Iz entitetske Vlade su saopštili nakon sjednice održane u petak 24. januara, da su dali nalog menadžmentu "GAS RES-a" da hitno stupi u pregovore sa matičnom kompanijom "Comsar Energy Group Limited" iz Nikozije sa ciljem kupovine vlasničkog udjela u "Comsar Energy Republika Srpska".

"Comsar Energy Republika Srpska" nosilac je koncesionog prava na nalazištima uglja koja se graniče sa eksploatacionim poljem RITE Ugljevik.

Problemi sa nestašicom uglja već su u dva navrata u novembru i decembru na više od deset dana zaustavili rad Termoelektrane u Ugljeviku.

Zbog stanja u preduzeću radnici su tri puta protestovali, tražeći raskid koncesije za eksploataciju uglja sa kompanijom Comsar.

Ta kompanija je 2013. godine dobila koncesiju za eksploataciju uglja na ležištu "Ugljevik istok 2".

U Ugovoru o koncesiji navodi se da je procijenjena ukupna vrijednost investicije veća od 400 miliona maraka (220 miliona evra), što se odnosi na ukupno razdoblje koncesije od 30 godina.

Deset godina kasnije, Ministarstvo energetike i rudarstva je u decembru 2023. godine dalo dozvolu ovoj firmi za eksploataciju uglja.

Investitor je tražio kopanje uglja na dijelu lokacije rudnika čiji bi godišnji kapacitet iznosio oko milion tona, sa predviđenim vijekom eksploatacije ovog ležišta od četiri godine.

Kompanija "Comsar Energy Republika Srpska" nosilac je i koncesije za izgradnju i rad Termoelektrane Ugljevik 3, koja još uvijek nije izgrađena.

Prethodno je entitetski ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić izjavio za novinsku agenciju Srna 17. januara kako će se "nastaviti ranije započete aktivnosti preuzimanja projekta od kompanije 'Comsar', ne iznoseći pri tome nikakve detalje.

Vlada RS krajem 2022. preuzela je putem Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) preduzeće "Comsar Energy Hidro" koje je nosilac koncesije za izgradnju hidrocentrale "Mrsovo" na rijeci Lim u Rudom.

Prethodno je ERS kupio od Comsar-a propali hotel u Rudom za 2,3 miliona maraka ( oko 1,2 miliona evra).

Termoelektrana Ugljevik, uz Termoelektranu u Gackom, na jugu BiH, proizvodi oko 70 odsto struje potrebne za Republiku Srpsku.

Obje elektrane su u vlasništvu "Elektroprivrede RS", entitetske kompanije za proizvodnju, distribuciju i prodaju električne energije..

Ratcliffe, koji je bio direktor nacionalne sigurnosne službe na kraju Trumpova prvog mandata, položio je zakletvu oko dva sata kasnije, koju je vodio potpredsjednik JD Vance.

Vance je nazvao Ratcliffea "velikim patriotom" i rekao da je on neko ko ima povjerenje predsjednika.

Ratcliffe će sada voditi obavještajnu operaciju koju su Trump i republikanci kritikovali zbog neuspjeha u prikupljanju informacija o kritičnim događajima u mjestima poput Ukrajine, Afganistana i Bliskog istoka, te zbog korištenja informacija koje je dobila za odbranu politike prethodne administracije.

Članovi obavještajnog odbora Senata pomno su ispitivali Ratcliffea tokom prošlosedmičnog saslušanja o nominaciji o tome da li će otpustiti zaposlenike zbog njihovih političkih stavova ili mišljenja o Trumpu, koji je često napadao američku obavještajnu agenciju i njene procjene. Ratcliffe je rekao da to neće učiniti.

Zurabišvili je bila peta predsjednica zemlje. Opozicione stranke i Zurabišvili tvrde da su parlamentarni izbori u Gruziji u oktobru 2024, na kojima je Gruzijski san zvanično pobijedio sa 54,09 odsto glasova, bili namješteni, te da stoga ni pobjeda Gruzijskog sna ni Kavelašvilijeva odluka da je zamijeni na mjestu predsjednika nisu bili legitimni.

Opozicione stranke su odbile da uđu u parlament i rade sa članovima Gruzijskog sna i zahtijevaju nove izbore. Zurabišvili je bila u Washingtonu kako bi prisustvovala inauguraciji predsjednika Donalda Trumpa na poziv poslanika Joea Wilsona, republikanca iz Južne Karoline. Dok je bila u glavnom gradu SAD, dala je intervju Gruzijskom servisu Glasa Amerike, koji prenosimo u skraćenoj verziji.

Glas Amerike: Često kažete da su Gruziji potrebne SAD, ali je i Americi potrebna Gruzija. Zašto je Gruzija važna za Sjedinjene Države i kakvu bi ulogu mogla da ima Gruzija na Kavkazu?

Zurabišvili: Prije svega, zato što Rusi to znaju više od bilo koga drugog: oni su uvijek govorili da onaj ko kontroliše Tbilisi, kontroliše Kavkaz. Danas je to još važnije, u vrijeme kada ovaj region postaje veoma važan za kontrolu Crnog mora. Luke na Crnom moru su veoma važne, i nije slučajno što je Rusija počela rat protiv Ukrajine i za kontrolu tog dijela crnomorske obale, počevši od Krima 2014. I nije slučajno da je hibridni rat Rusija započela izborima u Gruziji, također za izbore u Rumuniji, i namještanje izbora, na sasvim drugačiji način, u Moldaviji – dakle te tri zemlje, ako pogledate mapu, su zemlje Crnog mora. Dakle, strategija Rusije je vrlo jasna.

Upravo zato bi strategija Sjedinjenih Država trebalo da bude nastavak onoga što je bila godinama, a to je bila konsolidacija Gruzije kao uporišta demokratije. Gruzijska vojska ne bi postojala da nije američke podrške. Mislim da to pokazuje da ovo nije bilo samo zbog simpatija, već zato što je postojao ozbiljan, pravi američki interes da podrži Gruziju. I uvjerena sam da su ovi interesi i dalje prisutni, čak i više danas nego možda u prošlosti.

Glas Amerike: Vas je na inauguraciju pozvao kongresmen Joe Wilson, jedan od autora Zakona MEGOBARI (koji ima za cilj jačanje demokratije i suprotstavljanje ruskom uticaju u Gruziji) i Zakona o gruzijskom "košmaru" u Predstavničkom domu SAD (kojim bi bilo spriječeno da SAD da priznaju režim Ivanišvilija, a da se prizna Zurabišvili kao legitimna predsjednica Gruzije). Možete li da objasnite zašto mislite da je toliko važno da američka vlada ne prizna sadašnju gruzijsku vladu?

Zurabišvili: Mislim da nije moguće da zemlja poput Sjedinjenih Država prizna vladu koja je rezultat namještenih izbora i protivustavnih akata, režim u kojem nije preostala nijedna nezavisna institucija, sve institucije su po mjeri jedne partije i jednog čovjeka. To zaista uništava sve što su Sjedinjene Države radile u ovoj zemlji. Izgradnja institucija, ne samo vojske, sve institucije: podrška reformi pravosudnog sistema, stvaranje antikorupcijskog sistema i sve to, što je zaista djelo više od 30 godina od nezavisnosti Gruzije. Ovo što se danas dešava zaista sve to uništava.

Glas Amerike: Vi, opozicija i dio gruzijskog naroda tražite nove izbore. Da li je to glavni zahtjev u ovom trenutku?

Zurabišvili: I dalje se nadam da će de facto lideri Gruzije prepoznati da je stabilnost zemlje najvažnija stvar i da će shvatiti da će pomoći zemlji održavanjem novih izbora, kroz neki kompromis sa opozicijom. Kako vrijeme odmiče, vjerovatno je sve manje nade da će doći do tako razumnog rješenja. A ono što će se tada desiti najvjerovatnije je da će se režim raspasti, jer ne može da se odupre ni sankcijama, ni ekonomskoj i finansijskoj situaciji u koju ulazimo, ni činjenici da je odbijen od velike većine zemlje i da je izolovan od svih partnera, Amerikanaca, Evropljana koji su zaista podržavali Gruziju.

Glas Amerike: Različiti stručnjaci sa kojima razgovaramo kažu da Gruzija neće biti glavni prioritet Trampove administracije. Kako planirate da skrenete pažnju na Gruziju?

Zurabišvili: Pa, mi vjerovatno nikada nećemo biti prioritet, a nadam se da ni nećemo biti, jer to znači krizu na drugom nivou, koju ne želimo. Opet, ne želimo nestabilnost. Ali mislim da je ono što se dešava u Gruziji prilično važno kao primjer. Ne mislim da Amerika može da prihvati zemlju koju je podržavala i zaista, stvorila kao državu, koja sada stvara savezništva sa terorističkim pokretima, sa Iranom, sa Kinom i daje strateške tačke na Crnom moru, luku Anaklija, ili nove komunikacione linije Kini, što se i dešava.

Na konferenciji za medije, Dodik je kazao da ovaj zakon predviđa obavezu da svi oni koji primaju novac iz inostranstva i finansiraju svoje aktivnosti to prijave Ministarstvu pravde i finansija.

„To je na fonu onoga što Trump radi. On je zabranio taj novac i mi želimo da vidimo da li možda, ne daj Bože, dobijaju od nekih fašista”, rekao je Dodik, te najavio da će, osim ovog, biti usvojeni još neki zakoni.

Medijima je rekao da je ovo povratak priči koju je ranije predlagao, te najavio i da će Republika Srpska, rukovođena praksom velikih razvijenih zemalja, sačiniti svoj pregled neprijatelja i javno to objavljivati.

Vlada Republike Srpske je 23. marta 2023. godine utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Zakon je, uprkos protestima predstavnika nevladinih organizacija i međunarodne zajednice, u formi nacrta usvojen 28. septembra 2023. godine u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), te je ostavljen rok Vladi Republike Srpske da u roku od šest mjeseci dostavi konačnu verziju u formi prijedloga zakona.

Vlada je u tajnoj proceduri poslala u NSRS krajem marta 2024. prijedlog zakona, samo nekoliko dana prije isticanja zakonskog roka, ali je kasnije odustala od njega.

Detektor je ranije pisao o usvajanju sličnog zakona u Gruziji, kao i da se ovakvim zakonom u Rusiji kažnjavaju i zatvaraju mediji, aktivisti, ali i građani koji se usude suprotstaviti vlastima.

Dodik, koji se danas prvi put pojavio u javnosti nakon operativnog zahvata, zbog čega je odgođeno i suđenje pred Sudom BiH za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, kratko je rekao i da su sankcije koje su uvedene prema licima i preduzećima iz Republike Srpske bile besmislene i bezuspješne, te da nisu bile smetnja za iskazane ekonomske uspjehe u 2024. godini.

Kako je naveo, bile su neprincipijelne vanekonomske barijere i pritisci na bankarski sektor.

Najavio je i da će se posebno baviti politikama koje su u vezi sa bankarskim sektorom i činjenicom da su ostvarile profit koji je veći od 25 posto u odnosu na raniji period i pored restrikcija koje čine.

„Banke raspolažu depozitima ove Republike i depozitima ovih građana. Moram da kažem da ti depoziti pripadaju ovoj Republici i građanima, a ne da se ti depoziti iznose u inostranstvo. Primijetili smo da su banke iznijele preko milijardu maraka naših depozita u inostranstvo”, kazao je Dodik, kao i da su vlasti imale razumijevanje za bankarski sektor zbog uvođenja sankcija.

Kako je rekao, došlo je drugo vrijeme i banke će morati da pokažu ne samo privrženost profitu nego i društvenoj odgovornosti, te da su vlasti Republike Srpske, u okolnostima u kojima su živjeli, bile veoma stisnute intervencijom bivše američke administracije, koja je pritiskala poslovne banke i spriječila da sarađuju sa entitetskim institucijama, prvenstveno budžetom i Vladom RS-a.

„To je vrijeme prošlo. Nećemo nijednu banku razumjeti ako ne budu htjeli sarađivati. Na kraju, veoma ozbiljno im poručujem, 750 miliona ste iznijeli depozita u inostranstvo da bi tamo krpili ekonomije koje su neuspješne. Kupili ste našim depozitima 150 miliona obveznica u inostranstvu. Imate rok od tri mjeseca da to vratite u Republiku Srpsku jer su to naše pare. Ne budete li to radili, zatvorićemo vas”, kaže Dodik.

Dodik je prije nekoliko dana, nakon što su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele nove sankcije za još 13 osoba iz RS-a, naveo da će poslovne banke koje rade u ovom entitetu već od ponedjeljka morati da otvore račune svima koji se nalaze na američkoj crnoj listi.

Američke vlasti uvele su 17. januara sankcije za pet osoba i jednu organizaciju jer pomažu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i njegovoj porodici da se obogate na račun javnosti. Sankcionisano je i osam pojedinaca da su po Dodikovoj direktivi organizovali i sproveli obilježavanje neustavnog Dana Republike Srpske u januaru 2024. godine.

Dodik je godinama pod sankcijama, a Detektor je ranije pisao o njegovim nadama da će mu one biti ukinute dolaskom Donalda Trumpa na vlast.

Riječ je od nekoliko spornih stranica udžbenika "Istorija za 9. razred osnovne škole" koji se odnose na temu "Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat".

Ustavni sud je zaključio da pojedini dijelovi udžbenika "nisu u skladu Ustavom Bosne i Hercegovine i da su suprotni standardima iz Okvirnog zakona o visokom obrazovanju i Zajedničke jezgre kao odluka institucija Bosne i Hercegovine".

Ustavni sud je ponovio stav da Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju služi kao osnovni normativni instrument kojim država reguliše oblast obrazovanja na općenit i principijelan način, dok se federalnim jedinicama prepušta da tu istu oblast regulišu preciznije, ali obavezno u skladu s državnim zakonom.

"Na osnovu Okvirnog zakona uspostavljen je jasan pravni okvir koji je obavezivao i Ministarstvo obrazovanja i kulture RS da obrazovanje organizuje tako da se, između ostalog, zasniva na vladavini zakona i na poštovanju ljudskih prava, da se informacije ili znanje koji su uključeni u nastavni plan i program predstavljaju tako da podržavaju i njeguju različite kulture, jezike i vjeroispovijesti učenika i da razvijaju toleranciju na različitost, multiperspektivnost, otvorenost, kritičko mišljenje i razumijevanje konteksta", navodi se u saopštenju.

U tom smislu, Ustavni sud "zapaža da iz spornog priloga – sadržaja programa koji se odnosi na temu "Republika Srpska i Odbrambeno-otadžbinski rat" proizilazi da je nastavnim programom predviđeno da svi učenici treba da obrađuju sljedeće teme: "Nastanak Republike Srpske, Vojska Republike Srpske i Odbrambeno-otadžbinski rat (1992–1995), Stradanje i zločini nad srpskim narodom i Republika Srpska poslije Dejtonskog sporazuma – Kultura pamćenja u lokalnoj zajednici.".

Ustavni sud smatra da se takav pristup, kojim se nastavnim planom isključuju perspektive pripadnika drugih etničkih grupa, "ne može smatrati usklađenim s obavezom Ministarstva da podržava i njeguje različite kulture, jezike i vjeroispovijesti svojih učenika, te da podržava i njeguje različite kulture i toleranciju na različitost".

Ustavni sud, dodaje se, smatra da je, primjenjujući standarde iz Okvirnog zakona i Zajedničke jezgre, nastavni program za historiju za period od 1992. do 1995. godine bilo nužno koncipirati tako da pokriva više različitih perspektiva kako bi se dobila što objektivnija i cjelovitija slika prošlih događaja, te uvažavale različite perspektive i iskustva različitih etničkih, vjerskih i kulturnih grupa u Bosni i Hercegovini.

"Također, nakon uvida u sadržaj udžbenika, Ustavni sud zapaža da je '9. januar' označen kao Dan Republike Srpske, rat u Bosni i Hercegovini je predstavljen kao građanski rat, prezentirana je 'Deklaracija Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini', navedeno je da su institucije Bosne i Hercegovine zajedničke institucije", ističe se u saopštenju.

Dodaje se da Ustavni sud smatra da se dozvoljavanje ovakvog prikaza u udžbeniku "ne može smatrati komplementarnim s obavezom koja proizlazi iz Okvirnog zakona, prema kojoj su opšti ciljevi obrazovanja, koji proistječu iz opšteprihvaćenih, univerzalnih vrijednosti, promovisanje poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda i priprema svake osobe za život u društvu koje poštuje načela demokratije i vladavine zakona".

Ustavni sud naglašava da obrazovni sadržaji, posebno oni koji se odnose na historiju i društvo, moraju biti usklađeni s pravnim normama i demokratskim vrijednostima kako bi se spriječili diskriminacija, revizionizam, ideološka manipulacija ili indoktrinacija djece.

Za provođenje ove odluke Ustavni sud je zadužio ministra obrazovanja i kulture Republike Srpske i direktora Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske.

Inače, zahtjev za ocjenu ustavnosti je podnijelo 13 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Na globalnom nivou, do 1. decembra prošle godine je zbog svog rada pritvoren 361 novinar. Međutim, u komitetu kažu da su podaci samo mali prikaz broja uhapšenih proteklih 12 mjeseci.

„Veći broj novinara se, na ovaj ili onaj način procesuira u pravosudnim sistemima tokom godine, I to se namjerno radi. Sve veća kriminalizacija novinara je namjerna taktika vlada da ih ućutkaju”, kaže za Glas Amerike Jodie Ginsberg, izvršna direktorica CPJ-a.

Veliki broj novinara pritvoren je i u Bjelorusiji, Rusiji, Vijetnamu i Eritreji. U Izraelu se ta cifra više nego udvostručila, zbog čega u komitetu kažu da je riječ o cenzuri.

„To obuhvata ubijanje i pritvaranje novinara, prekide komunikacije, napade na medijske objekte, povlačenje državnih sredstava iz izraelskih novina kao što je Haretz”, kaže Ginsberg.

Izrael nije odgovorio na zahtjev Glasa Amerike za komentar, ali je prethodno odbacivao optužbe da targetira novinare.

U Kini je i dalje najviše uhapšenih novinara – više od 50. Među njima je prodemokratski izdavač Jimmy Lai, kome se sudi u Hong Kongu. Protiv njega su podignute optužbe vezane za nacionalnu bezbjednost za koje se smatra da su politički motivisane. Laijev međunarodni pravni tim kaže da slučaj protiv njihovog klijenta pokazuje kako se zakoni koriste protiv novinara.

„Zato što sada često vidimo kako vlasti, umjesto tradicionalnog pravnog oružja kao što je kleveta ili anti-teroristički zakoni, takođe pokušavaju da koriste druge zakone kojima se diskredituju novinari”, ističe Caoilfhionn Gallagher, advokatica za ljudska prava.

U mailu Glasu Amerike, Kina je pravdala svoj učinak u domenu zaštite slobode medija, dok je Hong Kong više puta odbacivao optužbe da je slučaj protiv Laija politički motivisan.

U Rusiji, američki novinari Alsu Kurmasheva i Evan Gershkovich oslobođeni su iz zatvora. Ta zemlja je peta u svijetu po broju zatvorenih novinara – 30.

Među pritvorenim novinarima širom svijeta su i novinari i dopisnici Glasa Amerike i njenih sestrinskih mreži. U zatvorima su u Mjanmaru, Bjelorusiji, Rusiji, Vijetnamu i Azerbejdžanu.

"Kao osnivač i predsjednik Centra za istraživanje medija već 38 godina, malo ko razumije globalni medijski pejzaž u štampi, televiziji i online prostoru bolje od Brenta", objavio je Trump na svojoj platformi Truth Social Media u srijedu uveče.

Pored Glasa Amerike, USAGM nadgleda Bliskoistočne radiodifuzne mreže, Radio Slobodnu Evropu/Radio Slobodu, Radio Slobodnu Aziju i Kancelariju za radiodifuziju na Kubi.

Požar Hughes izbio je u srijedu ujutro u okolini jezera Castaic, oko 40 kilometara sjeverno od Pacific Palisadesa i Altadene, gdje već treću nedjelju gori vatra.

Vatrogasci na tlu, kao i avioni iz vazduha, pokušavaju da ugase vatru koju raspiruje vjetar.

"Biće još jedna runda rizičnih uslova za požar na jugu Kalifornije", rekao je Todd Hall iz Nacionalne meterolorške službe. "A već djeluje da je oboren rekord."

Za vikend postoji 60 do 80 odsto šanse da na jugu Kalifornije padne malo kiše, na većini područja se procenjuje da neće pasti više od 0,8 centimetara, kaže Ryan Kittell iz Meteorološke službe Los Angelesa.

Više padavina očekuje se ako bude prognoziranih oluja sa grmljavinom.

Vatrogasne ekipe spremaju vreće sa pijeskom, a lokalni radnici instaliraju barijere i čiste odvodne cijevi i kanale.

Ovakve mjere su potrebne jer je u Montecitu, oko 130 kilometara od Los Angelesa, oluja uzokovala klizište, jer je vegetacija na brdu iznad grada bila sagorjela od požara. U klizištu 2018. godine stradale su 23 osobe, a stotinama su oštećene kuće.

Upozorenja na opasnost od požara produžena su do četvrtka uveče na okruge Los Angeles i Ventura. Zvaničnike i dalje brinu požari u Pacific Palisades i Altadeni.

Nadležni su apelovali na građane da se spakuju za hitne situacije i da budu spremni da se brzo evakuišu ako bude potrebe.

Upozorenja su izdata i na loš kvalitet vazduha zbog pepela, dok pušu vjetrovi Santa Ana.

U požarima u Los Angelesu do sada je stradalo najmanje 28 ljudi, a izgorjelo je više od 14.000 objekata. Za sada, vatrogasci drže 68 odsto požara u Pacific Palisadesu pod kontrolom, a požar kod Altadene je pod kontrolom 91 odsto.

Šef okruga Los Angelesa Robert Luna kazao je da se aktivno traga za 22 nestalih.

Uzroci smrtonosnih požara i dalje se istražuju. Za sada je podnijeto nekoliko privatnih tužbi protiv kompnaije za snabdijevanje strujom Edison, gdje se navodi da je njihova oprema uzrokovala požare.

Predsjednik Donald Trump, koji je kritikovao odgovor kalifornijskih demokratskih vlasti na požare, rekao je da će otputovati u Los Angeles u petak.

Ovo se dešava u trenutku kada se izraelski premijer Benjamin Netanyahu suočava sa rastućim pritiskom svojih ekstremno desničarskih partnera, pošto se saglasio sa primirjem sa Hamasom, i oslobađanjem talaca u zamenu za palestinske zatvorenike.

Američki predsjednik Donald Trump je istovremeno ukinuo sankcije koje je Bidenova administracija uvela protiv jevrejskih doseljenika na Zapadnoj obali koji su optuženi za nasilje nad Palestincima.

Ove okolnosti bi mogle da ugroze prekid vatre između Izraela i Hamasa koji bi trebalo da traje šest nedjelja, tokom kojih bi trebalo da budu oslobođene desetine talaca i stotine palestinskih zatvorenika - koji će se uglavnom vraćati na Zapadnu obalu.

Izrael je okupirao Zapadnu obalu, Gazu i Jerusalim 1967. godine tokom Bliskoistočnog rata. Palestinci žele sve tri teritorije za svoju buduću državu. Eskalacija na jednoj se lako prelije na drugu teritoriju, a sada podgrijava i strahove da se druga faza pregovora o primirju u Gazi, koja tek treba da uslijedi, nikada i neće desiti.

Vojna racija

Desetine maskiranih muškaraca prošlo je kroz dva palestinska sela na sjeveru Zapadne obale, gdje su kamenovali i palili kuće, kažu lokalni zvaničnici. Crveni polumjesec je prijavio da je 12 osoba prebijeno ili ranjeno.

Izraelske snage su izvele raciju na drugim dijelovima Zapadne obale, gdje se, kažu, nalaze osumnjičeni da su bacali bombe na izraelska vozila. Rečeno je da je nekoliko uhapšenih odvedeno na ispitivanje, a video snimci pokazuju da su desetine sprovođene niz ulice.

Izraelska vojska je u utorak otpočela veliku vojnu operaciju u gradu Jenin, gdje su se proteklih godina redovno sukobljavali sa palestinskim militantima.

Najmanje devetero Palestinaca je ubijeno, uključujući i 16-godišnjaka, a 40 ih je ranjeno, saopštilo je palestinsko Ministarstvo zdravlja. Vojska je saopštila da je izvela vazdušne napade i uklanjala bombe na putu, te da je "pogođeno" 10 militanata, iako nije jasno šta to tačno znači.

Palestinci koji tamo žive prijavljuju snažnije prisustvo izraelskih snaga na kontrolnim punktovima širom Zapadne obale.

Izrael saopštava da su u porastu prijetnje njegovim građanima koje dolaze sa Zapadne obale. Palestinski napadači su nedavno otvorili vatru na vozače koji su tuda prolazili, i usmrtili troje Izraelaca.

Izraelski ministar odbrane Israel Katz rekao je da je operacija u Jeninu dio šire borbe protiv Irana i njegovih savezničkih milicija u regionu. Palestinci operaciju vide kao širenje jevrejskih naselja i način da Izrael preuzme kontrolu nad tom teritorijom, gdje 3 miliona Palestinaca živi pod izraelskom vojnom upravom, dok palestinske vlasti upravljaju gradovima.

Organizacije za ljudska prava to nazivaju oblikom aparthejda, jer više od pola miliona jevrejskih doseljenika ima prava jednaka izraelskim državljanima. Izrael to negira.

Nezadovoljstvo Netanyahuovih partnera

Otkako je pristao na prekid vatre, Netanyahu se bori sa nezadovoljstvom ultranacionalista unutar svoje koalicije. Dogovor sa Hamasom podrazumijeva i povlačenje izraelskih snaga iz Gaze i oslobađanje stotina palestinskih zatvorenika, uključujući i ekstremiste osuđene za ubistva.

Jedan koalicioni partner podnio je ostavku na dan stupanja prekida vatre na snagu. Ministar finansija prijetio je da će otići ako Izrael ne počne ponovo rat poslije prve faze koja bi trebalo da se završi u martu.

Oni žele da Izrael anektira Zapadnu obalu i da ponovo izgradi naselja u Gazi, i da ohrabri, kako kažu, dobrovoljnu migraciju velikog broja Palestinaca.

Povratak Trumpa

Trumpov dolazak u Bijelu kuću može politički da spasi Netanyahua.

Predsjednik SAD, koji je bezrezervno podržavao Izrael u prethodnom mandatu, okružio se ljudima koji podržavaju jevrejska naselja na Zapadnoj obali. Neki podržavaju i tvrdnje doseljenika da imaju pravo po Bibliji da žive tu, zbog jevrejskog kraljevstva koje je nekada tu postojalo.

Međunarodna zajednica naselja uglavnom smatra nelegalnim.

Trump je prvog dana na dužnosti potpisao i uredbu kojom se ukidaju sankcije koje je Bidenova administracija uvela za jevrejske doseljenike i ekstremiste optužene za nasilje nad Palestincima.

Sankcije, iako su imale malo efekta, bile su jedan od konkretnijih koraka Bidenove administracije protiv bliskog američkog saveznika. SAD su Izraelu dale vojnu pomoć vrijednu više milijardi dolara.

Trump je preuzeo zasluge za primirje u Gazi kada je dogovor postignut, ali je ove nedjelje rekao da "nije siguran da će se održati" i signalizirao da će podržati izraelske akcije u Gazi.

Aaron je rekao da su u zgradi bila dva pripadnika školskog obezbjeđenja kada se dogodila pucnjava. Nisu bili u neposrednoj blizini kafeterije u kojoj se dogodio napad, a kada su sišli, pucnjava je prestala, a napadač se ubio, rekao je Aaron.

Škola ima oko 2.000 učenika i nalazi se oko 16 kilometara jugoistočno od centra grada.

Školski zvaničnici mole roditelje da ne idu u srednju školu po svoju djecu. Od njih je zatraženo da odu u obližnju bolnicu.

Školske pucnjave su se dešavale već u Nashvilleu. U martu 2023. napadač je ubio tri devetogodišnjaka i tri odrasle osobe u privatnoj hrišćanskoj osnovnoj školi u gradu.

To su zadaci koje su vlasti tog bh. entiteta postavile američkoj advokatskoj kancelariji "Zell & Associates International Advocates", sa kojima su sklopili sporazum 27. decembra prošle godine.

Prema registracionom dokumentu u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, advokatska kancelarija će ove ciljeve na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ostvarivati kroz komunikaciju sa predstavnicima tamošnje izvršne i zakonodavne vlasti, kao i nevladinim sektorom.

Do sada, ugovori RS sa lobističkim i advokatskim kućama u SAD su se, uglavnom, odnosili na promociju investicija i pravno savjetovanje, a te usluge su koštale nekoliko desetaka hiljada dolara mjesečno.

U dokumentu u koji je RSE imao uvid, podaci o cijeni ovih usluga su zatamnjeni.

Potpisnici su Danijel Dragičević, šef Kabineta predsjednika RS, i Marc Zell, ispred advokatske kancelarije.

Zel nije odgovorio na upit RSE o tome kakve aktivnosti planiraju, te da li situaciju mijenja to što se od 17. januara i Dragičević našao pod američkim sankcijama.

Vlasti u RS od ranije su otvoreno navijale za pobjedu Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD, očekujući u tom slučaju promjenu američke politike prema tom bh. entitetu.

Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija, već dvaput do sada je sankcionisala Dodika, predsjednika RS zbog antidejtonskog djelovanja, dok je Željka Cvijanović, trenutna članica Predsjedništva BiH, takođe, pod sankcijama zbog istih razloga.

Na "crnoj listi" je i većina entitetskog rukovodstva, ali se ukidanje sankcija za njih u ugovoru ne spominje.

Kakvi su zahtjevi?

Kancelarija predsjednika RS, kao zvanični potpisnik, traži od advokata "kreiranje i promociju dijaloga između RS i nadolazeće Trump 2.0 administracije, sa ciljem poboljšavanja odnosa između RS i njenog rukovodstva sa SAD".

Dodaju da se ovo čini "u svjetlu evoluirajuće geopolitičke situacije koja utiče na Zapadni Balkan i Istočnu Evropu, prouzrokovane, između ostalog, ukrajinsko-ruskim ratom i njegovim potencijalnim završetkom".

Sem ukidanja sankcija Dodiku i njegovoj porodici, te Željki Cvijanović, traži se i svojevrsno "raspakivanje" Dejtona.

Embed share

Političari iz RS-a se nadaju boljem položaju tokom Trumpovog mandata. Analitičari ne dijele taj optimizam

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:02:01 0:00

Link

• 240p | 5,0MB
• 360p | 7,2MB
• 480p | 12,1MB
• 720p | 31,0MB
• 810p | 25,5MB

"Promocija javnog preispitivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma unutar SAD, nakon 30 godina praktičnog iskustva, fokusirajući se naročito na Aneks 10 sporazuma, koji se tiče uloge, preporuka i odluka visokog predstavnika", navodi se u dokumentu, kao jedan od zahtjeva.

Aneks 10 daje ovlašćenja visokom predstavniku u BiH, te navodi da je on konačni autoritet za tumačenje sporazuma.

Vlasti u RS ne priznaju Christian Schmidt za visokog predstavnika, te žele da se ova uloga ukine.

O kakvoj se kompaniji radi?

O kompaniji "Zell & Associates International Advocates" se ne može naći mnogo podataka na internetu.

Postoji evidencija da su u nekoliko slučajeva zastupali klijente u SAD, uključujući pred Vrhovnim sudom, u kojima se navodi ista adresa u Njujorku, kao u dokumentu priloženom Ministarstvu pravde.

U tim slučajevima, predstavljao ih je Mark Zel, koji je osnivač advokatske kancelarije "Zell, Aron & Co", bazirane u Jerusalimu, u Izraelu.

Na sajtu ove kompanije se navodi da je Zel član nekoliko advokatskih komora u SAD, te potpredsjednik organizacije "Republicans Overseas", koja predstavlja američke Republikance koji žive u inostranstvu.

Zel podržava Donalda Trumpa još od njegove prve kandidature za predsjednika, 2016. godine.

Lobiranje RS u SAD

Pretragom baze američkog Ministarstva pravde, iz Bosne i Hercegovine je registrovano šest trenutno aktivnih entiteta koji zastupaju RS.

Radi se većinom o advokatskim kancelarijama i konsultantskim kućama, koje su, uglavnom, imale zadatak promocije investicija, i svojevrsnog "rebrandiranja" Republike Srpske.

Od 2019. godine je aktivna advokatska kancelarija "McGinnis Lochridge", koja savjetuje RS po pitanju Dejtonskog sporazuma i drugih dokumenata koje je BiH potpisala, te održava sajt BiH Dayton Project, koji objavljuje vijesti iz BiH na engleskom jeziku.

Među zastupnicima je i Predstavništvo RS u Vašingtonu, koje od 2023. vodi Drina Vlastelić Rajić. Prije nje na toj funkciji je bio Obrad Kesić, koji se preselio u Brisel, kada je imenovan za šefa Misije BiH pri Evropskoj uniji.

POGLEDAJTE JOŠ:

Ambasador Murphy za Glas Amerike: Nastavit ćemo sa sankcijama i u 2025.

RS svoje interese u inostranstvu promoviše preko osam predstavništava, koja se osim u SAD-u, nalaze u Srbiji, Rusiji, Grčkoj, Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Izraelu.

Ove godine, ukupni budžet za ta predstavništva iznosi 6,5 miliona maraka (oko 3,3 miliona eura), što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnjih 7,62 miliona maraka (oko 3,9 miliona eura).

Kesić je 2022. za RSE rekao da Predstavništvo već godinama ima budžet od oko 300.000 dolara.

Iz Predstavništva nije odgovoreno na upit RSE koje aktivnosti konkretno provode, a da se tiču sankcija protiv zvaničnika RS.

Dodik i Trump

Milorad Dodik je u većini javnih obraćanja prethodnih godina, kada je govorio o politici u SAD, pružao podršku Trumpu i izražavao nadu da će on ponovo doći u Bijelu kuću.

Nakon Trumpove inauguracije, Dodik je na mreži X objavio da uspjeh Trumpove politike znači da će "svijet biti bolji, sigurniji, mirniji".

Nakon Trumpove izborne pobjede, Dodik je sa pristalicama izašao ispred Palate predsjednika RS, te rekao da je to "pobjeda Amerike kojoj vjerujemo".

"Mi ne tražimo nekoga da navija za nas u Americi, ali tražimo da bude objektivan i to je ono što vjerujemo da ćemo dobiti sa te strane", kazao je tada Dodik.

Krajem 2023., Dodik je izjavio da će proglasiti nezavisnost, ukoliko Trump bude ponovo predsjednik, te da je slično planirao tokom njegovog prvog mandata, ali da to nije učinio, jer su se "neki oko mene uplašili".

Dodik je i tokom prvog Trumpovog mandata pružao podršku američkom predsjedniku, ali bez opipljivih rezultata za RS.

Inače, američki ambasador u BiH, Michael Murphy je početkom decembra prošle godine izjavio za RSE da su SAD i njihova politika u prethodnih 30 godina imale dvostranačku podršku i Demokrata i Republikanaca, bez obzira ko je bio predsjednik, a to je podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH.

Kako je rekao, radi se o "ključnim strateškim ciljevima koji stoje već 30 godina, te da se neće promijeniti".

Rubio nije gubio vrijeme i ugostio je odmah svoje kolege iz Australije, Indije i Japana, što je potez za koji analitičari kažu da signalizira da će fokus američke diplomatije biti na Kini.

Obraćajući se stotinama okupljenih na svečanom ulazu u sjedište State Departmenta, Rubio je istakao svoju posvećenost spoljnoj politici usredsređenoj na nacionalne interese SAD.

"Sve što nas čini jačim, sigurnijim ili prosperitetnijim" biće naša misija, rekao je Rubio, dodajući da će SAD nastojati da izbjegnu sukobe, a da pritom nikada ne ugroze nacionalnu bezbjednost ili žrtvuju osnovne vrijednosti.

Rubio je priznao da su promjene neizbježne, ali je uvjerio publiku da će "promjena biti, ali promjene nisu destruktivne; nije predviđeno da one budu kanzene".

Novi državni sekretar je izrazio zahvalnost zaposlenima u sektoru američkih spoljnih poslova i želju da učini nešto posebno u svojoj novoj ulozi.

"Želim da vam se zahvalim – svima onima koji služe u inostranstvu, nekima na mjestima koja su jaka i stabilna, a drugima koja su slabija i opasnija... Želim da se zahvalim i lokalnom osoblju, državljanima tih zemalja koji rade sa nama", rekao je Rubio.

Nakon svog debija, Rubio se u utorak popodne sastao sa ministrima spoljnih poslova Indo-pacifičkog Quada, uključujući indijskog ministra spoljnih poslova dr Dr. Subrahmanyama Jaishankara, ministarku inostranih poslova Australije Penny Wong i japanskog ministra spoljnih poslova Iwaya Takeshija

Ministri spoljnih poslova Japana, Australije i Indije bili su u Washingtonu kako bi prisustvovali inauguraciji predsjednika Donalda Trumpa.

Kasnije su Rubio i njegove kolege objavili izjavu.

"Naše četiri nacije ostaju u uvjerenju da međunarodno pravo, ekonomske prilike, mir, stabilnost i bezbjednost u svim domenima, uključujući i pomorski domen, podržavaju razvoj i prosperitet naroda Indo-Pacifika. Također se snažno protivimo bilo kakvim jednostranim akcijama koje za cilj imaju da promijene status quo silom ili prinudom", navodi se u saopštenju.

"Posvećeni smo jačanju regionalne pomorske, ekonomske i tehnološke bezbjednosti suočeni sa sve većim prijetnjama, kao i promovisanju pouzdanih i otpornih lanaca snabdijevanja", dodaje se.

Neki analitičari kažu da, iako postoji zabrinutost zbog percipiranog "redukovanja" međunarodnih poslova i "izolacionizma" u američkoj spoljnoj politici pod Trumpom, također postoji izvjesno uvjerenje da će SAD ostati privržene regionalnim okvirima sa svojim saveznicima i partnerima.

"Mislim da je ovaj sastanak četvorice ministara zemalja Quada jasan signal da SAD ne napuštaju svoju regionalnu koaliciju saveznika i partnera u suprotstavljanju kineskom usponu", rekao je Glasu Amerike u utorak Yun Sun, direktor programa za Kinu u Stimson centru.

Drugi su primijetili da se stavovi Rubija o Kini razlikuju od Trumpovih očekivanja. Rekli su da će, kao državni sekretar, Rubio morati da odredi kako da nastupi prema vladi u Pekingu.

"Marco Rubio ima mnogo veću reputaciju suprotstavljanja Kini, nebavljenja Kinom i podržavanja ljudskih prava širom svijeta", rekao je za Glas Amerike William Pomeranz, viši saradnik u Centru Woodrow Wilson. "Mislim da će Kina u suštini pokušati da se ponovo angažuje sa Donaldom Trumpom, ali ne i sa Marcom Rubiom".

Ranije u utorak, ruski predsjednik Vladimir Putin i kineski predsjednik Xi Jinping održali su video poziv u kojem su razgovarali o tome kako da ojačaju veze sa Trumpom, o izgledima za sporazum o okončanju rata u Ukrajini i podršci Moskve stavu Pekinga o Tajvanu — što predstavlja dalje učvršćivanje strateškog partnerstva između Rusije i Kine koje nastavlja da izaziva zabrinutost na Zapadu.

Ni Rubio, ni njegove kolege iz Quada nisu odgovorili na uzvikivana pitanja novinara o Kini ili virtuelnom razgovoru između Putina i Xija.

Senat SAD je u ponedjeljak jednoglasno potvrdio Rubija za državnog sekretara, čime je on postao prvi član Trumpovog kabineta u njegovoj drugoj administraciji.

Tokom saslušanja za potvrdu prošle srijede, Rubio je iznio ključne spoljnopolitičke izazove, uključujući prijetnje Komunističke partije Kine, zajedno sa masovnom migracijom, fentanilom i nasilnim kriminalcima na zapadnoj hemisferi.

On je također upozorio na diktatore u Moskvi, Teheranu i Pjongjangu koji šire nestabilnost, dok se povezuju i finansiraju radikalne terorističke grupe.

Zelenski je, govoreći dan nakon povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a, rekao da se Evropa mora "pobrinuti sama za sebe". Rekao je da bi 200.000 mirovnjaka iz evropskih zemalja bio minimalni broj mirovnih snaga koji je potreban, "U suprotnom, to je ništa."

"Nemojmo zaboraviti, ne postoji ocean koji dijeli evropske zemlje od Rusije", rekao je Zelenski u svom obraćanju na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj.

Ukrajinski predsjednik rekao je da zahtjev Rusije da Ukrajina smanji svoju vojsku na jednu petinu od trenutne veličine od 800.000 vojnika nije opcija.

Najbolja odbrana Ukrajine tokom sporazuma o prekidu vatre, rekao je Zelenski bilo bi njeno članstvo u NATO-u.

Dok većina evropskih zemalja podržava ulazak Ukrajine u savez, Njemačka i SAD se tome protive. Mađarska i Slovačka, koje imaju proruske vlade, također se protive ulasku Ukrajine u NATO.

Zelenski je također pozvao evropske nacije da razmotre Trumpov nedavni poziv članicama NATO-a da povećaju svoje izdatke za odbranu na 5 posto BDP-a.

"Ako je potrebno 5% BDP-a za pokrivanje odbrane, neka bude tako", rekao je.

Zelenski je rekao da Evropa mora stvoriti jedinstvenu sigurnosnu i obrambenu politiku.

U međuvremenu, Ukrajina traži sastanak s Trumpom, koji je prije izbora u SAD-u obećao da će brzo okončati rat između Rusije i Ukrajine ako pobijedi na američkim izborima. Međutim, nikada nije bilo jasno kako će to postići.

Neke informacije u izvještaju stigle su Reutersa i AFP-a.