PODGORICA - Sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj je u petak trebalo da se raspravlja o skraćenju mandata aktuelnom sazivu parlamenta, završena je nakon što je većina poslanika glasala protiv dnevnog reda.
Predlog predsjednika Mila Đukanovića da na dnevni red sjednice Skupštine bude stavljena tačka o skraćenju mandata parlamentu podržalo je 39, dok je 41 poslanik glasao protiv, pa je sjednica oko nakon glasanja okončana.
U plenarnoj sali prisutan je bio i predsjednik države Milo Đukanović, koji je danas trebao da obrazloži svoj predlog za skraćenje mandata parlamentu, koji je parlamentu uputio nakon što je odbio da imenuje kandidata tijesne parlamentarne većine, Miodraga Lekića, za mandatara za sastav nove Vlade.
U obrazloženju svog predloga za skraćenje mandata parlamentu, Đukanović je naveo da se nijesu stekli uslovi da mandat za sastav Vlade povjeri lideru Demosa Miodragu Lekić, i dodao da je “konsultativni proces je jasno pokazao da nema osnova da se u Ustavom predviđenom roku predloži mandatar koji bi obezbijedio podršku u Skupštini za sastav 44. Vlade Crne Gore”.
"Skraćenje mandata Skupštini je najoptimalnije rješenje u datoj političkoj situaciji, i u najboljem je interesu svih građana Crne Gore, jer se time otvara mogućnost za organizovanje prijevremenih parlamentarnih izbora u što kraćem roku", rekao je Đukanović u obrazloženju, i dodao da će to omogućiti izbor vlade koja će djelovati u punom kapacitetu.
Prema njegovim riječima, regionalni globalni kontekst i političko–bezbjednosni izazovi, ekonomski i finansijski problemi Crne Gore, posebno u energetskom sektoru, zdravstvu i drugim oblastima, zahtijevaju da Crna Gora dobije kompetentnu, odgovornu i efikasnu vladu.
"Vjerujem da se do takve vlade može doći jedino odlukom građana na izborima", ocijenio je Đukanović.
Dritan Abazović, premijer Vlade u tehničkom mandatu i lider URA-e, koja je sa Demokratskim frontom i Demokratama najavila da neće podržati Đukanovićev predlog, saopštio je u četvrtak da je opšte raspoloženje među poslanicima da ne žele da im se skrati mandat.
On je naglasio da je, ozbirom na to, jedina mogućnost koju ima predsjednik Đukanović je da da mandat za sastav Vlade kandidatu DF-a, Demokrata i URA-e, Miodragu Lekiću.
"On (Đukanović) je iskoristio pravnu mogućnost koju mu Ustav daje da predloži skraćenje mandata Skupštini. Na poslanicima je da sjutra odluče da li žele da im se skrati mandat ili ne. Mislim da je opšte raspoloženje da ne žele da im se skrati mandat", kazao je Abazović novinarima u Nikšiću, I dodao da Đukanović ima jedinu mogućnost da povjeri mandate Lekiću.
Prema njegovoj ocjeni, "to je sve što može da uradi, a sve ostalo je pravno nasilje”.
“Mislim da nakon svega što je uradio u prethodnom periodu i glasanjem njegovih poslanika za 43. Vladu, najmanje na šta ima pravo je da nas politički maltretira i pokušava da pronađe nekim protivzakonitim djelovanjem prinudi nekoga da uradi nešto", poručio je Abazović I dodao da, “ako poslanici budu željeli da idu na izbore, ići ćemo na izbore”.
“Ako ne budu željeli, znaju se procedure".
Đukanović: Parlament odgovoran za produžetak institucionalne paralize, premijer “izvođač radova” Velike Srbije i Velike Rusije
Predsjednik Milo Đukanović rekao je, nakon sjednice Skupštine koja je završena nakon odbijanja tijesne većine poslanika da podrže dnevni red sa njegovim predlogom za skraćenje mandata Skupštini, da postoje ustavne norme koje su obavezujuće za svakog čovjeka, “koje su jasne i kojima tumač ne treba”.
“Jedna takva je da se u roku od 30 dana odredi mandatar. Rok je potrošen i na njega se ne moze vrašati. Potrošen zbog političkih igara određenih partija", rekao je Đukanović novinarima i dodao da "ono što su pokušali da urade dan kasnije mogli su dan ranije”, aludirajući na probijanje roka za predaju potpisa za mandatara.
Đukanović je rekao da je uradio “što mu Ustav nalaže”, te da “pošto do određenog roka nije dat uvjerljiv dokaz, nije odredio mandatara”.
“Podnio sam inicijativu parlamentu da on glasa o skraćenju svog mandata. Time smo ustavne mogućnosti iscrpjeli", naveo je Đukanović i dodao da parlament “nije u obavezi da izglasa predlog”.
On je, ipak, poručio da je "danas odgovornost za državne interese u parlamentu”, i dodao da. “parlament na ovaj način pokazuje da ne ispunjava ustavne nadležnosti”.
“Prva nadležnost je da izabere vladu. Danas je politička odgovornost u parlamentu za ono što možemo definisati kao namjeru da se produži institucionalna paraliza Crne Gore. Namjera političkih protivnika nezavisne Crne Gore je da prikažu državu kao institicionalno nefunkcionalnu", istakao je Đukanović.
Govoreći o neuspjelim pokušajima da bude kompletiran Ustavni sud, on je rekao da “nijedan od 18 kandidata za sudiju Ustavnog suda nije dovoljno dobar, jer je namjera da Ustavni sud ne bude funkcionalan”.
"Cilj je Crnu Goru vratiti u sastav Velike Srbije i time bi bile ispunjene želje i Velike Rusije i Velike Srbije. Jasno je da danas oni imaju izvođače radova u Cnoj Gori na tom planu, a izvođač radova je predsjednik Vlade (Dritan Abazović) ", rekao je Đukanović.
On je rekao da “vrlo pažljivo sa grupom domaćih specijalista pokušavamo da tumačimo naš Ustav”, priznajući da je Ustav “nedorečen i neprecizan”, ali i ističući da ne zamjera piscima Ustava jer se “ne može sve predvidjeti”
“Vrlo sam privržen poštovanju Ustava. Neću povući niti jedan potez koji mi Ustav ne dozvoljava. Parlament nakon današnje odluke mora biti svjestan da je lopta u njegovom dvorištu”, rekao je crnogorski predsjednik novinarima.