da je među umrlim 17.000 Hamasovih boraca.
Nakon što su u prvom dijelu 2024. godine u nekim slučajevima doveli i do nasilja, protesti su uglavnom zamrli na jesen, posle početka nove školske godine.
Na osnovu Halilovog slučaja, postavlja se pitanje kakve zaštite imaju strani studenti u SAD i nosioci zelenih kartona, te šta je naredni korak za njega.
Može li neko sa zelenom kartom biti deportovan?
Osoba koja ima zelenu kartu je neko ko ima zakoniti status stalnog boravka u SAD i te osobe se obično označavaju terminom "zakoniti stalni rezidenti".
Žaklin Keli-Vidmer je profesorica prava na Pravnom fakultetu Kornel koja predaje imigraciono pravo. Ona kaže da su zakoniti stalni rezidenti generalno dobro zaštićeni i da bi “trebali biti najzaštićeniji, odmah nakon američkih državljana".
Ipak, ta zaštita nije apsolutna. Vlasnici zelene karte i dalje mogu biti deportovani zbog činjenja određenih krivičnih djela, na primjer ako ne obavijeste službenike za imigraciju o promjeni adrese ili sudjeluju u sklapanju lažnog braka.
Sekretarijat unutrašnje bezbjednosti saopštio je da je Halil priveden na osnovu Trampovih izvršnih uredbi koje zabranjuju antisemitizam.
Tramp je tvrdio da su demonstranti izgubili svoja prava da ostanu u zemlji podržavajući palestinsku ekstremističku grupu Hamas, koja kontroliše Gazu i označena je kao teroristička organizacija.
Halil i drugi studentski lideri grupe "Columbia University Apartheid Divest" odbacili su tvrdnje o antisemitizmu, navodeći da su dio šireg antiratnog pokreta koji uključuje i jevrejske studente i grupe. Međutim, ta protestna koalicija je s vremena na vrijeme izražavala podršku liderima Hamasa i Hezbolaha, još jedne islamističke organizacije koju su SAD označile kao terorističku grupu.
Stručnjaci kažu da se čini da zvaničnici svojom retorikom ukazuju da pokušavaju da deportuju Halila na osnovu toga da je uključen u neku vrstu terorističke aktivnosti ili da na neki način predstavlja prijetnju.
Halil nije osuđivan ni za kakve aktivnosti povezane sa terorizmom - tačnijem nije optužen ni za kakvo krivično djelo.
Ipak, stručnjaci kažu da federalna vlada ima prilično široka ovlaštenja da uhapsi i pokuša deportovati osobu sa zelenom kartom na osnovu terorizma.
Prema Zakonu o imigraciji i državljanstvu, vlasnici zelene karte ne moraju biti osuđeni za nešto da bi ih se moglo "ukloniti", rekla je Keli-Vidmer. Oni bi mogli biti deportovani ako sekretar za unutrašnju bezbednost ili državni tužilac imaju razuman osnov da vjeruju da su učestvovali u terorističkim aktivnostima ili da će vjerovatno biti uključeni u terorističke aktivnosti, navela je ona.
Keli-Vidmer kaže da nikada nije vidjela slučaj u kojem se navodna teroristička aktivnost dogodila u SAD, te postavlja pitanje da li učešće u protestima, kao što je Halil to činio, spada pod takve kvalifikacije.
Šta o hapšenju kaže Imigraciona i carinska služba
Jedno od ključnih pitanja u Halilovom slučaju je ono što su agenti Imigracione i carinske službe rekli njegovom advokatu u vrijeme kada je uhapšen.
Njegova advokatica, Ejmi Grir, navela je da su agenti koji su ga priveli u njegovom univerzitetskom domu u blizini Univerziteta Kolumbija prvobitno tvrdili da postupaju po nalogu Stejt departmenta da mu ukinu studentsku vizu.
Ali kada ih je Grir obavijestila da je Halil zakoniti stalni rezident sa zelenom kartom, naveli su da će umjesto toga opozvati tu dokumentaciju.
Keli-Vidmer kaže da to postavlja pitanja koliko su agenti koji su ga uhapsili bili upoznati sa zakonom ili da li je postojalo "stvarno nepoštivanje vladavine prava".
“Mislim da bismo trebali biti zaista zabrinuti što se ovo dešava”, rekla je ona.
Šta su naredni koraci?
Američki državni sekretar Marko Rubio saopštio je u nedjelju na mreži Eks da će administracija "poništiti vize i/ili zelene karte pristalicama Hamasa u Americi kako bi mogli biti deportovani".
Ako je neko u zemlji sa studentskom vizom, Stejt department ima ovlašćenje da je poništi ako osoba prekrši određene uslove. Na primjer, kaže imigracijski advokat sa Floride Džon Gihon, prilično je uobičajeno da Stejt department ukida vize stranim studentima koji budu uhapšeni zbog vožnje u pijanom stanju.
Ali kada je riječ o nekome ko ima zeleni karton, to generalno zahtijeva da imigracijski sudija utvrdi da li ta osoba može biti deportovana.
Gihon je rekao da je naredni korak da će Halil dobiti dokumente o optužnici koji objašnjavaju zašto je pritvoren i zašto vlada želi da ga deportuje, kao i obavještenje da se pojavi pred imigracijskim sudom.
Generalno, trebalo bi da sve to dobije u roku od 72 sata od hapšenja, a zatim bi se prvi put pojavio pred imigracionim sudijom. To bi moglo potrajati od 10 dana do mjesec dana, rekao je Gihon.
Međutim, ovaj advokat upozorava da se upravo sada dešavaju velika kašnjenja u sistemu imigracionih sudova, pri čemu se klijenti često prebacuju širom zemlje u različite ustanove.
“Imamo ljude koji su pritvoreni, a zatim ih prebacuju u više različitih pritvorskih objekata. A onda se ponekad prebacuju širom zemlje”, dodao je.
Halilovi advokati su takođe podnijeli tužbu kojom osporavaju njegov pritvor. Federalni sudija u Njujorku naredio je u ponedeljak da Halil ne bude deportovan dok sud bude razmatrao njegov slučaj. Ročište je zakazano za srijedu.
