Crna Gora iz aktuelne političke krize može da izađe održavanjem izbora i demokratskom odlukom građana koji će, vjerujem, izabrati najbolje rješenje kao i 2006. godine, rekao je u intervjuu za Glas Amerike ministar vanjskih poslova u tehničkom mandatu Ranko Krivokapić, koji učestvuje na 77. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Krivokapić je upozorio i da eskalira rusko miješanje u Crnoj Gori koja bi, kako ocjenjuje, potencijalno mogla da bude vruća tačka na Balkanu.
Glas Amerike: Prisustvovali ste sjednici Savjeta bezjednosti Ujedinjenih nacija na kojoj je izražena zabrinutost u pogledu eskalacije rata u Ukrajini posle najnovije odluke ruskog predsjednika o djelimičnoj mobilizaciji, zabrinutost zbog nuklearnih prijetnji. Kakve će biti posljedice ove, kako zvaničnici ističu, opasne eskalacije po region Zapadnog Balkana i specifično Crnu Goru?
Krivokapić: Posljedice se već osjećaju u regionu, možda i prije nego što se desilo ovo sa Ukrajinom počele su se dešavati u Crnoj Gori. Te aktivnosti koje su sada prešle u divlju agresiju u Ukrajini, kroz razne vidove hibridnog rata su bile prisutne u Crnoj Gori i ranije, a sada eskaliraju. Naravno, sa vladom u kojoj postoji puno sumnje u naklonost jednoj ili drugoj državi, sa mnogim elementima raspoređivanja u strateškoj infrastrukturi kadrova koji iskazuju direktnu lojalnost drugoj državi. U Crnoj Gori to vide naši evroatlantski prijatelji vrlo jasno sada i ta eskalacija koja se dešava u Ukrajini ima i direktan uticaj, tim kanalima, i prema Crnoj Gori.
Glas Amerike: Kada govorite o tim kadrovima, na koga mislite?
Krivokapić: Elektroprivreda je u rukama Demokratskog fronta. Znate da je to strateški osjetljiva infrastruktura u svim dokumentima NATO-a, pa da ne nabrajam dalje. Naveo sam samo tu ključnu energetsku liniju. Zatim imate sumnjivo predstavljanje crnogorskih interesa odnosno direktne eksponente ineteresa druge države.
Glas Amerike: Koliko je Crna Gora trenutno podložna još većem ruskom miješanju, imajući u vidu aktuelnu političku krizu?
Krivokapić: U svim kontaktima sam osjetio da su naši saveznici to shvatili. Da je Crna Gora potencijalno vruća tačka na Balkanu. Pored onoga što se već dešava na Kosovu, u Bosni i Hercegovini, i Crna Gora se pokazuje kao posebno značajna meta ruskog malignog uticaja na Balkanu. Po onome što sam shvatio, a mislim da su to shvatili i naši saveznici, moguće prioritetna tačka bavljenja i destabilizacije po principu - što gore na Balkanu, što gore u Crnoj Gori, to bolje za rusku agresiju u Ukrajini.
Glas Amerike: Kako će međunarodni partneri pomoći Crnoj Gori da izbjegne da bude vruća tačka i da spriječe eskalaciju?
Krivokapić: Mislim da je osvješćivanje, ukupno naše, nadam se, javnosti i međunarodne, i fokusiranje koje je donio rat u Ukrajini, pored svog zla i tragedije, pokazalo bolesti koje su postojale na Balkanu i prije tih uticaja, da su sada već akutne i da se moraju brzo liječiti. U svim kontaktima u Stejt departmentu, na više nivoa, obećan je dio pomoći i finansijska podrška, ali i jaka politička podrška i pomoć za naš bezbjednosno-odbrambeni sistem da bude otporan na sve što slijedi, i puna politička svijest da se Crna Gora mora odbraniti kao članica NATO-a, i da mora ostati članica NATO-a sa vladom koja će biti nesporno evroatlantska.
Glas Amerika: Crna Gora je i meta snažnih sajber napada. Da li ima nekih novih informacija o tome ko je odgovoran, kolika je šteta, da li je i Rusija umiješana?
Krivokapić: Neki od stručnjaka sa Oksforda su rekli da je to najjači napad na jednu evropsku zemlju. I onda je jasno ko sve može da bude zainteresovan da se na taj način fokusira na jednu malu Crnu Goru. Ostaviću onima koji su za to zaduženi da objave podatke. Dostupni su meni i partnerima, ali nije na meni da ih objavim.
Glas Amerike: Američka administracija nedavno je objavila djelove izvještaja o ruskom tajnom finansiranju političara širom svijeta, uključujući i u Crnoj Gori 2016. i 2018. U Vašingtonu je najavljeno da će o tome posebno razgovarati sa pogođenim zemljama. Da li se o tome razgovara i sa Crnom Gorom?
Krivokapić: U Crnoj Gori je već puzajuća agresija. Mislim da sam to tako saopštavao i da je taj termin najprimjereniji za Crnu Goru, i to već traje toliko godina, kako je navedeno u izvještaju, od 2016. pa dalje. Ta agresija eskalira i dobila je politički iskaz kroz model preuzimanja država kroz vlade koje su pod kontrolom drugih državnih subjekata, u ovom slučaju Rusije i njenog proksija i saveznika na Balkanu koji će se lako prepoznati. Naravno, locirana je uloga Srpske pravoslavne crkve, Demokratskog fronta i svih onih elemenata koji doprinose da zlo devedesetih živi u Crnoj Gori, u još težem i opasnijem modelu nego što je to vidjela sama Crna Gora devedesetih, a vidio je ostali dio Balkana. Saveznici su svjesni i spremni, i već radimo, da se Crna Gora odbrani, da se pokaže da je NATO ono što jeste - Alijansa koja brani svakog svog člana punim kapacitetom.
Glas Amerike: A kako će se odbraniti, o kojim konkretnim potezima je riječ?
Krivokapić: Decenijama govorim da se Crna Gora najbolje brani demokratijom. Braniće se demokratskim izborima, demokratski izabranom vlašću koja je posvećena onome što piše u Ustavu. Nemojmo zaboraviti - u našem Ustavu stoji, u preambuli, da je Crna Gora evroatlantske orijentacije. Svakako mislim da je odluka predsjednika države bila potpuno ispravna. Predsjednik države ne mora dati mandat ako vidi nekog pred sobom ko ne štiti osnovne ustavne odredbe strateške orijentacije Crne Gore, a za (Demokratski) front smo čuli od naših saveznika da ih ne štiti.
Glas Amerike: Već ste kazali da ste na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija razgovarali sa međunarodnim partnerima Crne Gore, iz EU i SAD. Kako oni vide rasplet političke krize u Crnoj Gori? Da li su izrazili zabrinutost zbog mogućeg učešća DF-a u vladi? SAD su ranije saopštile da DF ne smatraju partnerom.
Krivokapić: I specijalni predstavnik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar je to rekao , svima je jasno da je to zvaničan stav američke politike - da Demokratski front, kao ruski eksponent, kao eksponent druge države u Crnoj Gori ne može biti dio vlade koja bi imala političku podršku naših partnera. Kao neko ko je u političkom životu Crne Gore mogu reći da bi ta vlada bila pod raznim oblicima izolacije i da bi građani Crne Gore opet platili cijenu služenja nekoj drugoj državi, a ne svojoj državi.
Glas Amerike: Kriza u Crnoj Gori se produbljuje. Nema saglasnosti o zahtjevu predsjednika Crne Gore da se izglasa skraćenje mandata parlamentu. Demokratski front u međuvremenu pokrenuo inicijativu za razrešenje Đukanovića. Blokirano je i pravosuđe. Koji je po vašem mišljenju najbolji izlaz iz krize?
Krivokapić: Kao neko ko je pisao Ustav, i ko zna racio legis ustavnih normi i njihovu suštinu mogu da kažem da je suština te norme upravo to - predsjednik države dobije mandat od građana. On treba da štiti ustavni poredak u trenucima kada je destabilizovana vlast, kad je nema, kada je pala vlada, kada nema većinu da vlada i da bira rešenja koja su najbolja za građane Crne Gore. To je ta direktna veza između građana i predsjednika u tim trenucima kada mandat dođe u njegove ruke. On zato može da procijeni što je najbolje za građane Crne Gore. Da li da im da pravo i sugeriše da oni odluče ponovo o vlasti ili da predloži nekoga ko može sastaviti vladu koja će braniti ustavno načelo, ustavne principe i ustavne temelje Crne Gore. Ako na političkoj sceni nema nekog kome može dati da bi ispunio taj kriterijum, da će biti odbranjen ustavni poredak, i na osnovu toga vođena politika Crne Gore, logično je da uradi ono što je uradio - da pozove da građani odluče kome će oni dati ponovo vlast, sa novim saznanjima koja su stekli dvije godine od izbora, a to je pola mandata prošlo u nestabilnosti i kako kažu naši evropski partneri, u nazadovanju Crne Gore.
Umjesto da budemo, kako su rekli, u istorijskoj šansi da budemo prvi sledeći član nekoliko narednih godina, upravo je donešena odluka u interesu drugih - Rusije i njenih saveznika na Balkanu - da se Crna Gora zaustavi u evropskim integracijama i da njeni građani plate cijenu. Samo u usporedbi sa Hrvatskom, koja je na višem stepenu razvoja i dobila je manje pomoći iz fondova obnove koji bi se dali Crnoj Gori, Crna Gora bi dobila moguće godišnje i do 300 miliona bespovratne pomoći. To se moglo desiti da smo sada napravili korak u evropskim integracijama. Da dobiju građani 300 miliona koji se podijele privredi, zdravstvu, školstvu.
Glas Amerike: Imajući u vidu krizu u zemlji i nemogućnost dogovora, te blokirano prvosuđe, da li će biti potrebna međunarodna medijacija? Koliko je ta opcija realna?
Krivokapić: Mislim da neće biti medijacije. Kao svjedok vremena, predsjednik Skupštine prije referenduma usudio bih se reći da je ovo teže stanje nego prije referenduma. Tada smo imali stabilnu vlast, lojalnu državi. Sada je suprotno od toga. Nema potrebe za medijacijom, a naši evroatlantski partneri pomažu u svim oblicima koji su dozvoljeni u savezništvu, nemiješanjem u unutrašnje odnose, ali svakako sa jasnim porukama svim političkim činiocima da su njihovi saveznici one snage koje brane sada Ukrajinu zajedno sa njima, koje brane mir i stabilnost Crne Gore, koje brane ustavni poredak Crne Gore i koje će građanima Crne Gore obezbijediti evropske integracije koje podržava više od 80 odsto.
Glas Amerike: A kako će se izaći iz krize?
Krivokapić: Izborima i demokratskom odlukom građana. Ja sam od onih koji duboko vjeruju, kao i devedesetih kada su Liberalni savez i Socijaldemokratska partija jedini bili za nezavisnost, da će građani izabrati najbolje rešenje. Izabrali su 2006. godine i sasvim sam siguran da će to uraditi ove godine na vanrednim izborima, i da će to donijeti stabilnost, a vrlo brzo će ta vlada moći, sa rezultatima, donijeti i članstvo u Evropskoj uniji.
Glas Amerike: Da li zbog trenutne situacije očekujete negativan izvještaj Evropske komisije?
Krivokapić: To je rečeno, ja sam to čitao na vladi. U slučaju da budete potpisali Temeljni ugovor imaćete propuštanje istorijske šanse, kako piše u tom stavu EU, i dobićete već tada negativan izvještaj. Sve što se u međuvremenu desilo je i gore od toga kada je Crna Gora tim oktroisanim ugovorom, nije temeljnim, nego je donešen iz Beograda i oktroisan je Crnoj Gori, upravo da bi se zaustavila Crna Gora u procesu evropskih integracija. Biće mnogo gore.
