U glavnom gradu Grenlanda, Nuku, namjere američkog lidera izazvale su zabrinutost među stanovnicima koji se suočavaju sa neizvjesnom budućnošću.

Okovan ledom i čestim snježnim mećavama, Grenland je usred arktičke zime. Ipak, pažnja svijeta usmjerena je na to udaljeno ostrvo. Sin američkog predsjednika, Donald Trump mlađi, nedavno je doputovao u prijestolnicu Nuk, u okviru nezvanične posjete koja je trajala samo nekoliko sati.

Govoreći iz Ovalne kancelarije nekoliko sati posle inauguracije, predsjednik Trump je ponovio da Sjedinjene Države treba da preuzmu kontrolu nad Grenlandom od Danske.

"Moj sin i predstavnici su otišli tamo prije dvije nedjelje i sviđamo im se. Vidjećemo šta će se desiti. Ali Grenland je neophodan. Ne za nas. Neophodan je za međunarodnu bezbjednost", izjavio je predsjednik Trump.

Grenland je dio Danske, ali 57 hiljada stanovnika ostrva uživa visok stepen autonomije. Vlada tog ostrva ima jednostavnu poruku za svijet.

Naja Natanielsen, ministrica za resurse i pravosuđe Grenlanda poručila je: "Mi nismo roba. I nismo na prodaju."

Trump je odbio da isključi mogućnost upotrebe ekonomske ili vojne sile da preuzme kontrolu nad Grenlandom. Njegovi komentari uznemirili su evropske saveznike. Ali Grenland vidi i nešto zajedničko sa Washingtonom.

"Ako zanemarite retoriku, čujem dvije poruke iz SAD-a. Jedna je potreba da se sagleda aspekt nacionalne bezbjednosti, i mi smo saglasni sa tom porukom. I za to se borimo već nekoliko godina. Druga poruka koju čujemo je da žele da se više angažuju u grenlandskom mineralnom sektoru. Međutim, ta vrata su već otvorena", kaže ministrica Natanielsen.

Grenland treba da održi izbore najkasnije do aprila. Vlada želi istovremeni referendum o potpunoj nezavisnosti od Danske. Poslije viševjekovne danske kontrole, politički vjetrovi promjena na Grenlandu jačaju, kaže lokalna novinarka Arnak Nilsen.

"Sada tu nisu samo u pitanju komplikovani odnosi Danske i Grenlanda. Odjednom, Trump mlađi je ovdje, i sve eksplodira. Mali broj ljudi ovdje je stvarno sretan što je on došao na Grenland, dok mali broj to prezire”, kaže Nilsen.

Stavove jačaju i društveni mediji. YouTube influenseri su također došli na Grenland, gdje su poklanjali američke dolare i bejzbol kape.

Nisu svi pozdravili takvu pažnju. Stanovnici Grenlanda podijeljeni su u vezi sa Trumpovom intervencijom.

Per Shemnic, stanovnik Nuka, misli da je Grenland u užasnoj situaciji.

"Naši političari se potpuno pogrešno nose sa tim. Privuklo ih je nešto mnogo veće nego što mogu da podnesu."

Aka Grenvold, smatra da trenutno, Grenland ima pažnju cijelog svijeta.

"To je stvarno dobro i vrijeme je da Grenland dobije malo više pažnje."

Pažnja svjetske javnosti i dalje je usmjerena na Grenland. Međutim, kako se rasprava o budućnosti ostrva intenzivira, njegovi stanovnici kažu da samo oni treba da odlučuju o svojoj budućnosti.

Meteorolozi upozoravaju da bi naleti vjetra mogli da dostignu 113 kilometara na čas duž obale i 160 u planinama i brdima, tokom ekstremnih vremenskih uslova u utorak. Duž obale je tokom noći puhao vjetar jačine 56 kilometara na čas, a u brdima 101 kilometar, saopšteno je iz Nacionalne meteorološke službe.

Također je upozoreno na "naročito opasnu situaciju" u okruzima Los Angeles, Ventura i San Diego zbog niske vlažnosti vazduha i jakih vjetrova Santa Ana.

"Ako požar izbije, uslovi su zreli za njegovo eksplozivno širenje", rekao je meteorolog Andrew Rorke.

Vatrogasci pokušavaju da ugase nekoliko manjih požara širom okruga San Diego.

Zbog požara Lilac, u kojem je izgorjelo više od 30 hektara suvog rastinja, izdate su naredbe za evakuaciju. Vatra prijeti građevinskim strukturama u području Bonsall, saopšteno je iz Službe za šumarstvo i zaštitu od požara države Kalifornije.

Vatrogasci u Los Angelesu su u ponedeljak brzo ugasili mali požar blizu čuvene Griffith opservatorije. Pritvorena je jedna osoba osumnjičena za podmetanje požara, rekao je portparol gradske policije David Cuellar. Također je brzo ugašena vatra blizu glavnog autoputa u četvrti Granada Hills, zbog koje su bile zatvorene neke saobraćajne trake.

Bivša potpredsjednica Kamala Harris i njen suprug, koji su doletjeli u Los Anegels nakon inauguracije predsjednika Donalda Trumpa, sastali su se sa vatrogascima, volonterima i građanima pogođenim požarom Eaton u Altadeni, kod Los Angelesa.

"Došli smo da se zahvalimo vatrogascima, zajednici i da podsjetimo građane da se zajedno suočavamo sa ovim", rekla je Harris i dodala da njena kuća u Pacific Palisadesu - koji je razoren u požarima, nije izgorjela.

Trump, koji je tokom inauguralnog govora kritikovao odgovor lokalnih vlasti na požare, rekao je da će u petak otputovati u Los Angeles.

Guverner Kalifornije Gavin Newsom u ponedjeljak je rekao da razaranje koje je požar izazvao ukazuje na potrebu partnerstva državne i federalne vlade.

"Radujem se posjeti predsjednika Trumpa Los Angelesu i njegovoj mobilizaciji svih resursa federalne vlade da bi se Amerikancima pomoglo u oporavku i obnovi", rekao je Newsom u saopštenju.

Portparol Službe za šumarstvo i zaštitu od požara David Acuna rekao je da se najviše strahuje da će dva najveća požara u Los Angelesu ponovo izmaći kontroli.

"Ne radite stvari koje mogu da izazovu još jedan požar, kako bi mogli da se usredsredimo na suzbijanje aktuelnih", rekao je Acuna.

Vatrogasci i dalje pokušavaju da ugase požare Palisades i Eaton koji su odnijeli najmanje 27 života, dok je više od 14.000 građevinskih struktura uništeno, od izbijanja 7. januara.

Do utorka je suzbijeno više od 60 procenata požara Palisades, i 87 odsto Eatona, saopštili su zvaničnici.

Dva lidera su razvila snažne lične veze koje su pomogle u uspostavljanju odnosa Moskve i Pekinga, koji su se još više približili pošto je Putin poslao trupe u Ukrajinu 2022. Kina je postala glavni kupac ruske nafte i gasa i izvor ključnih tehnologija usred sveobuhvatnih zapadnih sankcija protiv Moskve.

U razgovoru sa Xijem, Putin je naglasio da su odnosi Rusije i Kine zasnovani na zajedničkim interesima, jednakosti i obostranoj koristi, napominjući da "ne zavise od unutrašnjih političkih faktora i trenutnog međunarodnog okruženja".

"Zajedno podržavamo razvoj pravednijeg multipolarnog globalnog poretka i radimo na obezbjeđivanju nedjeljive bezbjednosti u Euroaziji i svijetu u cjelini", rekao je Putin Xiju u izjavi koju je prenijela ruska državna televizija. "Zajednički napori Rusije i Kine igraju važnu stabilizujuću ulogu u globalnim poslovima."

Xi je na sličan način pohvalio blisku saradnju Moskve i Pekinga, rekavši da ona pomaže da se "donese pozitivna energija u reformu i razvoj globalnog sistema".

Iako niko od njih dvojice nije direktno pomenuo Trumpa u fragmentu njihovog susreta koji je prenosila televizija, tajming razgovora može se tumačiti tako da Putin i Xi žele da koordiniraju akcije u dijalogu sa novom američkom administracijom.

Kineski predsjednik je prošle nedjelje razgovarao sa Trumpom i izrazio nadu u pozitivne veze sa SAD-om.

Trump je zaprijetio da će uvesti tarife i druge mjere protiv Kine u svom drugom mandatu, a također je nagovijestio načine na koje bi dvije rivalske sile mogle da sarađuju u pitanjima kao što su regionalni sukobi i obuzdavanje izvoza supstanci koje se koriste u proizvodnji fentanila.

Putin, koji tek treba da razgovara sa Trumpom, čestitao mu je preuzimanje dužnosti u televizijskim izjavama tokom video razgovora sa zvaničnicima i pozdravio njegovu namjeru da otvori dijalog sa Moskvom.

Trump je novinarima nakon preuzimanja dužnosti rekao da mu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da želi da sklopi mirovni sporazum i izrazio nadu da će Putin slijediti njegov primjer. Dodao je da bi Putin uništio Rusiju ukoliko ne uspije da postigne dogovor, ukazujući na ruske ekonomske probleme, uključujući visoku inflaciju.

Putin je pozdravio Trumpovu otvorenost za dijalog dok je razgovarao sa članovima Savjeta bezbjednosti Rusije neposredno prije inauguracije predsjednika SAD.

"Čujemo izjave Trumpa i članova njegovog tima o njihovoj želji da obnove direktan kontakt sa Rusijom, koje je odlazeća administracija prekinula bez naše krivice", rekao je Putin. "Čujemo i njegove izjave o potrebi da se učini sve da se spriječi Treći svjetski rat. Svakako pozdravljamo takav pristup i čestitamo novoizabranom predsjedniku SAD-a na preuzimanju dužnosti."

Ruski lider je takođe istakao da dijalog dva naroda treba da bude zasnovan na "ravnopravnoj osnovi i međusobnom poštovanju, uzimajući u obzir važnu ulogu koju naše zemlje imaju u nekim ključnim pitanjima globalne agende, uključujući jačanje globalne bezbjednost i stabilnosti".

Putin je takođe napomenuo da je Moskva otvorena za dijalog sa Trumpovom administracijom o sukobu u Ukrajini, ističući potrebu da poštuje interese Rusije i dodao da je "najvažnije otkloniti osnovni uzrok krize".

"Što se tiče rješavanja situacije, želeo bih da podvučem da njegov cilj ne bi trebalo da bude kratko primirje, ne neka vrsta predaha za pregrupisavanje snaga i prenaoružavanje u cilju naknadnog nastavka sukoba, već dugoročni mir zasnovan na poštovanju legitimnih interesa svih ljudi, svih naroda koji žive u ovom regionu", rekao je Putin.

Donio je i niz naredbi usmjerenih na imigraciju, kao što je proglašenje izvanrednog stanja na granici SAD-a i Meksika, ukidanje azila i zaustavljanje državljanstva po rođenju za neku djecu rođenu u SAD-u.

Trump je također naredio provjeru "do najvećeg mogućeg stupnja" svih onih koji žele ući u SAD.

U svom prvom mandatu na dužnosti, Trump je slijedio oblik vanjske politike "Amerika na prvom mjestu", a naredba koju je potpisao u ponedjeljak upućuje novog državnog sekretara Marca Rubija da usredotoči napore State Departmenta na tu misiju.

"Od ovog dana pa nadalje, vanjska politika SAD-a zagovarat će temeljne američke interese i uvijek će Ameriku i američke građane stavljati na prvo mjesto", stoji u naredbi.

Trump je naredio Sjedinjenim Državama da se povuku iz Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015, što je ponovio potez koji je napravio i u svom prvom mandatu. Trump je rekao da SAD ima uspješnu evidenciju "napretka i ekonomskih i ekoloških ciljeva" koji bi trebali biti uzor drugim zemljama.

Gotovo 200 zemalja potpisalo je sporazum usmjeren na ograničavanje globalnog zagrijavanja pri čemu je svaka zemlja dala vlastiti plan za ograničavanje emisija stakleničkih plinova koji doprinose klimatskim promjenama.

Trump je naredio SAD-u da se povuku iz Svjetske zdravstvene organizacije zbog pritužbi da je agencija loše upravljala pandemijom COVID-19 i da dobiva previše sredstava od SAD-a.

WHO je u priopćenju od utorka rekao da "žali" zbog Trumpove najave i da se raduje konstruktivnim razgovorima za održavanje partnerstva sa Amerikom "za dobrobit zdravlja i dobrobit miliona ljudi širom svijeta".

"Više od sedam decenija, WHO i SAD spasili su nebrojene živote i zaštitili Amerikance i sve ljude od zdravstvenih prijetnji", saopćio je WHO. "Zajedno smo iskorijenili velike boginje i zajedno smo doveli dječju paralizu do ruba iskorijenjenja. Američke institucije pridonijele su i imale koristi od članstva u WHO."

Nazvavši američku stranu pomoć "neusklađenom s američkim interesima", Trump je izdao nalog da se pauzira inozemna razvojna pomoć na 90 dana i da se programi podvrgnu reviziji.

Kongres je već dodijelio sredstva za mnoge programe, tako da nije bilo jasno na koliko će pomoći u početku utjecati naredba.

Trump je također poništio naredbu koju je prošle sedmice potpisao bivši predsjednik Joe Biden kojom je Kuba uklonjena s popisa država sponzora terorizma.

Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel u ponedjeljak je odgovorio na Trumpov potez nazvavši ga "činom arogancije i nepoštivanja istine".

Što se tiče trgovine, Trump je izdao nalog pozivajući na reviziju niza trgovinskih sporazuma, uključujući onaj s Kinom i Sporazum SAD-Meksiko-Kanada.

Također je posebno pozvao na procjenu "nezakonite migracije i protoka fentanila" iz Kanade, Meksika i Kine. Prije preuzimanja dužnosti, Trump je rekao da će te zemlje morati djelovati na tim područjima kako bi izbjegle carine na robu koja se šalje u SAD.

Kao odgovor na zakon donesen tokom Bidenovog mandata koji bi blokirao TikTok u SAD-u u vezi s zabrinutošću za nacionalnu sigurnost, Trump je potpisao naredbu kojom je Ministarstvu pravosuđa rekao da ne provodi tu zabranu dok njegova administracija "ne odredi odgovarajući smjer naprijed".

Zakon je naložio zabranu TikToka osim ako ga njegova matična kompanija sa sjedištem u Kini ne proda odobrenom kupcu. Američki dužnosnici koji promiču zabranu izrazili su zabrinutost da bi kineska vlada mogla doći do digitalnih podataka Amerikanaca.

Trump je i sam pokušao provesti sličnu zabranu tokom svog prvog mandata, ali posljednjih se sedmica zalagao za to da TikTok ostane dostupan korisnicima u SAD-u, uključujući mogućnost da američka vlada stekne udio u kompaniji.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su Associated Press i Reuters

"Sjedinjene Države će se ponovo smatrati rastućom nacijom, onom koja povećava naše bogatstvo, širi našu teritoriju, gradi naše gradove, podiže naša očekivanja i nosi našu zastavu u nove i lijepe horizonte", rekao je u svom inauguracijskom obraćanju u ponedjeljak. "I mi ćemo nastaviti svoju manifestnu sudbinu u zvijezde, lansirajući američke astronaute da postave američku zastavu na Mars."

Zatim je krenuo na posao potpisivanjem gomile izvršnih uredbi. Rekao je da su uključuju proglašenje vanrednog stanja na južnoj granici koje bi omogućilo raspoređivanje trupa i vanredno stanje na nacionalnom nivou koje bi omogućilo više domaćeg vađenja nafte i gasa. Također je izjavio da postoje samo dva roda, muški i ženski, i rekao da će narediti da se Meksički zaliv preimenuje u Američki zaliv.

"Ovo je bio jedan od najstranačkijih predsjedničkih inauguracijskih govora - bio je to manje inauguracijski govor, a više stanje nacije. On je samo naveo niz ključnih tačaka projekata koje želi preduzeti, od deportacije imigrante do toga se ponovo zauzme Panamski kanal", rekao je Jeremi Suri, profesor historije na Univerzitetu Texas u Austinu.

Ubrzo nakon svog inauguracijskog govora, Trump je razgovarao s manjom grupom pristalica na Capitolu i ponovio tvrdnje da su izbori 2020. bili "potpuno namješteni" - tvrdnja bez dokaza. On je također pomilovao neke od osuđenih zbog nasilnih događaja 6. januara 2021. godine, kada je gomila Trumpovih pristalica pokušala poremetiti potvrđivanje izbora koje je Trump izgubio.

"Mislim da je ovo bio bolji govor od onog koji sam održao gore, OK?" rekao je Trump.

Izvršni direktor Tesle i SpaceXa Elon Musk bio je među milijarderima koji su se okupili u Capitol na ceremoniji i pozdravili Trumpovu pobjedu. Nakon što je Trump položio zakletvu, Musk je izašao na binu skupa u Capital One Areni kako bi ga pohvalio.

"Ovo nije bila obična pobjeda", rekao je. "Ovo je bila račvanje na putu ljudske civilizacije."

Grupe za zagovaranje potrošača alarmiraju zbog nekih tišijih poteza novog predsjednika, za koje kažu da nastoje olabaviti propise i donijeti korist ekstremno bogatima.

"Kada razmišljamo o tome zašto nova Trumpova administracija želi zamrznuti propise i zaustaviti javnu zaštitu na veliko, to je po volji najbogatijih među nama, korporativnim posebnim interesima", rekla je Lisa Gilbert, kopredsjednica neprofitne organizacije za zastupanje potrošača Public Citizen.

Trump se u ponedjeljak nije direktno pozabavio pitanjima vanjske politike kao što su Ukrajina i konkurencija s Kinom - ali profesor Suri je rekao da je njegova ekspanzionistička retorika poslala poruku.

"Teško je Sjedinjenim Državama reći [ruskom predsjedniku] Vladimiru Putinu ili [kineskom predsjedniku] Xi Jinpingu da ne bi trebali tražiti proširenje kada naš predsjednik govori o proširenju, ali u onoj mjeri u kojoj ne slijedimo tu retoriku, mi još uvijek imamo vrlo jaku osnovu da kažemo da je invazija vašeg susjeda, kao što je to Putin učinio u Ukrajini, ili kao što bi Kina potencijalno mogla učiniti u Tajvanu, zabranjeno, to prelazi granicu, sve dok to su samo naše riječi", rekao je. "Ako bismo krenuli u rat da pokušamo zauzeti Panamski kanal, to bi svakako dalo neku vrstu slobode Putinu i Xi Jinpingu, jer oni iznose iste argumente za Ukrajinu i Tajvan."

Trump je potpisao uredbe koje su njegovi zvaničnici nazvali "zdravorazumskom imigracionom politikom". To, između ostalog, uključuje proglašenje vanrednog stanja na južnoj granici SAD-a, raspoređivanje oružanih snaga, izgradnju graničnih zidova, ukidanje azila i ukidanje državljanstva po rođenju za neku djecu rođenu u SAD-u.

Tokom svog inauguracionog obraćanja, Trump je rekao: "Imamo vladu koja je dala neograničena sredstva za odbranu stranih granica, ali odbija da brani američke granice ili, što je još važnije, svoj narod."

U razgovoru s novinarima ranije tog dana, Trumpovi zvaničnici su iznijeli planove administracije da se pozabavi, kako se opisuje, "krizom nacionalne sigurnosti i javne sigurnosti" na američko-meksičkoj granici.

"Predsjednik Trump je izabran sa snažnim mandatom da izvrši obećanja koja je dao tokom kampanje, što uključuje njegovo obećanje da će osigurati južnu granicu i izvršiti najveću deportaciju kriminalaca migranata u historiji", rekao je novi zvaničnik Bijele kuće pod uslovom anonimnosti.

Zvaničnici su također naglasili opredijeljenost administracije da provede ono što nazivaju najvećom deportacijom kriminalaca migranata u historiji SAD-a.

Evo nekih planova nove administracije.

Nacionalna vanredna situacija na granici

Trump je rekao da će rasporediti vojsku na američko-meksičku granicu, uključujući Nacionalnu gardu, kako bi pomogao postojećim službenicima za provođenje zakona. Zvaničnici su naglasili da je granična sigurnost nacionalna sigurnost, a administracija je posvećena obezbjeđivanju granice upotrebom vojske.

Aaron Reichlin-Melnick, viši saradnik u Američkom savjetu za imigraciju, napisao je na X da je bez dozvole Meksika obećanje o vraćanju u Meksiko "samo su riječi na papiru".

Politika ostanka u Meksiku, stvorena za vrijeme prve Trumpove administracije, zahtijeva od nekih tražitelja azila na južnoj granici da čekaju u Meksiku do saslušanja na američkom sudu za imigracije.

Juan Ramon de la Fuente, meksički sekretar za vanjske odnose, rekao je na konferenciji za novinare u ponedjeljak ujutro da je to nešto "s čime se ne slažemo".

"Želimo da se prilagodimo to ... Želja je da se zadrži ista politika kao sada", rekao je on.

Na pitanje o broju vojnika koji se očekuje da će biti raspoređeni na granici, zvaničnici Trumpove administracije rekli su da će odluku na kraju donijeti ministar odbrane.

Administracija također ukida graničnu politiku Bidenove administracije dajući američkoj službi za imigraciju i carinu i agentima carine i granične zaštite SAD proširena ovlaštenja za provođenje i uspostavljanjem saveznih radnih grupa za rad s državnim i lokalnim organima za provođenje zakona u naporima za deportaciju.

Masovne deportacije

Još jedno saopštenje se odnosi na imigrante bez dokumenata širom zemlje. Republikanski predsjednik je više puta obećavao tokom svoje kampanje da će izvršiti masovne deportacije, ciljajući najmanje 11 miliona osoba bez dokumenata.

U razgovoru za novinare s novinarima, Trumpovi zvaničnici su rekli da će administracija dati službenicima za imigraciju potrebna "ovlasti" za provođenje postojećih zakona. U svojoj kampanji, Trump je obećao da će eliminirati prioritete deportacije predsjednika Joea Bidena, koji su ciljali na pojedince s krivičnim dosjeima i one koji se smatraju prijetnjama nacionalnoj sigurnosti, i umjesto toga proširiti provođenje na sve imigrante bez dokumenata.

Stephen Yale-Loehr, penzionisani profesor imigracionog prava na Pravnom fakultetu Cornell, napisao je u e-poruci Glasu Amerike da bi napori masovne deportacije i racije mogli privući najveću pažnju, ali deportacije se neće odmah brzo povećati.

"Ako osoba već ima neispunjenu naredbu za deportaciju, može se odmah deportovati. Ali to je relativno mali broj. Većina pokupljenih ljudi bit će stavljena u postupak deportacije na imigracijskim sudovima. Ti sudovi već imaju zaostatak od preko 3,8 miliona predmeta. S obzirom na taj zaostatak, proći će godine prije nego što će mnogi ljudi saznati hoće li biti deportovani ili im je dozvoljeno da ostanu na osnovu azila ili nekog drugog oblika zaštite", napisao je Yale-Loehr.

Puštanje migranata

Nova administracija je također najavila prekid prakse puštanja migranata u SAD-u dok čekaju svoja saslušanja pred imigracijskim sudom.

Trumpovi zvaničnici nisu objasnili kako će se nositi s povećanjem broja pritvorenih imigranata.

Program za izbjeglice

Trump također završava program preseljenja izbjeglica. Tokom svoje prve administracije, on je postepeno snižavao godišnji plafon za prijem izbjeglica na historijski najniži nivo od 15.000 za fiskalnu 2021.

Zagovornici izbjeglica rekli su u to vrijeme da su smanjenja označila odmak od dugogodišnje uloge Sjedinjenih Država u globalnom preseljavanju izbjeglica.

Erol Kekic, viši potpredsjednik programa Crkvene svjetske službe, napisao je u mailu novinarima da njegova grupa poziva predsjednika Trumpa da preispita plan. Crkvena svjetska služba je jedna od devet nacionalnih agencija za preseljenje izbjeglica koje je federalna vlada ovlastila da pomogne izbjeglicama u započinjanju novih života.

Ukidanje azila i CBP One aplikacije

Jedna od Trumpovih naredbi poziva na hitnu deportaciju migranata koji su ilegalno prešli granicu bez mogućnosti da svoj slučaj iznesu službeniku za azil.

Ubrzo nakon Trumpove inauguracije, Carinska i granična zaštita SAD-a objavila je obavijest na svojoj web stranici u kojoj se navodi da agencija više ne koristi aplikaciju CBP One, koja je omogućila legalan ulazak gotovo milion ljudi u Sjedinjene Države s kvalifikacijama za rad.

Aplikacija je omogućila migrantima da se prijave za termin za dolazak na granicu i zatraže humanitarni uslovni otpust ili druge oblike pravne obrade. Upotreba uslovnog otpusta prema sistemu CBP One bila je dio širih napora Bidenove administracije da upravlja tokovima migracija i obezbijedi legalne puteve za ulazak, umjesto da pojedinci ilegalno prelaze granicu.

Međutim, uslovni otpust odobren preko CBP One nije garantovao stalni pravni status, obično je dozvoljavao pojedincima da privremeni boravak i, u nekim slučajevima, podnose zahtjev za radnu dozvolu dok se njihov imigracioni status pregledava.

Državljanstvo po rođenju

Konačno, Trump je potpisao naredbu o ukidanju državljanstva po rođenju. Državljanstvo po rođenju daje automatsko američko državljanstvo svakome rođenom na američkom tlu, pravo utvrđeno 14. Amandmanom na Ustav SAD-a.

Očekuje se da će se akcije nove administracije suočiti sa značajnim pravnim i političkim izazovima, a grupe za zagovaranje imigranata izražavaju zabrinutost zbog implikacija ovih politika.

ACLU of Northern California, neprofitna organizacija u Sjedinjenim Državama posvećena odbrani individualnih prava i sloboda zagarantovanih američkim Ustavom i zakonima, napisala je u e-poruci novinarima da su "spremni".

"Spremni smo to učiniti ponovo, od prvog dana druge Trumpove administracije. ... Branit ćemo prava imigranata na propisani postupak u suočavanju s masovnim deportacijama", navodi se u mailu.

Senat je za Rubija glasao jednoglasno, s 99-0 glasova, nekoliko dana nakon što je Rubio, i sam dugogodišnji član senatskih odbora za vanjske odnose i obavještajne poslove, vrlo glatko prošao saslušanje za potvrdu.

Rubio je tako postao prvi od Trumpovih kandidata za kabinet kojega je potvrdio Senat, samo nekoliko sati nakon što je Trump položio zakletvu za drugi mandat u Bijeloj kući.

Dodatno glasovanje o Trumpovim kandidatima očekuje se tokom ove sedmice.

Rubio (53) oštar je kritičar Kine i zagovornik Izraela. Sin imigranata s Kube, Rubio se također zalagao za oštre mjere protiv domovine svojih roditelja, kojom vladaju komunisti i saveznika Kube, posebno protiv vlade venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura.

Tokom saslušanja za potvrđivanje, upozorio je da Sjedinjene Države moraju promijeniti svoj kurs u odnosu na druge zemlje, kako bi se izbjegla veću ovisnost o Kini i obećao snažnu vanjsku politiku usmjerenu na američke interese.

POGLEDAJTE JOŠ:

Rubio, kao Trumpov najviši diplomata, obećava da će američke interese staviti 'iznad svega'

Trump kaže da su mu američki glasači dali „moćni mandat bez presedana”.

„Želim da zahvalim Amerikancima na izuzetnoj časti da budem 47. predsjednik i 45. predsjednik. Svakom građaninu poručujem da ću se boriti za njih, njihove porodice i budućnost. Svakog dana ću se boriti za vas, svim svojim bićem. Neću stati dok ne napravimo snažnu, bezbjednu i uspješnu Ameriku koju mi i naša djeca zaslužujemo”, rekao je novoizabrani predsjednik poslije izbora.

Trumpov povratak na vlast je djelimična posljedica toga što ne prihvata „ne” kao odgovor.

„Mislim da je on čovek koji ima bezgranično povjerenje u svoju intuiciju”, kaže Russ Buettner iz New York Timesa.

Buettner i Susanne Craig su istraživački novinari New York Timesa i autori knjige „Sretni gubitnici”, koja ne baš laskavo govori o tome kako je Trump sebe predstavljao kao milijardera koji je sam sve postigao.

„Do sredine 80-ih nije vjerovao ljudima koji su eksperti u nekoj oblasti, skoro uopšte. Uvijek je njegova bila posljednja i radio bi stvari kako on hoće”, dodaje Buettner.

Na Trumpovim zgradama stajalo je njegovo ime ispisano velikim zlatnim slovima, što pokazuje ambiciju i samopromociju.

„Kada je davao intervju za New York Times, rekao je da je njegovo bogatstvo oko 200 miliona dolara, a onda je deceniju kasnije u emisiji '60 minuta' rekao da je njegovo bogatstvo naraslo na milijardu dolara”, kaže Susanne Craig.

Trump je uspio da privuče pažnju i napravi od sebe brend čovjeka koji zna kako da postigne poslovni dogovor. Samo od licenciranja svog imena zaradio je milione.

Ali, bilo je i problema. Njegove kompanije su proglasile bankrot šest puta. Njegove kockarnice gubile su novac i zatvarane su. Lansirao je televizijski šou „Šegrt” koji je vodio do njegove najveće životne uloge.

„Dame i gospodo, objavljujem zvaničnu kandidaturu za predsjednika SAD i učinićemo našu zemlju ponovo velikom”, rekao je u junu 2015.

Kao čovjek bez pardona koji govori bez ustezanja, Trump je bio nacionalistički, polarizujući kandidat.

„Kada nam Meksiko šalje ljude, ne šalju nam one najbolje. Donose drogu, kriminal, neki su silovatelji. Ima i dobrih ljudi, pretpostavljam”, izjavio je 2016. godine.

Kao predsjednik, Trump je imenovao troje sudija Vrhovnog suda koji su kasnije pomogli da se ukine federalna zaštita prava na abortus.

Početkom 2020. godine, bio je na testu zbog pandemije Covida. Omogućio je brzi razvoj vakcina koje su spasile živote, ali je sugerisao i da bi naučnici možda mogli da razmotre da li bi izbjeljivač ubijao virus.

Više od 9 miliona Amerikanaca bilo je zaraženo Covidom, a umrlo je više od 230.000 ljudi. Birači su na izborima 2020. Za predsjednika izabrali Joea Bidena.

Kada je sišao s vlasti, Trump se suočio sa mnogobrojnim optužnicama i prvi je bivši predsjednik koji je osuđen za krivično djelo.

Uprkos tome, nikada nije bio popularniji.

Prošle godine preživio je dva atentata i to je samo ojačalo njegovu vezu sa pristalicama.

„Bog ima plan za Trumpa. Poštedio ga je zbog nečega, sa razlogom – da bude 47. predsjednik SAD”, rekla je njegova pristalica Pam Smith.

Američka politika više neće biti ista sa Donaldom Trumpom u igri.

Čovjek koji je ko-autor knjige „Umjetnost povratka” sada je napravio jedan od najvećih povrataka u američkoj historiji i ponovo dolazi na vlast.

Samo nekoliko momenata nakon što je izabran za potpredsjednika SAD, poručio je: „Poslije najvećeg političkog povratka u američkoj historiji, vodićemo najveći ekonomski napredak u historiji pod vodstvom Donalda Trumpa.”

Pobjeda 5. novembra i proslava na bini, nalazi se daleko od zapuštenih puteva srednje Amerike. Jackson u Kentuckyju, nije mjesto gdje je Vance rođen. Ali on to mjesto zove svojim domom. Kao kandidat za potpredsjednika, u julu prošle godine, podijelio dio svog privatnog života.

„Kada sam prosio suprugu rekao sam joj da sam dužan 120.000 dolara za studentske kredite i da imam grobno mjesto kod planina istočnog Kentuckyja", izjavio je Vance.

Njegova baka poznata je po imenu Mamaw, a nosila je prezime Vance, koje sada koristi budući potpredsjednik SAD. Lokalni šerif John Hollan sjeća se koliko su vremena provodili zajedno.

„Uvijek je ovdje dolazio sa Mamaw. Ona bi ga vodila na planinu kako bi vidio kako se tamo živi. I vidjelo se da mu se to sviđa”, kaže šerif za Glas Amerike.

Rođen je u Middletownu, Ohio. Najviše se o njemu starala Mamaw koja je bila stroga, mnogo je psovala i imala je 19 pušaka.

Noseći prezime svog očuha JD Hamela osvojio je prve izbore, i to kao potpredsjednik razreda u srednjoj školi. Bio je marinac I završio je kao najbolji student na Univerzitetu u Ohiou. Potom je otišao na Yale, gdje se zaljubio u studentkinju Ushu Chilukuri, svoju buduću suprugu.

Vance je postao poznat po bestselleru iz 2016. godine „Elegija brđana”, po kojem je snimljen i film o radničkoj klasi Amerike. Glenn Close glumula je Mamaw. U filmu ona ostavlja mladom unuku ključnu odluku: „Ti! Ti moraš da odlučiš: želiš li da budeš neko i nešto ili ne?”

Sa podrškom nekadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, JD Vance, dječak iz Ohioa koji voli Kentucky, izabran je za senatora Ohioa. A onda dve godine kasnije za novog potpedsjednika Sjedinjenih država”

Trump je izabrao Vancea, ali nisu imali dobar odnos prije toga. Prije toga je Trumpa nazvao nepodnošljivim i tvrdio da nikada neće biti za Trumpa. Kako je nominovan, Vanceova politika ista je kao Trumpova. Ali kada je upitan da li je bivši predsjednik izgubio izbore 2020, odgovorio je: „Ne, ja mislim da je bilo ozbiljnih problema 2020. Da li je Trump izgubio izbore? Ne bih upotrijebio tu riječ.”

Vance je oštar prema Kini i istočnoj Aziji, protivi se vojnoj pomoći Ukrajini, a odgovarajući na pitanje o ratu u Izraelu, rekao je: „Kamala Harris, sa jedne strane jako brine o civilnim žrtvama, ali i dalje odbija da da Izraelu oružje koje bi minimiziralo civilne žrtve.”

Sa 40 godina, Vance će biti treći najmlađi potpredsjednik u historiji.

"To je ekonomija, glupane." Ove poznate riječi koje je skovao politički strateg James Carville, postale su sinonim za uspjeh na izborima u SAD od 1992. godine.

Uprkos rastućem uticaju pitanja poput imigracije, klimatskih promjena i vanjske politike, mnogi birači i dalje daju prednost ekonomskim faktorima prilikom glasanja.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump tvrdio je da je napravio "najveću ekonomiju u američkoj historiji" tokom svog prvog mandata i obećava da će to učiniti ponovo 2025. Ali mnogo toga ovisi o tome šta predsjednik naslijeđuje od svojih prethodnika.

Niske stope nezaposlenosti i rastuće tržište dionica izgrađeno pod administracijom bivšeg predsjednika Baracka Obame nakon finansijske krize 2008. dali su Trumpu jak temelj.

Dakle, koje će ekonomsko naslijeđe Trump naslijediti od Bidena?

Jednostavno rečeno, visoke stope zaposlenosti, snažan rast BDP-a i niska inflacija često karakterišu zdravu ekonomiju.

Zemlja se još uvijek oporavljala od pandemije COVID-19 kada je Biden položio zakletvu, ali su se posljednje četiri godine pokazale otpornom.

Bidenova administracija stvorila je skoro 16 miliona novih radnih mjesta u Americi - ključni znak pozitivnog ekonomskog rasta.

Tu dobru vijest za mnoge Amerikance zasjenila je inflacija, koja je 2022. dostigla maksimum u 40 godina, a cijene su porasle za 9,1%. To je utjecalo na kupovnu moć ljudi i učinilo da svakodnevne stvari izgledaju skupo.

Godišnja inflacija je sada smanjena na oko 3%, ali je i dalje viša od cilja Federalnih rezervi od 2%, a cijene za mnoge artikle ostaju znatno više nego na kraju Trumpovog prvog mandata.

Iako su realne plate od tada porasle u Americi, radnici možda još uvijek osjećaju pritisak zbog tvrdoglavo visokih cijena namirnica.

Ovo je bilo globalno pitanje povezano sa izazovima u lancu snabdijevanja i ratom Rusije sa Ukrajinom, a obični ljudi su platili cijenu. Ali ogroman deficit potrošnje pod Bidenom da bi se spriječila opasnost od velike recesije je također doprinio.

Biden je radije naglašavao obećavajuću sliku tržišta rada koju prenosi, napominjući da su Sjedinjene Države zabilježile najnižu stopu nezaposlenosti u više od pola stoljeća tokom njegovog mandata.

Oko 2,7 miliona radnih mjesta izgubljeno je tokom Trumpovog prvog mandata, djelimično zbog pandemije COVID-19. Dakle, on će se suočiti s pritiskom da preokrene to naslijeđe. Ali Trump je već predložio masovna otpuštanja u federalnim odjelima tokom svog drugog mandata, što bi moglo povećati stopu nezaposlenosti ako se provede.

Još jedan široki signal zdrave ekonomije je povećana vrijednost roba i usluga, odnosno BDP, koji pokazuje da li ekonomija raste.

Sjedinjene Države već dugo imaju najveći BDP na svijetu, nadmašujući nacije poput Indije i Kine.

BDP je porastao za 7,6% tokom Trumpove prve administracije i porastao za 11,8% pod Bidenom, što ukazuje na snažan oporavak nakon pandemije.

Uopšteno govoreći, Bajdenovo ekonomsko naslijeđe je visoka zaposlenost, oporavak BDP-a i opadajuća inflacija.

Ali nijedan predsjednik nikada ne nasljeđuje čistu listu. Savezni dug iznosi 36,1 hiljadu milijardi dolara, a javno mnijenje o ekonomiji je, u najboljem slučaju, mlako.

Neki finansijski stručnjaci predviđaju da bi inflacija mogla nastaviti da opada u 2025. godini, ali širi kontekst geopolitičkih tenzija, trgovinskih ratova i klimatskih promjena također može oblikovati finansijsku budućnost Amerike.

Trumpov će zadatak biti da održi ekonomski zamah dok se kreće kroz složenost svijeta koji se brzo razvija.

Turska, članica NATO-a, sada je u poziciji diplomatski, ekonomski i vojno utjecati na budućnost svog komšije.

Evo detalja o vezama Turske sa Sirijom i kako se nada da će tamo iskoristiti svoj utjecaj.

Zašto je Turska važna?

Turska, koja sa Sirijom dijeli granicu dugu 911 kilometara, bila je glavna podrška pobunjeničkim skupinama koje su se borile pod zastavom Sirijske nacionalne armije tokom 13-godišnjeg ustanka protiv Assada. Prekinula je diplomatske veze s Damaskom 2012.

Najveći broj Sirijaca je pobjegao od građanskog rata u Tursku, koja je primila oko tri milona ljudi, i glavna je ulazna tačka za pomoć.

Od 2016. Turska je sa svojim sirijskim saveznicima pokrenula nekoliko prekograničnih vojnih kampanja protiv kurdskih militanata baziranih na sjeveroistoku Sirije koje vidi kao prijetnju svojoj nacionalnoj sigurnosti.

Nova sirijska administracija, koju vodi Hayat Tahrir al-Sham (HTS), bivša podružnica Al Qaide, prijateljski je raspoložena prema Ankari.

Šta hoće Turska?

Sa svojim jakim vezama s novim vodstvom Sirije, Turska će imati koristi od pojačane trgovine i saradnje u područjima uključujući obnovu, energetiku i odbranu.

Assadov pad pružio je Ankari priliku da pokuša prekinuti prisutnost kurdskih Jedinica narodne zaštite (YPG) duž svojih granica.

Ankara gleda na YPG kao na produžetak Radničke stranke Kurdistana (PKK), koja vodi pobunu protiv turske države od 1984. i koju Turska, Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom grupom.

YPG milicija predvodi savez Sirijskih demokratskih snaga (SDF), koji je glavni lokalni partner Sjedinjenih Država u borbi protiv Islamske države i kontrolira dijelove teritorija na sjeveroistoku.

Dugogodišnja podrška Washingtona kurdskim frakcijama bila je izvor napetosti s Ankarom, ali turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je kako vjeruje da će budući predsjednik SAD-a Donald Trump imati drugačiji pristup.

Trump nije javno rekao kakvi bi mogli biti njegovi planovi, ali je rekao da misli da će "Turska držati ključ Sirije".

Sirijski de facto vođa Ahmed al-Sharaa, koji je na čelu HTS-a, rekao je da ne želi da Sirija postane platforma za PKK za pokretanje napada na Tursku.

Dok su pobunjenici predvođeni Sharaom prošli mjesec preuzeli kontrolu nad Damaskom, rasplamsale su se borbe između snaga koje podupiru Turci i snaga predvođenih Kurdima na sjeveroistoku.

SDF je pokazao fleksibilnost u pogledu nekih zahtjeva Turske, rekavši Reutersu prošlog mjeseca da će njegovi strani borci, uključujući članove PKK, napustiti Siriju ako Ankara pristane na primirje.

U toku su intenzivni razgovori kako bi se pokušao riješiti sukob u regiji.

Šta je Turska rekla i uradila?

Šef turske obavještajne službe, Ibrahim Kalin, bio je u Damasku nekoliko dana nakon što je Assad svrgnut, a njen najviši diplomat, Fidan, bio je prvi ministar vanjskih poslova koji je posjetio. Turska je također bila prva nacija koja je ponovno otvorila svoju ambasadu.

Fidan je rekao da je Turska ponosna što je bila "na pravoj strani historije" u Siriji, ali nema želju "dominirati" zemljom.

Turska je obećala podršku u obnovi Sirije, ponudivši pomoć u ponovnoj izgradnji infrastrukture, izradi nacrta novog ustava, opskrbi električnom energijom i obnovi letova.

Nada se da će se Sirijci koje ugošćuje početi vraćati kući, ali je rekla da ih neće prisiljavati da odu.

Turska je također više puta pozvala na raspuštanje YPG-a, upozoravajući na novu vojnu ofanzivu ako se vlasti u Damasku ne pozabave tim pitanjem.

Njegovi zvaničnici više su se puta sastajali s američkim i sirijskim kolegama o tom pitanju. SDF je rekao da bi bio voljan integrirati se sa sirijskim Ministarstvom odbrane, ali samo kao "vojni blok".

Primirje je omogućilo Palestincima da se vrate u bombardovana naselja kako bi počeli obnavljati svoje živote, dok su kamioni dostavljali prijeko potrebnu pomoć. Na drugim mjestima u Gazi, gomila je bodrila Hamasove borce koji su izašli iz skrovišta.

Vatromet je lansiran u znak proslave kada su autobusi sa palestinskim zarobljenicima stigli u Ramallah na Zapadnoj obali, gdje su ih hiljade ljudi čekale. Među onima koji su oslobođeni iz izraelskih zatvora bilo je 69 žena i 21 mladić sa Zapadne obale i Jerusalema, navodi Hamas.

U Tel Avivu, stotine Izraelaca klicali su i plakali na trgu ispred štaba odbrane dok je direktan prenos iz Gaze pokazao tri taoca kako ulaze u vozilo Crvenog krsta okružene borcima Hamasa.

Izraelska vojska je saopćila da su Romi Gonen, Doron Steinbrecher i Emily Damari ponovo spojeni sa svojim majkama i objavila je video na kojem se vidi kako su dobrog zdravlja.

Damari, koja je izgubila dva prsta kada je upucana na dan kada je oteta, nasmiješila se i zagrlila svoju majku dok je podigla zavijenu ruku.

"Želio bih da im kažete: Romi, Doron i Emily - cijela nacija vas grli. Dobrodošli kući", rekao je premijer Benjamin Netanyahu komandantu telefonom.

U Medicinskom centru Sheba, žene su se ponovo spojile sa svojim porodicama u dugim zagrljajima koji su prelazili od suza do smijeha.

Nasmijana Damari bila je uvijena u izraelsku zastavu. Oni su bili među više od 250 ljudi otetih i 1.200 ubijenih u napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, saopštio je Izrael.

Više od 47.000 Palestinaca je od tada ubijeno u izraelskim napadima, prema medicinskim zvaničnicima u Gazi. Gotovo svih 2,3 miliona stanovnika Gaze je beskućnik. Poginulo je i oko 400 izraelskih vojnika.

Primirje poziva na prestanak borbi, slanje pomoći u Gazu i oslobađanje 33 od gotovo 100 preostalih izraelskih i stranih talaca tokom prve šjestosedmične faze u zamjenu za gotovo 2.000 palestinskih zatvorenika koji se drže u izraelskim zatvorima. Vjeruje se da su mnogi taoci mrtvi.

Prva faza primirja stupila je na snagu nakon tri sata odgode tokom kojeg su izraelski ratni avioni i artiljerija napali pojas Gaze.

Zauzet raspored novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa uoči njegove inauguracije. Njegov dnevni red uključivao je ceremoniju polaganja vijenaca na grobu nepoznatog vojnika na nacionalnom groblju Arlington.

I miting u Capitol One Areni u centru Washingtona. Na istom mjestu gdje se očekuje da će se inauguralna parada održati u ponedjeljak kako bi se zaštitili sudionici od najavljenih niskih temperatura.

U glavnom gradu SAD-a u subotu su bili protesti, ali generalno, atmosfera u ovom prelaznom periodu vlade ostaje mirna.

Bivši Trumpov strateg Steve Bannon predviđa da će novoizabrani predsjednik usvojiti pomirljiv ton nakon što u ponedjeljak položi zakletvu za drugi mandat.

„Mislim da će sve biti oko ujedinjenja zemlje i zajedničkog kretanja naprijed”, rekao je Bannon za ABC.

Demokrate su spremne raditi s novom administracijom, rekao je demokratski senator Alex Padilla za ABC.

„Ako želimo da nadograđujemo naš napredak iz posljednje četiri godine u otvaranju rekordnih radnih mjesta, povećanju plata, rekordno niskoj stopi nezaposlenosti i historijskim ulaganjima u infrastrukturu naše zemlje, sa ekonomskog i sigurnosnog stajališta, to je sjajno”, rekao je Padilla.

Predsjednik Joe Biden bio je u nedjelju na svom posljednjem službenom putu u Charlestonu u Južnoj Karolini, gdje je obilježio Dan Martina Luthera Kinga Jr., savezni praznik, koji također pada u ponedjeljak, u čast lidera građanskih prava.

Očekuje se da će najmanje 25.000 pripadnika policije biti raspoređeno kako bi zaštitili nesmetani prijenos vlasti sa Bidena na Trumpa, na dan inauguracije.