Skupština Crne Gore usvojila je u utorak, glasovima 41 poslanika, izmjene Zakona o predsjedniku Crne Gore koje je predložio Demokratski front (DF), a kojima je predviđeno da, ako predsjednik države ne predloži mandatara za sastav vlade, to bude kandidat koji ima jasnu podršku većine poslanika.
Za izmjene Zakona o predsjedniku su, osim predlagača poslanika DF-a, glasali poslanici Socijalističke narodne partije, Demokratske Crne Gore, Građanskog pokreta URA, Ujedinjene i Prave Crne Gore. Ostali poslanici nijesu bili u sali tokom glasanja.
Usvojeni predlog Demokratskog fronta omogućava kandidatu tijesne većine od 41 poslanika, Miodrag Lekiću, da formira novu crnogorsku vladu.
Iz DPS-a, SDP, SD i LP su poručili da predložene izmjene zakona predstavljaju kršenje Ustava Crne Gore.
Poslanik DPS-a Danijel Živković je pozvao tužilaštvo da “preispita da li u djelovanju parlamentarne većine i predsjednice Skupštine ima elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti”.
Njegov partijski kolega Andrija Nikolić kazao je da je “danas srušen parlament u pokušaju da se sruši institucija predsjednika”.
"Vjerovatno će se nakon ovoga postaviti pitanje ima li smisla učestvovati u radu Skupštine i vodiće se razgovori na tu temu“, rekao je Nikolić.
Predlog DF-a za izmjenu Zakona o predsjedniku Crne Gore uslijedio je nakon što je crnogorski predsjednik Milo Đukanović, nakon što je njegova DPS otkazala podršku manjinskoj Vladi Dritana Abazovića, u septembru odbio da povjeri mandat za sastav Vlade lideru Demosa.
Đukanović je svoju odluku tada obrazložio tvrdnjom da “nije stekao utisak da postoji jasna većina koja bi bila u stanju da formira vladu”, kao i da se oni koji su predložili Lekića nisu odazvali konsultacijama, ni formalno dostavili potpise podrške.
Poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatović rekao je da je taj politički savez predložio da se o izmjenama Zakona o predsjedniku Crne Gore raspravlja po hitnom postupku, jer, kako je kazao, “žele da zaustave štetne posljedice aktuelnog zakonskog rješenja po ustavno-pravni sistem”.
“Ovaj akt rješava krizu u Crnoj Gori i pat poziciju koja postoji. Ovim zakonom nije oduzeta nijedna nadležnost predsjedniku Crne Gore, ali je otvorena mogućnost, ako ima demokratski kapacitet, da obnovi konsultacije sa svim političkim subjektima. Mi ostajemo pri stavu da je kandidat za mandatara Miodrag Lekić i da nakon obnovljenih procedura Miodrag Lekić dobije mandat i počne proces formiranje vlade”, kazao je Bulatović.
On je, takođe, kazao da su izmjene Zakona o predsjedniku predložili kako bi “zaustavili sunovrat koji je nastao zbog toga što neko ko je trebalo, a to je Milo Đukanović, da dodijeli mandat Miodragu Lekiću to nije uradio”.
Poslanik DPS-a Danijel Živković kaže da “razumije političku potrebu DF-a da urušavaju sistem Crne Gore i sprovode ustavni puč”.
“Ovo ko je smislio, na ovaj način da stavi na dnevni red, ovo ne da je urušavanje institucija, ovo je ustavni puč. Samo je još ostalo da, kada bi se usvojilo ovo zakonsko rešenje, neko slobodno uđe u zgradu predsjedništva i da pokuša da iseli predsjednika iz zgrade predsjedništva”, kazao je Živković.
On je obraćajući se predsjednici Skupštine Danijeli Đurović, koja je kazala da je predlog za dopunu dnevnog reda upućen u skladu sa procedurom, rekao:
“Vi meni sada hoćete da kažete da da je ovo zakonsko rešenje pripremljeno u skladu sa Ustavom tako što je definisano da ćete vi u Skupštini, ukoliko predsjednik ne da mandate, a propušteni su rokovi za to, zapravo birati nekog mandatara. Vi meni sada hoćete da kažete da je to u skladu sa Ustavom”, kazao je Živković.
Prema usvojenim izmjenama, predsjednik je dužan da za mandatara za sastav vlade predloži kandidata koji ima podršku većine od ukupnog broja poslanika Skupštine.
Ako te većine nema, predsjednik podnosi inicijativu za skraćenje mandata Skupštini, a ako je poslanici ne izglasaju, obavezan je da predloži kandidata sa dominantnom skupštinskom podrškom nakon ponovnih konsultacija.
Prema predlogu izmjena, predsjednik bi tu mogućnost imao i prije inicijative za skraćenje mandata Skupštini, a predviđeni rokovi za novi krug konsultacija bili bi kraći i računali bi se od dana kada Skupština nije usvojila predlog odluke o skraćenju mandata.
Takođe, ukoliko predsjednik ne izvrši dužnost povodom postupka utvrđivanja mandatara, radi zaštite javnog interesa, mandatarom će se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini koja se utvrđuje potpisima.
“Propuštanje vršenja dužnosti predsjednika u postupku utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom smatra se razlogom za njegovo razrješenje”, navedeno je u usvojenim izmjenama.
Abazović: Ustavni sud je jedina relevantna adresa, ne vidim ništa sporno da se preciziraju nadležnosti predsjednika
Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović rekao je, odgovarajući na pitanja novinara u vezi sa prijedlogom izmjena Zakona o predsjedniku, da je “jedina relevantna adresa da se dokaže da li nešto ustavno Ustavni sud”.
“Demokratska partija socijalista je imala šansu da glasa za sudiju Ustavnog suda i da ga zajednički deblokiramo, i na taj način da imamo adresu gdje ovo zakonsko rješenje ili neko drugo može da se provjeri. Predlažem da to uradimo 20. novembra i izaberemo makar jednog sudiju Ustavnog suda, lično bih volio da izabremo četiri, ali ako to nije moguće, onda jednog, zato što će to omogućiti da se provjeri i ovo i svako drugo zakonsko rešenje”, kazao je Abazović.
On je, takođe, kazao da “ne vidi ništa sporno da se tačno preciziraju nadležnosti predsjednika Crne Gore... I da ne dolazimo do toga ne možemo da predložimo mandatara, da ne radimo ništa da Vlada izađe iz tehničkog mandata”.
On je dodao da je “druga varijanta da čekamo istek mandata predsjednika države”.
“Vremenskim istekom mandata predsjednica Skupštine preuzima sve njegove nadležnosti i to je druga varijanta. Ali mislim da nema potrebe da se gubi vrijeme. DPS treba da glasa za sudije Ustavnog suda i na taj način se odblokira cijeli proces", kazao je Abazović.
Protest ispred zgrade Skupštine: DF pokušava da izvrši ustavni puč
U međuvremenu, grupa građana u utorak veče se najprije okupila na Trgu nezavisnosti u Podgorici kako bi izrazili protest zbog, kako kažu, “ustavnog puča u režiji Demokratskog fronta”.
Nakon toga su se uputili ka zgradi Skupštine.
Građani su istakli brojne parole na kojima između ostalog pisalo: "Stop institucijalnom nasilju"; "Ruska agentura napolje"; "Ne državnom udaru"... Oni su po dolasku ispred Skupštine blokirali jednu kolovoznu traku na bulevaru.
