Odjeljenje nije dalo detalje o tome koliko je radnih stanica u pitanju ili koje vrste dokumenata su hakeri mogli da pribave, ali je u pismu poslanicima u kojem se otkriva kršenje navelo da "u ovom trenutku nema dokaza koji ukazuju na to da se akter prijetnje nastavio pristup informacijama Trezora."

„Trezor veoma ozbiljno shvata sve prijetnje našim sistemima i podacima koje posjeduje“, saopštilo je ministarstvo. "Tokom posljednje četiri godine, Trezor je značajno ojačao svoju cyber odbranu, a mi ćemo nastaviti da radimo sa partnerima iz privatnog i javnog sektora kako bismo zaštitili naš finansijski sistem od prijetnji."

Odeljenje je saopštilo da je za problem saznalo 8. decembra kada je dobavljač softverskih usluga treće strane, BeyondTrust, označio da su hakeri ukrali ključ koji je koristio prodavac koji mu je pomogao da nadjača sistem i dobije daljinski pristup za nekoliko radnih stanica zaposlenih.

Kompromitovana usluga je od tada isključena i nema dokaza da hakeri i dalje imaju pristup informacijama odjeljenja, rekla je Aditi Hardikar, pomoćnica ministra finansija u pismu upućenom čelnicima Senatskog odbora za bankarstvo.

Odjeljenje je saopštilo da sarađuje sa FBI-jem i Agencijom za cyber bezbjednost i infrastrukturnu bezbjednost i da je hakiranje pripisano kineskim krivcima. Nije elaborirano.

Zapadni okružni sud u Seulu izdao je nalog u utorak, što je prvi put da se aktuelni južnokorejski predsjednik suočio s hapšenjem, javljaju lokalni mediji.

Yoon je smijenjen sredinom decembra, suspendujući njegove predsjedničke ovlasti dok Ustavni sud razmatra slučaj.

Pored opoziva, protiv Yoona se vodi istraga zbog pobune i zloupotrebe moći od strane zajedničkog vladinog istražnog tima. Vlasti su tražile nalog za hapšenje nakon što je Yoon ignorisao tri poziva za ispitivanje.

Yoonov pravni tim odbio je da sarađuje sa istragom, tvrdeći da bi suđenje za opoziv trebalo da ima prioritet nad bilo kojim krivičnim postupkom.

Nije jasno kada će biti izvršen bilo kakav pokušaj hapšenja niti koliko će vlasti biti agresivne u pokušaju izvršenja naloga.

Predsjednička služba sigurnosti do sada je sprječavala istražitelje da uđu u predsjedničku kancelariju ili u Yoonovu službenu rezidenciju radi pretresa koje je odobrio sud, pozivajući se na sigurnosne i vojne razloge.

Predsjednici Južne Koreje općenito su imuni od krivičnog gonjenja dok su na funkciji, osim u slučajevima koji uključuju pobunu ili izdaju.

Yoon je proglasio vanredno stanje 3. decembra – prvi takav dekret otkako je Južna Koreja postala demokratska 1980-ih – ali su zakonodavci poništili naredbu za nekoliko sati.

Yoon je rekao da je proglašenje vanrednog stanja bilo neophodno kako bi se poslala "snažna poruka" njegovim suparnicima, koje je optužio da su simpatizeri Sjeverne Koreje i opstruiraju njegov plan.

Proces opoziva je također ispunjen neizvjesnošću. Ustavni sud ima 180 dana da donese odluku o Yoonovoj smjeni, ali s tri upražnjena sudijska mjesta, svih šest preostalih sudija moraju jednoglasno da se slože da podrže opoziv.

Napori za imenovanje novih sudija su zaustavljeni, a opozicija prijeti opozivom uzastopnih vršilaca dužnosti predsjednika koji odbijaju da ih odobre, podstičući strah od dugotrajnog političkog zastoja koji je već naštetio ekonomiji Južne Koreje.

Prošle sedmice je vrijednost južnokorejskog vona dosegla najniži nivo u 16 godina u odnosu na američki dolar, što je izazvalo zabrinutost zbog viših troškova uvoza energije i povećanja potrošačkih cijena.

Ova avionska nesreća je najsmrtonosnija u Južnoj Koreji u proteklih nekoliko decenija i desila se u trenutku političke krize - poslije opoziva predsjednika Jun Suk Jeola i premijera Han Duk Soa.

Evo šta je do sada poznato o avionskoj nesreći.

Šta se desilo i šta je uzrokovalo nesreću?

Avion Jeju Air-a poletio je iz Bangkoka i sletio na aerodrom Muan u Južnoj Koreji. Poslije jednog neuspjelog pokušaja slijetanja, avion je od kontrole letenja dobio upozorenje na mogući nalet ptica. Pilot je potom oglasio signal za uzbunu. Avion je sletio na pistu bez da je izbacio prednje točkove napolje, udario u betonsku ogradu i zapalio se.

Svjedoci kažu da se na snimcima vidi da je avion imao problem sa motorom, ali da je glavni uzrok nesreće to što prednji točkovi nisu bili izbačeni prilikom slijetanja.

Ministarstvo saobraćaja Južne Koreje je najavilo i da će uraditi reviziju ograde u koju je avion udario i vidjeti da li bi možda trebalo da bude napravljena od materijala koji se lakše lome prilikom udarca. Takođe se istražuje da li je bilo problema u komunikaciji između pilota i kontrole letenja.

Crne kutije iz aviona su odnijete na analizu, a zvaničnici su rekli da će istraga trajati mjesecima.

Da li je ova nesreća još jedan minus za Boeing?

Ovaj udes je još jedan u nizu problema za proizvođača aviona Boeing, koji za sobom ima tešku godinu obilježenu pitanjima bezbjednosti letjelica, štrajkom radnika i padom cijene akcija.

Stručnjaci kažu da se model aviona 737-800, kojim je upravljala kompanija Jeju Air, pokazao bolje od modela Max 737 koji se srušio u nesrećama 2018. i 2019.

Predstavnici Boeinga i američkog Nacionalnog borda za bezbjednost u saobraćaju otputovali su u Seul gdje će učestvovati u istrazi južnokorejskih vlasti.

U ponedeljak se još jedan Boing 737-800 kompanije Jeju Air vratio na aerodrom nedugo poslije polijetanja, pošto je pilot uočio problem na opremi za slijetanje. Jeju Air je objavio da je taj problem riješen kroz komunikaciju sa kontrolom letenja, ali da je pilot iz predostrožnosti odlučio da se vrati na pistu.

Šta se zna o žrtvama?

Samo dvoje ljudi - članovi posade - preživjeli su ovu nesreću. Spaseni su iz repa aviona, jedinog dijela koji je ostao relativno neoštećen u udesu.

Jedan od preživjelih ima višestruke prelome, rekao je Ju Vung, direktor bolnice u Seulu gdje se pacijent nalazi, i dodao da se "probudio tek pošto su ga spasili".

Putnici su uglavnom bili iz Južne Koreje, ali bilo je i dvoje Tajlanđana.

Ministarstvo saobraćaja je objavilo da je identifikovano 146 žrtava i da se sakupljaju DNK materijali za preostale 33.

Park Han Šin, predstavnik porodica žrtava, izjavo je da su tijela stradalih toliko oštećena da će biti potrebno vrijeme kako bi bila predata porodicama. Pozvao je vlasti da obezbijede više ljudi koji će raditi na tome.

Kako će na sve uticati politička kriza u Južnoj Koreji?

Nesreća je došla na kraju turbulentnog mjeseca koji je počeo kratkoročnim uvođenjem vanrednog stanja od strane predsjednika. Opozicija je tada izglasala opoziv predsjednika Juna, a potom i njegovog zamjenika Hana. Zamjenik premijera Čoi Sang mok trenutno je vršilac dužnosti predsjednika države.

Ministar za bezbjednost je podnio ostavku, a šef policije je uhapšen zbog uloge u proglašenju ratnog stanja. Odsustvo najviših zvaničnika koji se bave nesrećama mnoge je zabrinulo u ovoj situaciji.

Čoi je brzo otišao na mjesto nesreće, sastao se sa porodicama žrtava i sazvao hitnu sjednicu kabineta.

Čoi je naredio da sprovede hitna revizija sistema avijacije u zemlji. Rekao je da će Južna Koreja ovu nesreću iskoristiti kako bi preduzela mjere da spriječi slične katastrofe i izgradi bezbjedniju zemlju.

Kakve su reakcije iz sveta?

Lideri su izrazili saučešće Južnoj Koreji zbog tragedije.

Premijer Tajlanda Petongtarn Šinavatra izrazio je saučešće porodicama žrtava i naložio ministarstvu spoljnih poslova da pruži potrebnu pomoć.

Američki predsjednik Joe Biden je u saopštenju naveo da ga je tragedija "duboko pogodila".

"Kao bliski saveznici, Amerikanci gaje i duboke prijateljske veze sa južnokorejskim narodom. Naše misli i molitve su sa onima koji su pogođeni tragedijom. SAD su spremne da pruže svu potrebnu pomoć", naveo je Biden.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izrazio je saučešće porodicama žrtava i solidarnost sa narodom i vladom Južne Koreje.

Papa Franjo je takođe izjavio saučešće, a japanski premijer Šigeru Išiba je rekao da je "duboko pogođen gubitkom dragocjenih života".