Evropska komisija ukazala je u najnovijem neformalnom izvještaju za Crnu Goru, koji se odnosi na poglavlja 23 i 24, da je međunarodna policijska saradnja ključna za nastavak borbe protiv crnogorskih kriminalnih klanova, navodeći da su dokazi za to hapšenja istaknutih članova kriminalnih grupa i oduzimanja velikih količina kokaina.
U dokumentu, čije djelove prenose crnogorski mediji, navodi se da je kao rezultat te saradnje uhapšeno 10 članova crnogorskih kriminalnih grupa u inostranstvu, a osam u Crnoj Gori po stranim potjernicama.
EK ističe da je crnogorska policija “pouzdan partner državama članicama EU u borbi protiv kriminala” i da je njena saradnja sa Europolom bila “vrlo dobra”.
“Crna Gora je razmijenila ukupno 3.274 komunikacije preko platforme Europola za tajnu komunikaciju (SIENA). Poboljšana saradnja crnogorskih službi sa SIENA uključujući odjeljenje za istrage organizovanog kriminala, poboljšalo je proaktivnost i efikasnost istraga”, navodi se u dokumentu.
U takozvanom “Non-pejperu” se ističe da prvi put u posljednjih nekoliko godina nije bilo ubistava u vezi sa obračunom klanova, koja su bila karakteristična za crnogorsku kriminalnu scenu u posljednjih desetak godina.
Evropska komisija navodi da su tokom 2021. godine uhapšene vođe dvije kriminalne grupe u Crnoj Gori i inostranstvu, ističući da to predstavlja prekretnicu u borbi protiv organizovanog kriminala.
“Što se tiče šverca cigareta, određeni koraci jesu napravljeni, ali nije bilo osuđujućih presuda u 2020. i 2021. godini”, piše u dokumentu i dodaje se da je Crna Gora tranzitna zona za šverc droge preko balkanske rute.
“Međutim, broj pravosnažnih presuda za šverc duvana i pranja novca ostao je nizak”.
Oni su podsjetili na slučajeve otkrivenog kokaina u Zeti i nekoliko nelegalnih plantaža marihuane, istučući da “nedovoljni kapaciteti za skladištenje oduzete droge ostaju problemi koje treba riješiti”.
Osim toga, EK je navela da se početni bilans rezultata u borbi protiv pranja novca poboljšao.
Evropska komisija napisala je da, iako neke ranije preporuke nijesu ispunjene u vezi sa poglavljem 23, koje se tiče pravosuđa i osnovnih prava, neki pozitivni pomaci postoje.
Izvještaj navodi da je jedan broj imenovanja u pravosuđu ostvaren, ali i da jedan broj tek treba da bude realizovan.
“To uključuje članove Sudskog savjeta, vrhovnog državnog tužioca i trojicu sudija Ustavnog suda. Taj proces mora biti takav da budu imenovana lica na osnovu konkretnih učinaka i da mogu da rade nezavisno i slobodno od bilo kakvog političkog uticaja”, navodi se u izvještaju.
U dokumentu je ocijenjeno da pravne reforme koje su potrebne za održiv napredak u oblasti vladavine prava moraju biti pripremane u skladu sa najboljim evropskim standardima i praksama, te da je njihova čvrsta i beskompromisna implementacija je od ključnog značaja da se osigura nezavisnost i odgovornost sudstva.
“Crna Gora je nastavila saradnju sa tribunalom u Hagu u vezi sa rasvjetljavanjem ratnih zločina. Međutim, određene pravne i praktične prepreke da se efektivno ispitaju, procesuiraju i kazne počinioci ratnih zločina u skladu sa međunarodnim standardima ostaju i dalje. To uključuje posebne procedure za dokaze tokom suđenja, zaštitu svjedoka i nedovoljne kapacitete u tužilaštvu i sudstvu” , kažu u EK i dodaju da opipljivi rezultati u krivičnim istragama u specifičnim slučajevima i dalje nedostaju.
Prema tom dokumentu, Crna Gora je u prethodnom periodu poboljšala bilans rezultata kada je u pitanju prevencije korupcije, a EK je konstatovala i određen napredak Agencije za sprječavanje korupcije, navodeći da su njeni pojedini kapaciteti ojačani, ali upozoravaju na to da i dalje ostaju izazovi koji se tiču nezavisnosti agencije, selektivnog pristupa u nekim slučajevima i kvaliteta odluka koje donose.
”Međutim, nedostaci u donošenju odluka ostaju, a opipljive rezultate i povjerenje javnosti u Agenciju treba ojačati osiguranjem njenog integriteta, nepristrasnosti i odgovornosti”, navodi se u izvještaju.
U dijelu o ratu u Ukrajini piše da je Crna Gora primila 5.301 ukrajinskog državljanina, od kojih je 2.148 dobilo boravišnu dozvolu, a turističku vizu njih 3.153.
U takozvanom “non-pejperu” se podsjeća da je u decembru 2021. godine, Crna Gora produžila program ekonomskog državljanstva do kraja 2022, suprotno preporukama iz Izveštaja o Crnoj Gori za 2021. i iz Četvrtog izvještaja Mehanizma za suspenziju viza, u kojem je EK preporučila Crnoj Gori da što prije ukine šemu državljanstva u zamjenu za investicije.
Ispitati sve slučajeve napada na novinare
EK je u dokumentu ukazala i da je neophodno ispitati sve slučajeve napada na novinare i obezbijediti pun i efikasan pravni epilog u tim slučajevima, uključujući i stare slučajeve, kao što je to slučaj sa napadom na istraživačku novinarku Oliveru Lakić, uz zamjerku što to još nije učinjeno.
Kada je u pitanju sloboda medija i izražavanja, EK je pohvalila izmjenu pravnog okvira, odnosno Krivičnog zakonika, u cilju jačanja efikasne zaštite novinara i drugih medijskih radnika.
U dokumentu se podsjeća da je Vlada usvojila prvi izvještaj nove Komisije za praćenje nasilja nad medijima, koja je zaključila da je policija efikasnija u odnosu na tužilaštvo u rješavanju prijavljenih slučajeva nasilja nad novinarima.
Profesionalne organizacije novinara i dalje prijavljuju sveukupno loše uslove rada, uključujući niske plate, neplaćeni prekovremeni rad, sigurnosne rizike i različite oblike pritisaka i neprimjerenog uticaja na njihov rad, kako vlasnika medija tako i trećih lica, navodi EK.
”Medijska scena je i dalje visoko polarizirana politikantstvo, sa slabim mehanizmima samoregulacije... Javni emiter RTCC uveo je pluralniju uređivačku politiku od imenovanja novog Savjeta i rukovodstva.Ali i dalje su potrebni dalji stalni napori kako bi se osiguralo da javni emiter poštuje najviše standarde nezavisnosti i profesionalizma”, piše u dokumentu.
U dokumentu se navodi da je nastavljen rad na reviziji pravnog i političkog okvira u medijskim krugovima, dodaje se, uključujući pripremu nacrta medijske strategije, koja bi mogla olakšati širok i inkluzivan dijalog sa medijskim akterima.
