Crnogorski parlament kasno u petak razriješio je ministra odbrane Raška Konjevića i ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića glasovima 41 poslanika partija i koalicija većine formirane nakon izbora u avgustu 2020.
Istovremeno, u odsustvu poslanika Demokratske partije socijalista koji su bojkotovali sjednicu, parlament nije izabrao četiri sudije Ustavnog suda jer nije bilo potrebne većine od 54 poslanika.
Sjednica Skupštine Crme Gore počela je nešto poslije 14 sati, a na predlog predsjednice parlamenta u dnevni red uvrštena je i inicijativa premijera Dritana Abazovića da se glasa i o smjeni ministara Krivokapića i Konjevića.
Izbor sudija spriječio je bojkot sjednice od strane poslanika DPS-a, koji su rekli da uprkos tome što je Ustav jasan i što je jasno da je potrebna dvotrećinska većina, odlučili su se da predlože svoje kandidate, bez ikakvih prethodnih konsultacija i dijaloga sa ostalim poslaničkim klubovima, isključivši iz tog procesa polovinu poslanika iz Skupštine Crne Gore”.
Iz te partije predlog za izbor sudija nazvali su “lažnim pokušajem da se obezbijedi funkcionalnost Ustavnog suda, koji… krije suštinsku namjeru da se i ta vitalna državna institucija drži u stanju blokade”.
DPS smatra da se iza namjere da se danas glasa o sudijama krije strah predlagača od sigurnog poraza na predstojećim lokalnim izborima, kao i da se “ovim manevrom želi osporiti legitimnost izbora”.
“Pozivamo da se odustane od ove farse, da se stvari vrate ponovo na Ustavni odbor i da se kroz politički dijalog pokuša doći do konsenzusa kojim će se obezbijediti dvotrećinska većina”, zaključuje se u saopštenju Kluba poslanika DPS-a.
Poslanica Demokratskog fronta i predsjednica Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, Simonida Kordić, rekla je ranije ove nedjelje da se nada da to nije konačan stav Demokratske partije socijalista, te da takva odluka "nosi jasne konsekvence i odgovornost za posljedice koje nastupaju".
"Kompletiranje Ustavnog suda je ne samo obaveza i nadležnost parlamenta, već i odluka koja je važna za sveukupno funkcionisanje države, prije svega u smislu zaštite ustavnih prava građana, u smislu legalnosti održavanja predstojećih izbora, ali i zbog statusa Crne Gore u pregovorima sa EU", rekla je Kordić za RTCG.
Ona je navela da su predloženi kandidati za sudije Ustavnog suda ljudi sa “respektabilnim biografijama”, te "da nema naznaka da neko od njih ima partijske ili druge partikularne interese".
Funkcioner URA-e Mileta Radovanić saopštio je ranije, nakon najave DPS-a da neće podržati izbor sudija, da u toj partiji “pokazuju pravo lice".
"Da vam ne odgovaraju sva četiri predložena kandidata mogu da razumijem, ali da ne postoji jedan valjani kandidat da odblokiramo Ustavni sud, to je nepojmljivo", rekao je on i dodao da sada "pada u vodu priča iz vremena kada je URA optuživana da ne želi deblokadu evropskog puta".
Sudije Ustavnog suda mogu biti imenovani i u drugom krugu glasanja u parlamentu, ali će za njihov izbor u tom slučaju biti potrebna tropetinska većina poslanika.
Na sjednici Ustavnog odbora održanoj u julu, nijedan od tada predloženih kandidata za sudije Ustavnog suda nije dobio potrebnu većinu, a Demokratska Crna Gora je za neuspjeh izbora sudija tada okrivila predstavnike URA-e i Socijalističke narodne partije.
Izbor preostalih četiri od sedam sudija Ustavnog suda, na kome insistira i Brisel, trebalo je da omogući da se otkloni pravni zastoj nastao padom vlade Dritana Abazovića i odbijanjem predsjednika Đukanovića da prihvati kandidata tijesne većine Miodraga Lekića za mandatara, kao i inicijative partija pobjednica izbora 2020. za razrješenje Đukanovića sa funkcije predsjednika.
Smjenu ministara vanjskih poslova i odbrane inicirao je premijer Abazović, navodeći da ministri ne bi trebalo da zastupaju političku partiju predsjednika Đukanovića, već stavove Vlade.
Ministri Krivokapić i Konjević ocijenili su ranije da je inicijativa neustavna jer je Vlada, pa i njen premijer, već izgubila povjerenje u parlamentu.
