Članica NATO-a Turska već dugo podržava oružanu i političku opoziciju Sirije koja je krajem decembra svrgnula lidera Basharu al-Assada.

Ankara se pozicionira kao glavni igrač u novoj Siriji, popunjavajući vakuum koji je ostavio Assadov glavni regionalni podržavalac Iran, u širenju turskog utjecaja koji bi mogao potaknuti rivalstvo s arapskim državama Zaljeva i staviti Izrael na rub.

Izvori - sirijski sigurnosni zvaničnik, dva strana sigurnosna izvora sa sjedištem u Damasku i viši dužnosnik regionalne obavještajne službe - govorili su pod uvjetom anonimnosti jer nisu bili ovlašteni govoriti za medije o sastanku.

Ovo je prvi put da su elementi bilo kakvog strateškog odbrambenog aranžmana novih sirijskih čelnika, uključujući detalje o dodatnim turskim bazama, izašli na vidjelo.

Prema paktu, Turska bi mogla uspostaviti nove zračne baze u Siriji, koristiti sirijski zračni prostor u vojne svrhe i preuzeti vodeću ulogu u obuci trupa u novoj sirijskoj vojsci, rekli su izvori.

Novo rukovodstvo Sirije raspustilo je vojsku i njene različite pobunjeničke frakcije i radi na njihovoj integraciji u novu vojnu komandu.

Izvori su rekli da se ne očekuje da će dogovor biti finaliziran u utorak.

Regionalni obavještajni zvaničnik, sirijski sigurnosni zvaničnik i jedan od izvora iz inostranstva sa sjedištem u Damasku rekli su da će razgovori uključivati postavljanje dvije turske baze u ogromnoj pustinjskoj regiji Sirije, poznatom kao Badiyah.

Zvaničnik sirijskog predsjedništva rekao je Reutersu da će Sharaa s Erdoganom razgovarati o turskoj "obuci nove sirijske vojske, kao i o novim područjima raspoređivanja i saradnje", ne precizirajući lokacije raspoređivanja.

Predsjedništvo Turske i Ministarstvo odbrane Sirije nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar o ovom pitanju.

Direktor za komunikacije turskog predsjedništva Fahrettin Altun rekao je u ponedjeljak da će Erdogan i Sharaa razgovarati o najnovijim dešavanjima u Siriji i mogućim zajedničkim mjerama za obnovu sirijske ekonomije i postizanje stabilnosti i sigurnosti.

Zvaničnik Ministarstva odbrane Turske upoznat s razgovorima između oba ministarstva odbrane rekao je Reutersu da nema informacije o turskim bazama u Siriji i obuci sirijske vojske u sklopu mogućeg odbrambenog pakta.

Visoki regionalni obavještajni zvaničnik, sirijski sigurnosni dužnosnik i jedan od vanjskih sigurnosnih izvora sa sjedištem u Damasku rekli su da će baze o kojima se raspravlja omogućiti Turskoj da brani sirijski zračni prostor u slučaju bilo kakvih budućih napada.

Assadov drugi glavni pobornik - Rusija - također je u pregovorima s novom administracijom Damaska o sudbini svoje dvije vojne baze u Siriji, pomorske baze u Tartusu i zračne baze u blizini lučkog grada Latakije, saopštio je Kremlj u ponedjeljak.

U intervjuu u januaru, sirijski ministar odbrane Murhaf Abu Qasra rekao je Reutersu da će novi čelnici zemlje nastojati izgraditi jake veze u regionu, "i da ćemo kroz te veze moći dobro izgraditi našu vojnu snagu".

Ako ove veze dovedu do partnerstva "o naoružavanju, obuci, protivvazdušnoj odbrani ili drugim pitanjima - mi bismo to pozdravili", rekao je Abu Qasra, ne pominjući Tursku.

Regionalni obavještajni zvaničnik rekao je da su moguće lokacije zračne baze vojni aerodrom Palmyra i baza T4 sirijske vojske, obje u provinciji Homs.

Zvaničnik je rekao da Ankara želi da tamo postavi baze kao poruku kurdskim borcima na sjeveroistoku Sirije, poznatim kao Jedinice za zaštitu naroda (YPG).

Ankara ih smatra produžetkom Radničke partije Kurdistana (PKK), koja vodi pobunu protiv turske države od 1984. i koju Turska i SAD smatraju terorističkom grupom.

Turska je zaprijetila vojnom ofanzivom na YPG, ali je odustala jer su u toku pregovori o rješavanju sudbine kurdskih snaga.

Zvaničnik turskog Ministarstva odbrane rekao je Reutersu da su turske i sirijske vojne delegacije prošle sedmice razmijenile mišljenja o tome "šta se može učiniti u odbrambenim i sigurnosnim pitanjima, posebno u zajedničkoj borbi protiv terorističkih organizacija koje predstavljaju prijetnju i Siriji i Turskoj".

"Naši sastanci će se nastaviti u okviru potreba koje će se pojaviti u narednom periodu", dodao je zvaničnik.

Turski ministar odbrane Yasar Guler rekao je u decembru da je Turska "spremna pružiti neophodnu podršku ako nova (sirijska) administracija to zatraži.

Ankara bi mogla razgovarati i preispitati pitanje vojnog prisustva Turske u Siriji s novom sirijskom administracijom "kada se stvore neophodni uslovi", rekao je tada Guler.

Pismo je poslano u ponedjeljak, a potpisali su ga ministri vanjskih poslova Jordana, Egipta, Saudijske Arabije, Katara i UAE, kao i savjetnik palestinskog predsjednika Hussein al-Sheikh. Prvi o tome je izvijestio Axios, navodeći da su se najviši diplomati sastali u Kairu tokom vikenda.

Trump je prvi put iznio prijedlog da Jordan i Egipat prihvate Palestince iz Gaze 25. januara. Na pitanje da li to predlaže kao dugoročno ili kratkoročno rješenje, predsjednik je rekao: "Moglo bi biti i jedno i drugo."

Komentari američkog predsjednika odražavali su dugogodišnji palestinski strah od trajnog protjerivanja iz svojih domova, a kritičari su to označili kao prijedlog etničkog čišćenja. Jordan, Egipat i druge arapske nacije protivili su se prijedlogu.

Izraelski vojni napad na Gazu ubio je preko 47.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, i doveo do optužbi za genocid i ratne zločine koje Izrael negira. Borbe su trenutno zaustavljene.

Najnovije krvoproliće u decenijama starom izraelsko-palestinskom sukobu pokrenuto je 7. oktobra 2023. godine, kada su palestinski militanti Hamasa napali Izrael, ubivši 1.200 i uzevši oko 250 talaca, prema izraelskim podacima.

Kina je saopštila da će uvesti carine od 15% na američki ugalj i tečni prirodni gas, kao i tarife od 10% na sirovu naftu, poljoprivredne mašine i neke automobile.

Američke mjere uključuju carinu od 10 posto na svu kinesku robu, koju je Trump najavio u pokušaju da izvrši pritisak na Kinu da preduzme mjere kako bi spriječila krijumčarenje fentanila u Sjedinjene Države.

Američka vlada je identifikovala Kinu kao glavni izvor hemikalija koje koriste meksički narko-karteli za proizvodnju fentanila.

Kina je saopštila da je poduzela korake za suzbijanje industrije i ilegalne trgovine drogom.

"Nadajmo se da će Kina prestati da nam šalje fentanil, a ako ne, tarife će biti znatno veće", rekao je Trump.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je u ponedjeljak da će Trump razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u narednim danima.

Trump je u ponedjeljak najavio jednomjesečnu pauzu za carine od 25 posto na meksičku i kanadsku robu nakon što je razgovarao s meksičkom predsjednicom Claudiom Sheinbaum i kanadskim premijerom Justinom Trudeauom.

Sheinbaum je rekla da će poslati 10.000 vojnika Nacionalne garde da pokušaju obuzdati dotok fentanila u Sjedinjene Države.

"Meksiko će ojačati sjevernu granicu... kako bi zaustavio trgovinu drogom iz Meksika u Sjedinjene Države, posebno fentanila", objavila je Sheinbaum na X nakon razgovora s Trumpom. "Sjedinjene Države se obavezuju da će raditi na zaustavljanju trgovine moćnim oružjem u Meksiko."

Ona je dodala da će dvije zemlje nastaviti razgovore o sigurnosti i trgovini i da su "tarife stavljene na pauzu na mjesec dana".

Trudeau je rekao da će Kanada rasporediti novu tehnologiju i osoblje duž svoje granice sa Sjedinjenim Državama kako bi zaustavila protok fentanila.

"Upravo sam imao dobar razgovor s predsjednikom Trumpom", rekao je Trudeau na X-u. "Predložene tarife će biti pauzirane na najmanje 30 dana dok radimo zajedno."

I Sheinbaum i Trudeau, koji zajedno s Kinom predstavljaju dva od tri najveća trgovinska partnera SAD-a, protestirali su protiv Trumpovih tarifnih planova i obećali da će uzvratiti.

Kevin Hasett, direktor Nacionalnog ekonomskog vijeća Bijele kuće, rekao je u ponedjeljak da je pogrešno okarakterizirati obračun oko carina kao trgovinski rat, uprkos planiranoj odmazdi Meksika, Kanade i Kine i riziku od eskalacije.

"Pročitajte izvršnu naredbu u kojoj je predsjednik Trump bio apsolutno, 100% jasan da ovo nije trgovinski rat", rekao je Hasett. "Ovo je rat protiv droge."

Trump je u nedjelju priznao da bi nove carine za tri najveća američka trgovinska partnera mogle pogoditi Amerikance umorne od inflacije s višim cijenama namirnica, benzina, automobila i druge robe široke potrošnje, ali je rekao da bi više carine bile "vrijedne cijene" kako bi ojačale interese SAD-a .

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

U svojoj odluci predsjednica Mehanizma sutkinja Graciela Gatti Santana je navela da, iako Krstić ispunjava uslove za prijevremeno puštanje na slobodu, smatra da bi njegov zahtjev trebao biti odbijen.

Sutkinja Gatti Santana je objasnila kako težina Krstićevih zločina utiče da mu se odbije prijevremeno puštanje na slobodu, kao i da demonstracija rehabilitacije treba biti uvjerljivija što je teže kriminalno ponašanje u pitanju.

“Pozdravljam činjenicu da je Krstić napravio pozitivan napredak i smatram da njegovo javno priznanje da se u Srebrenici dogodio genocid, i da je u njemu učestvovao, odražava nivo rehabilitacije i od značaja je s obzirom na porast historijskog revizionizma i poricanja genocida u regionu”, navela je Gatti Santana.

U odluci je dodala da još uvijek nije uvjerena da je Krstić pokazao dovoljan stepen rehabilitacije da dosegne “povišeni prag”, kao i da nema dokaza koji ukazuju na postojanje uvjerljivih humanitarnih razloga kojima bi se mogla nadjačati negativna ocjena.

Krstić je prošle godine uputio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, kao i pismo u kojem je prihvatio odgovornost, o čemu je izvijestio Detektor.

U pismu je Krstić pohvalio usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, kojom je 11. juli određen kao Dan sjećanja na žrtve genocida, i naveo da podržava Rezoluciju.

“Prihvatam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995., da sam pomogao i podržao genocid tako što sam znao da neki članovi Glavnog štaba imaju namjeru da počine genocid”, rekao je Krstić u pismu.

Krstić je napisao da je pomagao i podržao zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara, da je učestvovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena, djece i starijih iz Srebrenice, kako je naveo, znajući da su civili izloženi ubistvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima.

Naveo je da je znao da Glavni štab VRS-a nema dovoljno svojih snaga da izvrši pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa.

“Želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oproštaj”, napisao je Krstić objašnjavajući da će to uraditi ako dopuste porodice žrtava.

Sutkinja Gatti Santana se u svojoj odluci osvrnula na dokaze, ali i na Krstićevo pismo, te kazala, između ostalog, kako ne smatra da su njegovi izrazi kajanja i prihvatanja odgovornosti iskreni, a da nisu motivisani isključivo njegovim zahtjevom za prijevremeno puštanje na slobodu.

Navela je da do danas mnoge porodice nestalih žrava genocida još uvijek čekaju informacije o svojim najmilijim i ne mogu da nađu smiraj. S obzirom da je utvrđeno, kako stoji u odluci, da je Drinski korpus učestvovao u pogubljenima, ukopima i izmještanjima posmrtnih ostataka “razumno je zaključiti da je Krstić, kao komandant Drinskog korpusa, imao pristup obimnim informacijama o njihovim operacijama”.

“Po mom mišljenju, Krstić bi mogao pokazati iskreno kajanje tako što bi otkrio sve relevantne informacije koje posjeduje ili uvjerljivo i transparentno objasniti zašto ne posjeduje takve informacije koje bi mogle pomoći u potrazi za nestalim posmrtnim ostacima”, navela je Gatti Santana i dodala da bi je takav čin više uvjerio da Krstić nije ravnodušan prema žrtvama svojih zločina i tragediji nestalih osoba nego izrazi suosjećanja i razumijevanja za žrtve.

Krstić je u Haškom tribunalu 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen da odsluži ostatak kazne u Poljskoj, odakle je ponovo vraćen u Pritvorsku jedinicu u Haagu.

Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam odbio.

U nedjelju je svih 10 demokratskih članova Odbora za vanjske poslove Senata poslalo pismo američkom državnom sekretaru Marcu Rubiju u kojem su iznijeli svoje primjedbe.

„Kongres je osnovao Agenciju SAD-a za međunarodni razvoj (USAID) kao nezavisnu agenciju, odvojenu od State Departmenta, kako bi osigurao da možemo brzo rasporediti razvojnu ekspertizu i američku stranu pomoć, posebno u vremenima krize, kako bismo ispunili naše ciljeve nacionalne sigurnosti “, napisali su.

„Iz tog razloga, svaki pokušaj spajanja USAID-a sa State Departmentom treba, i po zakonu, mora biti pregledan, razmatran i odobren od strane Kongresa”, navodi se u pismu.

Na konferenciji za novinare ispred sjedišta USAID-a u Washingtonu u ponedjeljak, demokratski senator Chris Van Hollen, član Odbora za vanjske poslove, rekao je da će on i njegove kolege spriječiti Trumpa da popuni upražnjena mjesta u State Departmentu kao odgovor na postupke administracije.

„Učinit ćemo sve što možemo da spriječimo kandidate State Departmenta da napreduju dok se ova nezakonita akcija ne poništi”, rekao je on.

Trump je u obraćanju novinarima u Bijeloj kući rekao da je Amerika poslala Ukrajini više vojne i ekonomske pomoći od evropskih zemalja i dodao: "Razmatramo dogovor sa Ukrajinom gdje će oni sa retkim zemnim metalima i drugim stvarima da obezbijede ono što im dajemo."

Trump je sugerisao da mu je ukrajinska vlada prenijela da je spremna da postigne sporazum koji bi Americi dao pristup elementima ključnim za modernu visoko-tehnološku ekonomiju.

"Želim sigurnost koju daju rijetki zemni metali. Ulažemo stotine milijardi dolara. Oni imaju rijetke metale. I ja želim sigurnost tih rijetkih metala, i oni su spremni da to urade", rekao je Trump.

Rijetki zemni metali su grupa od 17 metala koji se koriste u proizvodnji električnih vozila, mobilnih telefona i drugih elektronskih uređaja.

Ukrajina ima velike zalihe uranijuma, litijuma i titanijuma, mada nisu među pet najvećih u svijetu. SAD takođe imaju svoje neiskorištene rezerve tih i drugih kritičnih minerala.

Američka Geološka služba označava 50 minerala kao ključne za ekonomiju i nacionalnu odbranu, uključujući nekoliko vrsta rijetkih metala, nikl i litijum.

Kina je najveći svjetski proizvođač rijetkih metala i mnogih drugih kritičnih minerala.

Trump, koji je prethodno rekao da će brzo okončati rat, poručio je u ponedjeljak da su u toku razgovori o kraju sukoba.

"Postigli smo veliki napredak kada je riječ o Rusiji, Ukrajini. Vidjećemo šta će se dogoditi. Zaustavićemo taj apsurdni rat", rekao je Trump.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u subotu da su neprihvatljivi pregovori SAD i Rusije bez učešća njegove zemlje.

"Oni možda imaju svoje odnose, ali je razgovor o Ukrajini bez nas opasan za sve", rekao je Zelenski.

Dodao je da je njegov tim u kontaktu sa Trumpovom administracijom, ali da su ti razgovori na "uopštenom nivou" i istakao da vjeruje da se uskoro biti direktnih sastanaka kako bi se utvrdili detaljniji sporazumi.

"Moramo više da radimo na tome", rekao je Zelenski.

Neke informacije za ovaj izvještaj korištene su od AP-a i Reutersa.

Zvaničnik, koji je za medije govorio pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da Musk ima vladinu mail adresu i kancelariju u kompleksu Bijele kuće.

Trump je u ponedjeljak rekao da Musk samo radi stvari koje su odobrene i da mu neće biti dozvoljen pristup tamo gdje postoji sukob interesa.

Trump je Musku, najbogatijem čovjeku na svijetu, dao široka ovlaštenja da smanji broj zaposlenih u federalnoj vladi. U ponedeljak ujutro, iznenada je zatvoreno sjedište Agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Muskov tim, poznat kao Sekretarijat za efikasnost vlade, također je dobio pristup platnim sistemima u Sekretarijatu za finansije.

Demokrate strahuju da Musk konsoliduje moć u vladi, da nikome ne polaže račune za svoje poteze i da potencijalno krši zakon.

Specijalni vladini službenici obično obavljaju funkcije za koje su imenovani do 130 dana. Nije poznato kako će se na Muska odnositi standardni propisi kada je riječ o etičkim i finansijskim pitanjima. Muskova kompanija SpaceX ima ugovore sa vladom vrijedne više milijardi dolara.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da Musk ne dobija platu za rad u vladi. Prema federalnim smjernicama, malo je vjerovatno da će morati da prijavi svoje finansijsko stanje.

Zvaničnik nije naveo dodatne detalje, ali je ustvrdio da vlasnik Tesle i X-a poštuje zakone.

Trump je u nedelju rekao da "Elon obavlja dobar posao" i da reže velike troškove.

"Ponekad nećemo biti saglasni sa tim i nećemo raditi ono što on želi. Ali mislim da radi odličan posao", rekao je američki predsjednik.

On je dodao da Trumpova administracija planira da uskoro obavijesti Kongres o Trumpovim planovima o reformi USAID-a, i da je povjerio zadatak Elonu Musku da sprovodi taj projekat.

U međuvremenu, državni sekretar Marco Rubio potvrdio je informaciju da je postavljen za vršioca dužnosti direktora USAID-a.

Rubio, koji se nalazi u poseti El Salvadoru, rekao je novinarima u San Salvadoru da agencija "potpuno ne sarađuje" i optužio njeno osoblje da "odbija da odgovara na jednostavna pitanja" o njenim programima.

Zaposleni u Agenciji za međunarodni razvoj u ponedjeljak su obaviješteni da će njihovo sjedište u centru Washingtona biti zatvoreno na dan, nekoliko sati nakon što je Musk objavio da se Trump saglasio sa njim da Agencija treba da se zatvori.

Radnici USAID-a također kažu da je više od 600 zaposlenih prijavilo da nema pristup kompjuterskim sistemima agencije. Oni koji su još u sistemu dobili su mailove da će, "na nalog uprave agencije", zgrada u kojoj se nalazi sjedište biti zatvorena za osoblje u ponedeljak, 3. februara.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je da je od zaposlenih zatraženo da ostanu kod kuće zbog "bezbjednosnih zabrinutosti u zgradi".

Musk, koji predvodi neoubičajenu civilnu reviziju rada federalne vlade uz pristanak republikanskog predsjednika, izjavio je u ponedjeljak rano ujutru da je razgovarao sa Trumpom o agenciji za američku razvojnu pomoć, koja postoji već šest decenija, i da su se dogovorili "da je zatvore".

„Imam mnogo prijatelja na Kosovu i Albaniji i mnogo prijatelja u Srbiji i širom regiona”, napisao je Grenell u objavi na društvenoj mreži X.

Administracija predsjednika Donalda Trumpa radila je i nastaviće da radu u korist mira za sve na Balkanu, ali su nam potrebni pouzdani partneri, naglasio je Grenell, nekadašnji specijalni izaslanik za dijalog Beograda i Prištine.

Grenellova objava dolazi samo šest dana uoči parlamentarnih izbora na Kosovu.

„Vlada Albina Kurtija nije bila pouzdan partner tokom prvog Trumpovog mandata, niti tokom mandata Josepha Bidena. I republikanci i demokrate kritikovale su Kurtija zbog jednostranih poteza koje je preduzimao i destabilizovao region, ocijenio je on i dodao da su to činili i Evropska unija i NATO” tvrdi Grenell u objavi.

Dodao je da američke kompanije šire svoje poslovanje u Albaniji i Srbiji, ali ne na Kosovu upravo zbog Kurtija. Tvrdi i da je kosovski premijer bio protiv svake ideje koju su nudili američki predsjednici Clinton, Bush, Obama, Biden i Trump.

Glas Amerike zatražio je komentar predstavnika kosovske vlade.

Grenell je u drugom Trumpovom mandatu imenovan za izaslanika za specijalne misije.

Predsjednici imenuju specijalne izaslanike da bi se fokusirali na globalna pitanja ili krize koje često idu dalje od fokusa ambasadora na bilateralne odnose sa drugom zemljom.

U prvoj Trumpovoj administraciji najprije bio na funkciji ambasadora SAD-a u Njemačkoj. Potom je, paralelno sa tim poslom, radio i kao specijalni izaslanik za pregovore Srbije i Kosova, što je kulminiralo potpisivanjem Washingtonskog sporazuma o normalizaciji ekonomskih odnosa.

Grenell je više puta kritikovao kosovskog premijera tvrdeći da povlači jednostrane poteze i „ruši” dijalog. Poslije pada prve Kurtijeve vlade u martu 2020, dva mjeseca pošto je formirana, Kurti je govorio da je imao „tešku komunikaciju” sa Grenellom, koji je tražio od njega „ukidanje takse”, bez uvođenja recipročnih mjera, a sa čime se prvi čovjek tadašnje kosovske vlade nije složio.

U oktobru 2023, od predsjednika Srbije Grenell je dobio Orden srpske zastave prvog stepena za „istaknute zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa između dve zemlje”. Tada je rekao da međunarodna zajednica ima odgovornost da izvrši pritisak na (premijera Kosova Albina) Kurtija da ispuni dogovoreno, a onda da utječe na obje strane da učine ustupke u okviru dijaloga Beograda i Prištine.

Kapsula s tim uzorkom stigla je na Zemlju u septembru 2023. godine, a naučnici su sada otkrili dokaze o drevnim slanim vodama na matičnom tijelu asteroida.

Netaknuti ostaci drevnih stijena

Asteroidi su ostaci ranih tijela iz historije Sunčevog sistema, a Bennu je odabran za misiju jer pripada B-tip asteroida bogatih ugljikom i hidratiziranim glinenim mineralima.

Za razliku od meteorita koji su prošli kroz Zemljinu atmosferu, uzorci s Bennua su netaknuti i nude jedinstven uvid u hemijski sastav ranog Sunčevog sistema.

Jedan od ciljeva misije OSIRIS-REx bio je povezati laboratorijske analize s podacima prikupljenim daljinskim osmatranjem. To omogućava poboljšanje metoda za klasifikaciju asteroida i razumijevanje njihovog sastava.

Otkrivene soli i organska jedinjenja

Nakon povratka uzoraka, naučnici su ih analizirali u strogo kontrolisanim uslovima kako bi spriječili kontaminaciju. Istražujući unutrašnjost čestica prašine s Bennua, otkrili su kristale soli.

Pored soli, u uzorcima su pronađene i razne organske molekule, uključujući 14 od 20 aminokiselina prisutnih u Zemljinoj biologiji.
Identifikovane su i sve pet nukleobaza koje čine DNK i RNK, kao i aminokiseline koje nisu prisutne u poznatim oblicima života.

Tragovi mogućih drevnih okeana

Otkriće soli i organskih molekula ukazuje na to da je na matičnom tijelu Bennua nekada postojala voda, što je važno za razumijevanje kako su se hemijski sastojci ključni za život mogli formirati u ranoj fazi Sunčevog sistema.

Naučnici sada nastavljaju analizirati uzorke kako bi odredili kada je došlo do raspada matičnog tijela Bennua i istražuju moguće dokaze udara koji su oblikovali njegovu geološku istoriju.

Ova istraživanja mogu pomoći u razumijevanju sličnih procesa na ledenim tijelima u Sunčevom sistemu, poput Enceladusa, mjeseca Saturna, i patuljaste planete Ceres, gdje također postoje podzemni okeani slane vode i potencijalni uslovi za razvoj života.

Radnici USAID-a također kažu da je više od 600 zaposlenih prijavilo da nema pristup kompjuterskim sistemima agencije. Oni koji su još u sistemu dobili su mailovi da će, "na nalog uprave Agencije", zgrada u kojoj se nalazi sjedište biti zatvorena za osoblje u ponedjeljak, 3. februara.

Musk, koji predvodi neoubičajenu civilnu reviziju rada federalne vlade uz pristanak republikanskog predsjednika, izjavio je u ponedjeljak rano ujutru da je razgovarao sa Trumpom o agenciji za američku razvojnu pomoć, koja postoji već šest decenija, i da su se dogovorili "da je zatvore".

Musk, koji je i izvršni direktor Tesle i SpaceX-a, govorio je o Odjeljenju za vladinu efikasnost (DOGE) na društvenoj mreži X, čiji je također vlasnik.

Razgovor, koji je uključivao bivšeg republikanskog predsjedničkog kandidata Viveka Ramaswamyja i republikanskog senatora Jonija Ernsta i Mikea Leea, počeo je tako što je Musk rekao da rade na zatvaranju USAID-a.

„Postalo je očigledno da nije u pitanju crv u jabuci”, rekao je Musk. „Imamo gomilu crva. U suštini cijela stvar mora da se baci, više se ne može popraviti.”

USAID je najveći pojedinačni donator na svetu. U fiskalnoj 2023. godini, SAD su isplatile 72 milijarde dolara pomoći širom svijeta, od zdravlja žena u zonama sukoba do pristupa čistoj vodi, tretmana HIV/AIDS-a, energetske sigurnosti i rada na borbi protiv korupcije.

Obezbijedio je 42% ukupne humanitarne pomoći koju su Ujedinjene nacije pratile tokom 2024.

Trump je naredio globalno zamrzavanje većine američke strane pomoći kao dio svoje politike „Amerika na prvom mjestu”, koja već izaziva šokove širom svijeta.

Mask je procenio da Trumpova administracija sljedeće godine može smanjiti američki deficit od hiljadu milijardi dolara, ali nije objasnio kako je došao do tog iznosa.

Vlasti su do sada pronašle i identifikovale 55 od 67 poginulih osoba, a šef vatrogasne službe i hitne pomoći Washingtona, John Donelli, kaže da su uvjereni da će svi biti pronađeni.

U svakom trenutku, više od 300 spasilaca učestvuje u pretrazi rijeke, navode zvaničnici.

Timovi će tokom dana započeti radove na vađenju olupine iz vode, uz pomoć dizalice koja je već postavljena. Dvije mornaričke barže su takođe postavljene za podizanje teške olupine.

Ronioci i spasioci se pridržavaju strogih protokola i prestaće pomjerati dijelove aviona i helikoptera ako tijelo bude pronađeno, rekao je u nedjelju pukovnik Francis B. Pera iz Inženjerskog korpusa vojske.

„Dostojanstveno vraćanje” posmrtnih ostataka ima prednost nad svim ostalim, rekao je Pera.

Dijelovi aviona će biti utovareni na kamione koji će ih odvesti u hangare, gdje će biti nastavljena istraga.

U nedjelju su porodice žrtava posjetile mjesto rušenja aviona i helikoptera, na obali rijeke Potomac blizu nacionalnog aerodroma Ronald Reagan.

Federalni istražitelji pokušavaju da utvrde kako je došlo do nesreće, a Nacionalni odbor za bezbjednost u saobraćaju, saopštio je da preliminarni podaci pokazuju različite podatke o visini na kojoj su letjeli avion i helikopter.

Državni sekretar za saobraćaj, Sean Duffy, rekao je da želi dati prostor istražitaljima da urade svoj posao, napominjući da se ispituje i to da li je u kontrolnom tornju na aerodromu bilo dovoljno osoblja.

Kompletne istrage o ovakvim događajima obično traju godinu dana ili duže, a istražitelji se nadaju da će imati preliminarni izvještaj za tridesetak danas.

U trenutku sudara, avion Ameriken Airlinesa sa 64 putnika spremao se da sleti, na putu iz Wichite u Kansasu, dok je vojni helikopter Black Hawk sa troje vojnika bio na obuci.

Nesreća od prošle srijede bila je najsmrtonosnija u SAD od 12. novembra 2001. godine, kada je avion udario u stambeni kvart u njujorškoj četvrti Queens, neposredno nakon polijetanja sa aerodroma Kennedy. U nesreći je poginulo svih 260 ljudi iz aviona i pet osoba na zemlji.

Stručnjaci redovno ističu da je putovanje avionom izuzetno bezbjedno, ali gužva u vazdušnom prostoru oko Ronald Reagan aerodroma može predstavljati izazov čak i za najiskusnije pilote.

Macron je to rekao kada je stigao na skup lidera Evropske unije u Briselu da razgovaraju o odnosima sa Sjedinjenim Državama i jačanju vojne odbrane Evrope.

Početak samita zasjenio je Trump koji je tokom vikenda izjavio da će uskoro uvesti carine na uvoz iz Evropske unije, nakon što je upravo naredio slične mjere na robu iz Kanade, Meksika i Kine.

Lideri pozivaju Trumpa da ne započinje trgovinski rat, govoreći da će Evropska unija uzvratiti ako to učini.

Macron je rekao da je Trumpova politika jedan od nekoliko faktora koji guraju EU da postane manje zavisna od drugih.

„Epidemija COVID-a i ruska agresija u Ukrajini bili su trenuci buđenja”, rekao je Macron novinarima.

To znači jačanje evropske odbrambene industrije i kupovinu više evropskog oružja, rekao je Macron.

No, neki drugi lideri naglasili su da žele nastaviti snažno sigurnosno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama i drugim članicama NATO saveza i nastaviti kupovati američko oružje.

„Zalagat ću se protiv nametanja ograničenja na kupovinu oružja. Sigurnost je naš glavni prioritet. Odnosi sa Sjedinjenim Državama, Kanadom i Norveškom u smislu odbrane moraju ostati u prvom planu”, rekao je poljski premijer Donald Tusk.

Novi belgijski premijer Bart De Wever rekao je da je Evropa bila „malo lijena na temu odbrane”, ali nas je ruski predsjednik Vladimir Putin „probudio”.

„Moramo održati odnose sa Sjedinjenim Državama”, rekao je. "Jačanje evropske odbrane u partnerstvu sa transatlantskim savezom je pravi put."

Očekuje se da će 27 nacionalnih lidera EU razgovarati o tome koje vojne sposobnosti su im potrebne, kako bi se mogle finansirati i kako bi mogli više sarađivati kroz zajedničke projekte.

Diskusija o finansiranju bit će posebno teška, prema diplomatama, jer mnoge evropske zemlje imaju malo prostora u svojim javnim finansijama za velika povećanja potrošnje.

Neke zemlje, kao što su baltičke države i Francuska, zagovaraju zajedničko zaduživanje EU za potrošnju na odbranu. Ali Njemačka i Holandija se protive.

Evropske zemlje povećale su izdatke za odbranu posljednjih godina, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ali čelnici s obje strane Atlantika kažu da Evropa mora potrošiti još više.

Trump je rekao da bi evropske članice NATO-a trebale da troše 5% BDP-a na odbranu - što trenutno nijedna članica alijanse, uključujući Sjedinjene Države, ne dostiže.

Prošle godine su zemlje EU potrošile u prosjeku 1,9% BDP-a na odbranu ili oko 326 milijardi eura - što je povećanje od 30% u odnosu na 2021. godinu, prema procjenama EU.