NATO neće poslušati prijedlog Donalda Trumpa za veliko povećanje troškova za odbranu, ali će vjerovatno pristati da pređe svoj trenutni cilj, tvrde zvaničnici i analitičari.
Novoizabrani američki predsjednik rekao je u utorak da bi članice vojnog saveza trebale trošiti 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu – što je ogromno povećanje u odnosu na sadašnji cilj od 2% i nivo koju trenutno nema niti jedna zemlja NATO-a, uključujući Sjedinjene Države.
Zvaničnici iz zemalja NATO-a rekli su da se slažu da potrošnja za odbranu treba rasti, ali nisu podržali cifru od 5%, za koju analitičari kažu da bi bila politički i ekonomski nemoguća za gotovo sve članice. To bi zahtijevalo stotine milijardi dolara dodatnog finansiranja.
Međutim, novi cilj će vjerovatno biti dogovoren na samitu NATO-a u Hagu u junu.
Neki očekuju da će se 32 članice NATO-a, nakon mnogo prepirki, složiti sa ciljem od oko 3% BDP-a. Ali čak i to bi predstavljalo natezanje za mnoge, koji jedva da ostvaruju ili ne dostižu cilj od sadašnji cilj 2%.
"Čini se da će doći do pomaka", rekao je italijanski ministar odbrane Guido Crosetto za Reuters. "Ne mislim da će to biti 5%, što bi bilo nemoguće za skoro svaku naciju na svijetu u ovom trenutku, ali... neće biti dva (posto), što se već borimo da dostignemo, ali će biti više od dva."
Italija, sa potrošnjom za odbranu od oko 1,5% BDP-a, je među osam članica NATO-a koje ne ispunjavaju trenutni cilj.
Poljska, koja se graniči s Ukrajinom, članica je NATO-a koja troši najveći dio BDP-a na odbranu – 4,12% prošle godine, pokazuju procjene alijanse. Slijede Estonija sa 3,43% i Sjedinjene Američke Države sa 3,38%.
NATO je procijenio ukupnu potrošnju na odbranu svojih članica na 1,474 hiljada milijardi dolara u 2024. godini - oko 968 milijardi dolara od Sjedinjenih Država i 507 milijardi dolara od evropskih zemalja i Kanade. Ukupni prosjek je oko 2,71% BDP-a NATO-a.
Neki zvaničnici i analitičari vide Trumpov prijedlog od 5% kao namjerno visoku ponudu za početak višemjesečnih pregovora i očekuju da bi se mogao zadovoljiti s nečim što je bliže 3%.
Tokom prošlogodišnje kampanje za predsjedničke izbore u SAD-u, Trump je predložio cilj od 3%.
Šokirane ruskim ratom u Ukrajini, mnoge evropske zemlje povećale su izdatke za odbranu posljednjih godina.
Fenella McGerty, stručnjakinja za ekonomiju odbrane u istraživačkom centru Međunarodnog instituta za strateške studije, rekla je da su nedavna povećanja bila "izvanredna", ali su potrebne godine da bi zemlje počele da postižu nove ciljeve.
"Čak i ako bi Evropa nastavila sa tom stopom prilično izvanrednog rasta - većom od 10% u realnom iznosu u 2024. - i dalje bi bilo potrebno još 10 godina da dođe do čak 3% BDP-a", rekla je ona.
Međutim, mnoge evropske vlade kažu da bi kontinent trebao učiniti više za odbranu i manje se oslanjati na Sjedinjene Države.
Francuska i baltičke zemlje zalažu se za zajedničko zaduživanje Europske unije za finansiranje troškova odbrane. Ishod te rasprave mogao bi ovisiti o nacionalnim izborima sljedećeg mjeseca u Njemačkoj, koja se do sada protivila toj ideji.
Trenutno sigurnosno okruženje sugerira da bi evropske zemlje trebale trošiti oko 3% BDP-a na obranu, rekla je Camille Grand, nekadašnja visoka dužnosnica NATO-a za ulaganja u odbranu.
Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica Pododbora za odbranu Europskog parlamenta, rekla je da Europa mora povećati potrošnju, ali ne fiksirati se na proizvoljnu brojku.
