Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da je "siguran da će Crna Gora do kraja 2024. godine ispuniti sve obaveze iz procesa pregovora sa EU" i dodao da nakon toga sve zavisi od EU.
“Kako će na tu okolnost reagovati EU, naravno ne mogu dati garanciju. Nadam se da je i ukrajinska kriza dodatno pospješila svijest u EU o integraciji Zapadnog Balkana”, kazao je Đukanović.
Đukanović je na godišnjoj konferenciji za novinare na Cetinju naveo da su se globalni izazovi preslikali na region.
"Nacionalizam, antisemitizam i druge društvene promjene u balkanskim uslovima javile su se tradicionalno sa dodatkom ideja o promjeni granica i osvajanju teritorija. Obnavljajući državnost odredili smo jasan cilj, evropski sistem vrijednosti i članstvo u EU i NATO. No, u posljednje dvije godine taj cilj je bio ugrožen i suštinski doveden u pitanje. Nakon promjene vlasti 2020. i mirne demokratske tranzicije vlasti mnogo toga je u ovoj zemlji, ne slučajno nego sasvim planski, zaustavljeno i blokirano, jer je rezultat izbora u krugovima nacionalista i u zemlji i izvan nje viđen kao nova šansa za velikodržavne ideje i projekte. Viđen je i kao nova šansa za rusku destrukciju Evrope i Zapada, za šta je Balkan uvijek pogodno tle", kazao je Đukanović i naglasio da se, uprkos tome, Crna Gora vratila na evropski put.
Mirenje društva, poručuju Đukanović, "može se desiti samo na evropskim vrijednostima, a za to nam trebati još vremena", rekao je Đukanović.
"Moramo znati da nije mudrost neutralan stav kada se bira između ukrajinske odbrane slobode i nezavisnosti i ruske agresije. Ne, to je kukavičluk i najgori nemoral. Uz to i glupost. Jer ono što ne želiš da osudiš i sankcionišeš u Ukrajini, nadaj mu se sjutra u svojoj kući. Tako i u Crnoj Gori, ili branimo njeno pravo na postojanje, ili svjesno ili nesvjesno podržavamo njeno potiranje", rekao je Đukanović.
On je, takođe, naveo da "ukoliko se sve grane vlasti ne odupru pritiscima javnosti koje kreiraju paralelni, parapolitički centri moći čitavo društvo biće žrtva takve atmosfere, koja je zapaljena mnogo godina unazad".
"To je isti onaj zapaljivi koktel zbog kojeg gori Ukrajina. I nijesu samo Ukrajina i Crna Gora mete, spisak je mnogo širi, a scenario postaje sve očigledniji. Svodi se na to da samoproklamovane žrtve, na valu populizma pokreću osvetničke cunamije koji treba da destabilizuju ili zbrišu čitava društva", kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na godišnjoj konferenciji održanoj na Cetinju.
"Tragična invazija na Ukrajinu učinila je da taj rukopis sada postane čitljiv Evropi i cijelom svijetu. Da su se razumjela upozorenja koja su dolazila od nas, možda ne bi bilo tragičnog ukrajinskog iskustva. Ne bude li se sada odlučno i mudro postupalo, užas kojem svjedočimo neće ostati unutar granica Ukrajine", navodi Đukanović.
Crnogorski predsjednik smatra da "Zapadni Balkan nije u najvećoj opasnosti od prelivanja ratnih sukoba iz Ukrajine, posebno nakon herojske odbrane ukrajinskog naroda".
"U opasnosti je od tog istog malignog uticaja koji je Moskva vodila od 2015. i pokušaja državnog udara u Crnoj Gori. Oslonac tim agresorskim idejama su, kao i u Evropi, najretrogradnije politike kakav je državni nacionalizam. U takvim okolnostima u Crnoj Gori smijenjena je vlada koja je iz temelja destabilizovala državu i društvo i koja nas je natjerala da se umjesto razvojem bavimo odbranom vitalnih državnih interesa. Njeno štetočinsko djelovanje koje je kulminiralo 4. i 5. septembra prošle godine formalno je okončano demokratskim putem u parlamentu, ali je ona suštinski pala na Cetinju. Sada treba da dobijemo punu istinu o ulozi svih aktera u tim događajima, što je primarna obaveza ove vlade", rekao je Đukanović.
Đukanović je, takođe, rekao da je važno utvrditi odgovornost svih nosilaca funkcija o tome kako su obavljali posao.
"Onaj ko nanosi štetu državi mora krivično-pravno da odgovara", rekao je Đukanović i naglasio da je "jednako tako važno uvrdi odgovornost za dešavanja na Cetinju 4. i 5. septembra".
"Ako se moglo dogodi da je neko sa adresa izvan Crne Gore preuzeo komandu nad djelovima policije Crne Gore, za šta posoje određena saznanje, onda to ne smije proći nekažnjeno. To je onda prećutkivanje izdaje", naveo je Đukanović.
Đukanović je, odgovarajući na novinarsko pitanje, kazao da je saglasan sa ocjenom premijera Dritana Abazovića "da niko ne može da bude zadovoljan onim što se desilo na Cetinju", objašnjavajući da "nema pravo na ponos nijedan predstavnik državnih organa Crne Gore".
"Bio sam tu jer sam smatrao da mi je tu mjesto, a ono što je tada urađeno sam vidio kao neodgovorno ponašanje, prije svega crnogorske vlade i određenih crnogorskih organa koji su, u želji da izađu u susret određenim društvenim subjektima Crne Gore sa sjedištem izvan naše države, brutalno, neodmjereno i nezakonito upotrijebili sredstva prinude i silu protiv slobodnih građana koji su se okupili sa apsolutnim pravom da izraze protest protiv institucije koja pokušava da poništi crnogorski nacionalni, kulturni, vjerski identitet. Građani znaju zašto su tu bili, davao im ja za pravo ili ne, ali država Crna Gora, tačnije njena vlada u tom smislu nije položila ispit", objasni je Đukanović.
Odgovarajući na pitanje u vezi sa hapšenjem bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice i hapšenjem predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića, Đukanović je rekao da treba "poštovati prezumciju nevinosti u slučaju Vesne Medenice i Blaža Jovanića", te naglasio da "ni u jednom od ovih predmeta nije formirana optužnica".
Đukanović navodi da "iz parapolitičkih centara stiže predstava da bi on morao znati odluke pravosudnih funkcionera kao što su bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić". U vezi sa tim, crnogorski predsjednik tvrdi da "nema nikakve veze ni sa jednom odlukom sudske vlasti, počev od odluka nimenovanja tih ljudi".
"Zašto bih ja morao to znati? Jeste li čuli da to zna neki drugi predsjednik države? Hajde da budemo elementarno odgovorni i ne spinujemo nešto što nije naša realnost već očigledna želja da se kriminalizuje neki pojedinac, ili politička struktura da bi se ostvarivali parapolitički interesi onih koji spinuju", rekao je Đukanović i dodao:
"Mislite li da sam kao predsjednik Vlade i države imao viška vremena i da sam ulazio u predmete sa predsjednicom Vrhovnog suda, ili bilo koji drugim - ne".
Na pitanje novinara da li se plaši da bi mogao da nađe na udaru tužilaštva, Đukanović je odgovorio odrično.
"Ne, jer radim svoj posao odgovorno u skladu sa Ustavom i zakonom. Živimo na Balkanu prepunom iskompleksiranog revanšizma. Vrlo se trudim da sagledam svoj život u periodu u kojem neću biti na vlasti, a to znači da svoj posao obavljam besprekorno u skladu sa Ustavom i zakonom i da samim tim sebi garantujem da niko, pa ni najzlonamjerniji neće uspjeti da nađu ništa što sam radio na štetu države i zakona", kazao je Đukanović.
Na pitanje da li će napustiti politiku naredne godine on je odgovorio je da se "osjeća vrlo dobro i da je za 30 godina mnogo teže poteze povlačio sam". Rekao je i da ne vidi da njegovo povlačenje može imati veze sa procesom pristupanja EU.
