Proglašen je krivim da je sredinom 2023. godine – s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva i destabilizacije društva, s njemu poznatim licima, koristeći internet aplikacije Telegram i Trema – dogovarao i planirao napad na džamiju “Bosna” u Zenici.

Kapiću je određena mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja koje može najduže trajati do izvršenja kazne zatvora.

Predsjedavajući Sudskog vijeća Miroslav Janjić je u obrazloženju odluke naveo da je Tužilaštvo BiH van razumne sumnje dokazalo da je Kapić planirao počiniti krivično djelo koje mu se stavlja na teret. Sudija je rekao da su službena lica prilikom pretresa prostorija Kapića pronašli predmete koji ukazuju da je on pripremao i planirao teroristički napad, kao i da su to potvrdili tokom svjedočenja na Sudu.

Janjić se osvrnuo na komunikaciju Kapića s nepoznatom osobom od koje je tražio detaljna uputstva kako da napravi živin eksploziv, te da je svoj zahtjev obrazložio u poruci gdje je napisao da mu treba za “brata koji želi da napadne ulemu“.

“Kapić je sagovorniku otkrio metu napada, a kao potvrdu je poslao fotografiju džamije ‘Bosna’ koju je pronašao na internetu“, naveo je Janjić.

Obrazlažući dalje presudu, sudija Janjić je rekao da je cilj bio zastrašivanje stanovništva, navodeći da u džamiji dnevno bude prisutno do 300, a petak u vrijeme džume i do 700 ljudi, kao i da se u blizini nalazi više objekata, te da bi terorističkim napadom Kapić izazvao masovnu paniku i uznemirenje stanovništva, te da je njegov cilj napada obuhvatao umišljaj. Sud je utvrdio van razumne sumnje da su postojali uslovi za izvršenje terorističkog čina.

Kao otežavajuća okolnost, kako je obrazložio Janjić, uzeto je u obzir da je Kapiću već suđeno 2016. godine za organizovanje terorističke grupe i odlazak na strano ratište, odnosno priključenje ISIL-u u Siriji.

Ranijom presudom Državnog suda Kapić je osuđen na jedinstvenu kaznu od godinu i deset mjeseci zatvora jer je 15. jula 2013. s Međunarodnog aerodroma Sarajevo avionom otputovao za Istanbul, odakle je ilegalno prešao granicu i ušao u Siriju – s namjerom da se bori na strani takozvane Islamske države na teritoriji Sirije i Iraka, i terorističkih grupa ISIL-a – gdje je boravio sve do 25. augusta 2013., te zbog nedozvoljenog držanja oružja.

“U međuvremenu, on nije korigovao svoje ponašanje, te ima sklonost ka ponavljanju kriminalnih radnji“, kazao je sudija Janjić.

Kapiću je produžen pritvor koji može trajati najduže devet mjeseci ili do nove odluke Suda, dok će mu u kaznu biti uračunato vrijeme koje je proveo pod ovom mjerom – od 4. augusta 2023.

On je, zbog lošeg imovinskog stanja, oslobođen troškova postupka.

Na ovu presudu je dozvoljena žalba Apelacionom vijeću Suda BiH.

Na pitanje hoće li doći do podizanja optužnice, iz Tužiteljstva HNK su naveli "da će to ovisiti o rezultatima provjera i dokazima koji će se prikupiti". Naveli su i da je cilj višemjesečnih predistražnih radnji "utvrditi postojanja osnova sumnje o počinjenju kaznenog djela".

Obilne padavine pogodile su Bosnu i Hercegovinu u noći s četvrtka na petak, 4. oktobra, te izazvale bujice i poplave. Kiša je aktivirala brojna klizišta, a najteža situacija bila je u mjestu Donja Jablanica.

Poginulo je 19 ljudi iz Jablanice i četiri iz Konjica u sjevernoj Hercegovini, dok su tri čovjeka stradala na području Fojnice, u srednjoj Bosni.

Obdukcijama je utvrđeno da je smrt većine stradalih stanovnika Donje Jablanice nastupila "uslijed gušenja zemljom i sličnim sadržajem", kako je ranije saopćeno.

Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrdili su da je obrušavanje kamenoloma mogući uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici.

Iz Tužiteljstva HNK su za RSE kazali 3. februara da se "rad na ovom predmetu kontinuirano obavlja".

Naveli su da su do sad zaprimili nalaz i mišljenje sudskog vještaka geodetske struke i da je sudskom vještaku geološke struke izdata naredba da vještači kamenolom u Donjoj Jablanici.

Pri tome je naloženo korištenje svih dostupnih podataka, uključujući satelitske snimke.

Početkom 2025. godine dostavljena je dopuna policijskog izvješća s popratnom dokumentacijom, između ostaloga, zapisnici o očevidu lica mjesta sa svih lokaliteta, fotodokumentacija, nalazi mrtvozornika, zapisnici o saslušanju svjedoka, te je navedena dokumentacija predmetom analize tužitelja, naveli su 3. februara za RSE iz Tužiteljstva HNK.

Kamenolom od koga se nakon tragedije ograđuju svi nivoi vlasti, počeo je s radom 2002. godine, a dokumenti, u koje je RSE imao na uvid, pokazuju da je, po svemu sudeći, do 2008. godine imao dozvolu vlasti entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

Također, nalazi se na državnom zemljištu kojim raspolaže poduzeće u većinskom vlasništvu kantonalne vlade, dok su njegov rad općinske vlasti 2006. okvalificirale kao "javni interes općine".

Nedavno je donacijama obnovljena oštećena željeznička pruga, dok se čeka na početak obnove stambenih objekata u Jablanici.

Trump je rekao da će okončati rat u Ukrajini što je prije moguće i rekao da je spreman da se sastane sa Putinom. Putin je čestitao Trumpu na izboru i izjavio da je spreman da se sastane sa njim kako bi razgovarali o Ukrajini i energetici.

Ruski zvaničnici su više puta negirali bilo kakve direktne kontakte sa SAD-om u vezi sa pripremama za telefonski razgovor između Trumpa i Putina, koji bi prethodio eventualnom sastanku kasnije ove godine.

Međutim, visoki ruski zvaničnici su posljednjih sedmica posjetili i Saudijsku Arabiju i UAE, prema ruskim izvorima, koji su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni zbog osjetljivosti situacije.

Jedan izvor je rekao da još uvijek postoji određeno protivljenje toj ideji u Rusiji jer su neke diplomate i obavještajni službenici ukazivali na bliske vojne i sigurnosne veze koje i Kraljevina i UAE imaju sa Sjedinjenim Državama.

Saudijska Arabija i UAE nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Kremlj je odbio komentar. Ali i Trump i Putin su razvili prijateljske odnose sa vladarima Saudijske Arabije i UAE.

Trump je u nedjelju rekao da je njegova administracija imala "planirane sastanke i razgovore s različitim stranama, uključujući Ukrajinu i Rusiju". Na pitanje o tim izjavama, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da su kontakti "očigledno planirani".

Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman bio je prvi strani šef države kojeg je Trump pozvao nakon preuzimanja dužnosti. Prijestolonasljednika je opisao kao "fantastičnog momka" tokom svog govora putem video veze publici na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Putin, koji je posjetio Saudijsku Arabiju i UAE 2023. godine, rekao je prošlog septembra da je zahvalan Mohammedu bin Salmanu za pomoć u organizaciji najveće američko-ruske razmjene zarobljenika od Hladnog rata.

Putin i Mohammed bin Salman, također poznat kao MbS, njeguju blizak lični odnos od 2015. kada je princ prvi put posjetio Rusiju.

Taj odnos je pomogao čelnicima dva najveća svjetska izvoznika nafte da zaključe i održe energetski sporazum OPEC+. Trump je pozvao Saudijsku Arabiju i OPEC da smanje cijene nafte, što je potencijalna pregovaračka moneta za Rusiju u pregovorima.

I Mohammed bin Salman i predsjednik UAE Mohammed bin Zayed Al Nahyan zadržali su neutralnost tokom rata u Ukrajini, uzdržavajući se od pridruživanja Zapadu u kritiziranju i sankcioniranju Rusije.

Oba lidera su također održavala redovne kontakte sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.

Mohammed bin Zayed Al Nahyan je nekoliko puta posjetio Rusiju tokom rata, rekavši tokom svoje posljednje posjete u oktobru 2024. da je spreman podržati napore da se pronađe mir u Ukrajini. UAE su također uspješno posredovali u razmjeni zatvorenika.

Nijedna zemlja nije članica Međunarodnog krivičnog suda, koji je izdao nalog za hapšenje Putina.

U trenutnoj fazi, ruski izvori su odbacili Tursku, članicu NATO-a koja je bila domaćin neuspjelih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u martu 2022. godine, kao moguće mjesto održavanja.

Ruski analitičar Fjodor Lukjanov, utjecajni naučni direktor Diskusionog kluba Valdai, čiji se članovi redovno sastaju sa Putinom, rekao je da Trump i Putin nemaju mnogo izbora.

"Skoro cijeli Zapad je na strani Ukrajine. Stoga, sva tradicionalna mjesta gdje su se takve stvari dešavale, poput Helsinkija, Ženeve i Beča, nisu prikladna", rekao je on, prenijela je zvanična novinska agencija TASS.

Lukjanov je napomenuo da, iako Saudijska Arabija i UAE igraju veoma važnu ulogu, oboje su veoma bliski saveznici SAD, što postavlja neka pitanja s ruske strane.

"Međutim, kao mjesto za pregovore, vjerovatno je sasvim zamislivo", dodao je on.

Lukjanov je odbio da dati komentar za Reuters.

Trumpov izaslanik za Ukrajinu Keith Kellogg rekao je Reutersu da SAD žele da se u Ukrajini održe izbori, potencijalno do kraja godine, posebno ako Kijev može dogovoriti primirje s Rusijom u narednim mjesecima.

„Nismo vidjeli cijeli intervju gospodina Kellogga, samo nekoliko citata o izborima, tako da je teško u potpunosti procijeniti njegovu poziciju”, rekao je Dmitro Litvin, savjetnik za komunikacije Zelenskog.

„Ali ako je njegov plan samo prekid vatre i izbori, to je propali plan - Putina neće uplašiti samo te dvije stvari”, rekao je Reutersu u pisanoj izjavi.

Kijev je više puta govorio da ne želi prekid vatre bez dobijanja sigurnosnih garancija koje bi zaustavile Moskvu da regeneriše svoje snage i pokrene još jednu invaziju u budućnosti. Izbori su trenutno zabranjeni prema vanrednom stanju, koje je Ukrajina uvela nakon ruske invazije 2022. godine.

Litvin je rekao da bi Ukrajina radije vidjela, kako je opisao, dublji pristup zvaničnika ključnih partnera.

„Ali sjećamo se da je predsjednik Trump, na svojim sastancima s predsjednikom Zelenskim, duboko i mudro govorio o situaciji i onome što bi zapravo moglo pritisnuti Putina”, rekao je.

Litvin je rekao da je važno brzo preći na „pravi rad između timova na konkretnom planu za okončanje rata i osiguranju trajnog mira”.

Gotovo tri godine od ruske invazije, moskovske trupe napreduju u istočnoj Ukrajini, dok snage Kijeva drže dio zapadnog ruskog regiona. Obje strane izvode redovne dalekometne udare dronovima duboko iza linija fronta.

Musk, koji je i izvršni direktor Tesle i SpaceX-a, govorio je o Odjeljenju za vladinu efikasnost (DOGE) na društvenoj mreži X, čiji je također vlasnik.

Razgovor, koji je uključivao bivšeg republikanskog predsjedničkog kandidata Viveka Ramaswamyja i republikanskog senatora Jonija Ernsta i Mikea Leea, počeo je tako što je Musk rekao da rade na zatvaranju USAID-a.

„To je nepopravljivo”, rekao je Musk, dodajući da se predsjednik Trump slaže da USAID treba zatvoriti.

USAID je najveći pojedinačni donator na svijetu. U fiskalnoj 2023. godini, SAD su isplatile 72 milijarde dolara pomoći širom svijeta, od zdravlja žena u zonama sukoba do pristupa čistoj vodi, tretmana HIV/AIDS-a, energetske sigurnosti i rada na borbi protiv korupcije.

Obezbijedio je 42% ukupne humanitarne pomoći koju su Ujedinjene nacije pratile 2024.

Trump je naredio globalno zamrzavanje većine američke strane pomoći kao dio svoje politike „Amerika na prvom mjestu” koja već izaziva šokove širom svijeta.

Musk je procijenio da Trumpova administracija sljedeće godine može smanjiti američki deficit od hiljadu milijardi dolara.

Musk nije objasnio kako je došao do tog iznosa.

Rubio je u Panama Cityju rekao panamskom predsjedniku Joseu Raulu Mulinu i ministru vanjskih poslova Javieru Martinezu-Achu da je američki predsjednik Donald Trump „preliminarno odlučio da je trenutna pozicija utjecaja i kontrole Komunističke partije Kine nad područjem Panamskog kanala prijetnja” operacijama kanala, saopćio je State Department.

U saopćenju nije detaljno navedeno šta SAD percipiraju kao neprimjereni utjecaj Kine na 82-kilometrski prolaz između Atlantskog i Tihog oceana, koje bi radnje SAD mogle poduzeti ili kakav je bio Mulinov odgovor na Rubiovu procjenu.

Mulino je posljednjih dana odbacio kritike nove američke vlade zbog Panamskog upravljanja plovnim putem koji je od vitalnog značaja za globalnu trgovinu.

Panamski lider je rekao da neće biti pregovora sa SAD-om o vlasništvu nad kanalom, a neki Panamci su protestovali zbog Trumpovih planova. Kanal koji su izgradili Amerikanci predat je Panamcima 1999. i oni se oštro protive Trumpovom zahtjevu da vrati vlasništvo SAD-u.

U nedjelju je oko 200 ljudi marširalo u Panama Cityju, noseći zastave Paname i vičući, „Marco Rubio van Paname”, „Živio nacionalni suverenitet” i „Jedna teritorija, jedna zastava” dok se skup održavao.

Neki su zapalili transparent sa slikama Trumpa i Rubija, ali ih je policija zaustavila prije nego što stignu do predsjedničke palate.

State Department je saopštio da je Rubio, na svom prvom putovanju u inostranstvo kao najviši američki diplomata, „također naglasio važnost zajedničkih napora za okončanje krize ilegalnih migracija na hemisferi”, ključnog Trumpovog fokusa u prvim danima njegovog drugog mandata u Bijeloj kući kako bi spriječio migrante bez dokumenata i deportirao milione koji već žive u SAD-u.

State Department je rekao da je Rubio zahvalio Mulinu „na njegovoj podršci zajedničkom programu repatrijacije, koji je smanjio ilegalnu migraciju kroz Darien Gap”, udaljenu, besputnu oblast koja povezuje Srednju i Južnu Ameriku kroz koju su migranti prolaze kako bi stigli do SAD-a.

Rubijevo će posjetiti Salvador, Kostariku, Gvatemalu i Dominikansku Republiku. To će uključivati razgovore sa predsjednikom Salvadora Nayibom Bukeleom, predsjednikom Kostarike Rodrigom Chavesom, predsjednikom Gvatemale Bernardom Arevalom i dominikanskim predsjednikom Luisom Abinaderom.

Ovo je prvi put u više od 100 godina da se državni sekretar SAD-a za prvu zvaničnu posjetu inostranstvu odlučio za Latinsku Ameriku, rekao je Mauricio Claver-Carone, specijalni izaslanik SAD-a za Latinsku Ameriku.

Zvaničnici i stručnjaci kažu da je posjeta djelimično usmjerena na suprotstavljanje rastućem utjecaju Kine u regiji. Posjeta dolazi dok Trump pokušava da povrati kontrolu nad Panamskim kanalom i dok Washington intenzivira napore da obuzda ilegalnu migraciju.

„Angažmani sekretara Rubija s visokim zvaničnicima i poslovnim liderima promovirat će regionalnu saradnju na našim suštinskim, zajedničkim interesima: zaustavljanje ilegalnih i masovnih migracija, borba protiv transnacionalnih kriminalnih organizacija i trgovaca drogom, suprotstavljanje Kini i produbljivanje ekonomskog partnerstva u cilju povećanja prosperiteta u našoj hemisferi”, rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju u petak.

Trump je tvrdio da Kina kontroliše Panamski kanal. Ali Panama je odbacila tu tvrdnju, insistirajući na tome da nepristrasno upravlja kanalom za sav pomorski saobraćaj.

Rubio je u četvrtak upozorio da bi Kina potencijalno mogla blokirati pristup kanalu u slučaju sukoba.

Mulino je odbacio bilo kakav razgovor s Rubiom o kontroli nad kanalom.

„Ne mogu pregovarati, a još manje otvoriti proces pregovora o kanalu”, rekao je novinarima u četvrtak. „To je zapečaćeno. Kanal pripada Panami.”

Neki analitičari upozoravaju da Kina koristi i ekonomske i neekonomske taktike širom zapadne hemisfere kako bi proširila svoj utjecaj, što je izazvalo zabrinutost za nacionalnu sigurnost.

„Možda mislite da samo dobijate više kineskih investicija u svojoj zemlji, ali uskoro ćete biti na neki način prisiljeni ili nagovarani da potpišete na Inicijativu Pojas i put, ili vas nagovaraju da potpišete, još jedan ugovor koji daje elemente vaših telekomunikacija”, rekao je Ryan Berg, direktor američkog programa u Centru za strateške i međunarodne studije, tokom online diskusije u četvrtak.

Inicijativa Pojas i put je veliki infrastrukturni projekat koji je Kina pokrenula 2013. godine pod predsjednikom Xi Jinpingom, s ciljem povezivanja više kontinenata putem kopnenih i pomorskih ruta.

Sjedinjene Države su upozorile da je Inicijativa Pojas i put „podstaknuta kineskom misijom da manipuliše i podriva globalni trgovinski sistem zasnovan na pravilima u kinesku korist”.

Kineska direktna strana ulaganja u Latinskoj Americi i na Karibima značajno su porasla, napomenuo je Berg. On je dodao da pet zemalja u regionu već ima sporazume o slobodnoj trgovini sa Kinom, dok dvije druge trenutno pregovaraju o takvim poslovima.

„Kina je u Panami više od 20 godina, ali Kina je zaista postala politički aktivna u Panami nakon 2017. godine”, kada je Panama potpisala Inicijativu Pojas i put i prenijela svoje diplomatsko priznanje sa Tajvana na Narodnu Republiku Kinu, rekao je Joseph Humire, izvršni direktor Centra za sigurno slobodno društvo,. Napomenuo je da je ekonomija Paname u padu posljednjih godina.

U kraljevskoj palači koja je pretvorena u konferencijski centar u Briselu, lideri 27 zemalja EU-a također će ručati s glavnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom i večerati s britanskim premijerom Keirom Starmerom.

Prva sesija se fokusira na geopolitiku i odnose sa Sjedinjenim Državama, posebno jer se zvaničnici EU plaše da bi se uskoro mogli suočiti sa sličnim mjerama nakon što je Trump preko vikenda uveo carine Kini, Kanadi i Meksiku.

Trump, koji je svoj drugi predsjednički mandat započeo 20. januara, također će biti glavni faktor u razgovorima o odbrani, jer je zahtijevao da evropske nacije troše mnogo više na vlastitu zaštitu i manje se oslanjaju na Sjedinjene Države preko NATO-a.

Trumpov poziv članici EU Danskoj da ustupi Grenland Sjedinjenim Državama - i njegovo odbijanje da isključi vojnu akciju ili ekonomski pritisak da prisili Kopenhagen - također je dodatno zaoštravao transatlantske veze.

Očekuje se da će lideri EU razgovarati o tome koje vojne sposobnosti su im potrebne u narednim godinama.

„Evropa treba da preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu”, rekao je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa u pismu liderima. „Mora da postane otporniji, efikasniji, autonomniji i pouzdaniji akter u oblasti bezbednosti i odbrane.”

Diskusija o finansiranju bit će posebno teška, prema diplomatama, jer mnoge evropske zemlje imaju malo prostora u svojim javnim finansijama za velika povećanja potrošnje.

Neke zemlje, kao što su baltičke zemlje i Francuska, zagovaraju zajedničko zaduživanje EU za potrošnju na odbranu. Međutim, Njemačka i Holandija se odlučno protive.

Evropske zemlje povećale su izdatke za odbranu posljednjih godina, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Ali mnogi lideri EU rekli su da će morati potrošiti još više. Trump je rekao da bi evropske članice NATO-a trebale da troše 5% BDP-a na odbranu - što trenutno nijedna članica alijanse, uključujući Sjedinjene Države, ne postiže.

Prošle godine su zemlje EU potrošile u prosjeku 1,9% BDP-a na odbranu - oko 326 milijardi eura, prema procjenama EU.

To je povećanje od 30% u odnosu na 2021, prema EU. Ali to također prikriva velike razlike među zemljama EU.

Poljska i baltičke zemlje su među najvećim potrošačima na odbranu u smislu BDP-a, a Varšava prednjači sa više od 4,1%, prema procjenama NATO-a. Ali neke od najvećih ekonomija EU, poput Italije i Španije, troše mnogo manje - oko 1,5% odnosno 1,3%.

Nove tarife utječu na tri najveća trgovinska partnera SAD-a, ali Trump je rekao da bi taj potez bio „vrijedan cijene” kako bi se ojačali interesi SAD-a.

Uprkos paktu o slobodnoj trgovini o kojem je pregovarao s Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu, Trump je u subotu uveo carine od 25% za dvije zemlje koje bi trebalo da stupe na snagu u utorak, i uveo Kin novi namet od 10% pored već donesenih tarifa.

Trump tvrdi da tri zemlje ne čine dovoljno da zaustave ilegalnu imigraciju i ulazak smrtonosnog opioidnog fentanila u Sjedinjene Države.

U postovima na mreži Truth Social rano u nedjelju, Trump je priznao da bi se američki potrošači mogli suočiti s višim cijenama zbog tarifa.

Trump je većinu svojih komentara usmjerio na Kanadu, ciljajući na jednog od najbližih saveznika SAD-a. Američki biro za popis stanovništva rekao je da su SAD prošle godine imale trgovinski deficit od 55 milijardi dolara sa Kanadom.

„Zašto? Nema razloga”, rekao je Tramp. „Ne treba nam ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebali bismo napraviti vlastite automobile i imati više drvne građe nego što možemo ikada iskoristiti.”

Trumpovi saradnici ranije su izbjegavali priznati da bi carine mogle povećati potrošačke cijene u SAD-u. Ankete širom zemlje u SAD-u pokazale su da je frustracija potrošača zbog rasta cijena tokom posljednje četiri godine glavni faktor u njegovoj pobjedi na izborima u novembru nad Kamalom Harris.

Trump je od tada priznao da neće biti lako obuzdati veće cijene namirnica.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od AP-a.

Dok je kinesko ministarstvo trgovine obećalo da će osporiti potez Trumpove administracije u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, kinesko ministarstvo vanjskih poslova je naglasilo da trgovinski i carinski ratovi "ne mogu riješiti probleme SAD-a kod kuće i što je još važnije, ne koriste nijednoj strani".

Trump je ranije rekao da su dodatne carine na kinesku robu odgovor Washingtona na ulogu Kine u proizvodnji hemikalija prekursora bitnih za proizvodnju fentanila u Meksiku.

„Dodatne tarife nisu konstruktivne i moraju uticati i naštetiti saradnji dvije strane u borbi protiv narkotika u budućnosti“, rekao je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova u saopštenju objavljenom u nedelju popodne.

U međuvremenu, na kineskoj društvenoj medijskoj platformi Weibo, neki korisnici interneta rekli su da bi potez Trumpove administracije imao samo povratne rezultate i naštetio interesima američkih potrošača, dok su drugi rekli da odgovoru Washingtona "nedostaje kreativnosti".

„Na kraju, on se usuđuje samo da doda carine od 10% [na kinesku robu] dok nameće dodatnih 25% carina na robu iz drugih zemalja“, napisao je kineski internet korisnik „Jixiang Wang-bao“ na Weibou.

U poređenju sa prkosom koji su izrazili neki kineski korisnici interneta, neki kineski izvoznici kažu da misle da bi dodatne tarife i dalje štetile njihovom poslovanju.

"Dodatne tarife će u suštini natjerati moju kompaniju da odustane od američkog tržišta i fokus prebaci na druge zemlje", kineski izvoznik potrošačke elektronike po imenu Lin, koji je tražio da bude identifikovan samo po prezimenu zbog osjetljivosti problema, rekao je Glasu Amerike u pisanom odgovoru.

Hu Xijin, bivši glavni urednik kineskog državnog tabloida Global Times, rekao je da će kineske kompanije koje se fokusiraju na izvoz u SAD iskusiti različite stepene izazova, kineska ekonomija je sposobna da se nosi s utjecajem ovih dodatnih tarife.

"Sve strane u Kini su dugo očekivale ovu rundu povećanja carina koje je nametnuo Trump, a relevantne kompanije u Kini su se dosta pripremile", napisao je u objavi na Weibou, dodajući da će tarifni rat Trumpove administracije protiv Kine na kraju naštetiti američkom potrošača i dobavljača.

Ostavite prostor za pregovore

Iako postoje različiti stavovi o tome kako bi dodatne carine mogle utjecati na kinesku ekonomiju, analitičari kažu da odluka Trumpove administracije da počne s carinama od 10 posto na kinesku robu pokazuje spremnost Washingtona da pregovara s Pekingom.

“Trumpova administracija može koristiti carinu od 10% kao način da podstakne Peking da postigne dogovore o nekim pitanjima koja su važna za SAD, kao što je kriza s fentanilom, i pokaže kineskoj vladi da bi mogla dodatno povećati carine na 60% ako Kina ne želi da se uključi u pregovore”, rekao je Wu Se-chih, stručnjak za kinesku politiku na Univerzitetu za pomorsku tehnologiju u Tajpeju.

Budući da je kineska ekonomija i dalje spora, Wu je rekao da Peking pokušava odgovoriti na dodatne carine koje je nametnula Trumpova administracija mjerama manje konfrontacije, kao što je podnošenje tužbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

"Kina se nada da će pokazati Vašingtonu da je voljan da sjedne za pregovarački sto i iskoristi pregovore kako bi spriječila Trumpovu administraciju da dodatno poveća tarife na kinesku robu", rekao je on za Glas Amerike.

Drugi stručnjaci kažu da niže carine koje je Trumpova administracija uvela Kini, u poređenju sa carinama od 25% na robu iz Meksika i Kanade, sugeriraju da je Peking možda već započeo pregovore s Washingtonom.

"Kina bi mogla objaviti ogromnu narudžbu Boeinga ili bi Kina mogla najaviti veliko povećanje uvoza plina iz škriljaca, što bi moglo biti veoma korisno za Trumpa", rekla je za Glas Amerike Alicia Garcia-Herrero, glavna ekonomistkinja za Aziju i Pacifik u francuskoj investicijskoj banci Natixis. telefon.

Iako je Kina možda spremnija da se nosi s utjecajem carina koje su uvele SAD zbog iskustava iz Trumpovog prvog mandata, neki kineski ekonomisti kažu da bi dodatne carine i dalje mogle ozbiljno utjecati na ekonomski rast Kine.

"Kineska ekonomija će i dalje biti teško pogođena dodatnim carinama koje je uvela Trumpova administracija jer se Kina oslanjala na izvoz kako bi potaknula ekonomski rast", rekao je za Glas Amerike He Jiangbing, nezavisni kineski ekonomski komentator.

Garcia-Herrero je rekao da dok Trump započinje svoj drugi mandat uvođenjem dodatnih carina na kinesku robu, trgovinska neravnoteža neće biti glavni izvor napetosti između Kine i SAD-a u naredne četiri godine.

"Eskalacija napetosti između Kine i SAD-a dolazi od važnih pitanja nacionalne sigurnosti kao što su Tajvan i raspoređivanje američke vojske na Filipinima", rekla je ona za VOA.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je precizni napad u subotu na društvenim mrežama, opisujući glavnu metu kao "višeg planera napada ISIS-a i druge teroriste koje je regrutovao i vodio".

"Ove ubice, koje smo našli kako se kriju u pećinama, prijetile su Sjedinjenim Državama i našim saveznicima", rekao je Trump. "Udari su uništili pećine u kojima žive i ubili mnoge teroriste, a da ni na koji način nisu oštetili civile."

U zasebnom saopćenju američkog ministra odbrane Petea Hegsetha navodi se da su napadi ciljani na područje u somalijskim planinama Golis, te "još dodatno umanjuje sposobnost ISIS-a da planira i provodi terorističke napade koji prijete američkim građanima, našim partnerima i nedužnim civilima".

Ni Trump ni Hegseth nisu imenovali planera IS-a, iako su američki zvaničnici rekli da su napadi izvedeni u koordinaciji sa saveznom vladom Somalije.

General Adan Abdi Hashi, komandant Puntland Devišnih snaga, rekao je da su zračni napadi ciljali najmanje 10 lokacija militanata Islamske države u oblasti Cal-Miskaad, koja je dio planine Golis.

"Udari su bili usmjereni na oko 10 lokacija u oblastima Cal-Miskaad, od kojih su većina pećine, a vjerujemo da su mnogi militanti ubijeni", rekao je general.

Stanovnici Qandala, malog grada u regiji Bari u Puntlandu, rekli su za Glas Amerike pod uvjetom da ostanu anonimni jer su se plašili za svoje živote, da su iz daljine mogli vidjeti oblake dima i plamena i da su mogli čuti najmanje sedam ogromnih eksplozija.

Zvaničnici iz somalijske poluautonomne regije Puntland zahvalili su se SAD-u na društvenim mrežama, nazvavši operaciju uspješnom.

"Posljednji zračni napad, izveden danas, rezultirao je eliminacijom nekoliko visokorangiranih pripadnika #ISIS-a", navodi se u saopštenju.

Američka afrička komanda, koja nadgleda američke vojne napore na kontinentu, rekla je da je također procijenila da je ubijeno više terorističkih operativaca.

Islamska država, poznata i kao IS ili Daesh, sve više igra ključnu ulogu u operacijama terorističke grupe u Africi i šire.

Od 2022. godine, Somalija je dom al-Karrara, jednog od devet regionalnih ureda Islamske države osnovanih da pomognu u održavanju sposobnosti terorističke grupe. Kao rezultat toga, IS-Somalija je postala i ključni kotačić u finansijskoj mreži IS-a, usmjeravajući novac filijalama u Afganistanu i drugdje u Africi.

IS-Somalija je, u isto vrijeme, postala utjecajnija pod vodstvom Abdulkadira Mumina, bivšeg militanata s Al-Shababom povezanim s Al-Kaidom, za kojeg se smatra da je sada na čelu Uprave za provincije IS-a, nadgledajući rad terorističke grupe podružnice u Africi.

Neki američki zvaničnici brinu da je Mumin još više porastao, možda se ponašajući kao glavni emir Islamske države. Drugi se ne slažu, ali postoji konsenzus da je Mumin ipak ključna figura.

SAD su ranije ciljale na Mumina u maju prošle godine.

Nedavne obavještajne procjene dodatno su upozorile da se IS-Somalija više nego udvostručila u protekloj godini i da bi se sada mogla pohvaliti čak 1.600 boraca, potpomognuta prilivom boraca iz Etiopije, Maroka, Sudana, Sirije, Tanzanije i Jemena.

Većina ljudstva IS-Somalije koncentrisana je u Puntlandu, posebno u planinama Golis, također poznatim kao planine Cal-Miskaad.

Subotnji zračni napad, prvi protiv IS u Somaliji do sada ove godine, izveli su borbeni avioni lansirani sa USS Harry S. Truman, koji se trenutno nalazi u Crvenom moru, tvrde zvaničnici odbrane koji su razgovarali sa Glasom Amerike pod uvjetom da ostanu anonimni kako bi kako bi razgovarali o detaljima operacije.

Dolazi dok somalijske snage u Puntlandu nastavljaju vojnu ofanzivu protiv militanata ISIS-a koji se kriju u planinama Cal-Miskaad. Puntland je također zahvalio Ujedinjenim Arapskim Emiratima za koje kažu da su pružili zračnu podršku ofanzivi koja je u toku.

Operacije, koje su počele krajem decembra, protjerale su militante iz ogromnih područja u sjeveroistočnom visoravni Somalije.

Militanti, od kojih su mnogi stranci, tvrdili su da su izveli IED napade na snage Puntlanda.

Najžešći sukobi dogodili su se krajem prošle sedmice kada su regionalne snage izbacile militante sa Turmasaalea, strateške lokacije oko 150 kilometara jugoistočno od Bosasa.

Somalijska vlada nazvala je subotnje zračne napade SAD-a "kritičnim korakom u našoj zajedničkoj borbi protiv terorizma".

"Savezna vlada Somalije pozdravlja čvrste i odlučne napore u borbi protiv terorizma koje vode Sjedinjene Države", navodi se u saopćenju. "Zajedno ćemo nastaviti da razbijamo ekstremističke mreže... i gradimo budućnost oslobođenu pošasti terorizma."

Rošel Elison je 17 godina živjela na ulicama američke prijestonice. Bila je žrtva nasilja i seksualnog zlostavljanja u porodici od pete godine i zavisnica od narkotika od kada je bila tinejdžerka. Jedno vrijeme je provela i u zatvoru.

“Pušila sam marihuanu, uzimala pilule, bilo što samo da ne bih trpjela traumu i bol”, ispričala je Rošel za Glas Amerike, u parku u centru grada na čijim klupama je godinama spavala.

„Plakala sam jer sam mislila da ću da umrem ovdje. Bila sam silovana, udarana pištoljem. Više puta mi je slomljena vilica. Bilo je veoma nasilno za usamljenu ženu ovdje. I osjećala sam se nevidiljivom, jer mi niko nije znao ime. Izgubila sam nadu”.

Rošel, koja je poslije višegodišnji patnji uspjela da obezbijedi krov nad glavom, sada svoje iskustvo koristi da pomogne drugima u Vašingtonu koji su u istoj situaciji, a kojih je prema zvaničnim podacima veliki broj.

Embed share

Gdje je izlaz iz krize beskućništva u Americi?

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:06:58 0:00

„Prošle godine, prema podacima prikupljenim tokom jedne noći, bilo je 5.600 beskućnika (u Vašingtonu), oko 530 porodica. To je bio ukupni rast od 14 odsto u odnosu na godinu prije toga, odnosno 39 procenata kada je riječ o porodicama... To su veoma zabrinjavajuće cifre zato što je riječ o početku post-pandemijskog rasta. Posle ukidanja moratorijuma na izbacivanje iz stanova, kada više nije bila dostupna ni pomoć za plaćanje kirija, zabilježen je trend velikog rasta svake godine i ne postoje mjere koje bi to preokrenule“, kaže za Glas Amerike Amber Harding, izvršna direktorka Vašingtonske pravne klinike za beskućnike, neprofitne organizacije koja pruža pravnu pomoć beskućnicima u američkoj prijestonici.

Brojke koje je navela dio su obaveznog izvještaja o beskućnicima koji Sekretarijat za stambena pitanja i urbani razvoj (HUD) objavljuje od 2007. godine i prosleđuje Kongresu.

Izvještaj je zasnovan na podacima prikupljenim tokom jedne noći širom zemlje, obično tokom januara. Volonteri širom zemlje trenutno prikupljaju podatke za ovogodišnji izvještaj, nakon što je prošlogodišnji pokazao da je 2024. godine u Sjedinjenim Državama bio rekordan broj beskućnika u gotovo svim kategorijama.

Prema izvještaju objavljenom u decembru prošle godine, broj beskućnika nije porastao samo u Vašingtonu, već i širom zemlje, za 18 odsto na rekordnih više od 770.000, i to nakon rasta od 12 procenata 2023. Kada je riječ o porodicama, prošle godine je bilo 39 odsto više onih koje su ostale bez krova nad glavom.

Cifre nisu precizna slika stvarnog stanja, s obzirom na to da ne obuhvataju one koji privremeno žive sa porodicama ili prijateljima.

„Milioni porodica u ovoj zemlji žive na ivici beskućništva, možda odsjedaju kod porodice i prijatelja. Nemaju svoj stalni smještaj i nije potrebno mnogo da ostanu bez krova nad glavom. Automobil se pokvari i žive u ruralnom području i ne mogu da idu na posao. Dijete ima zdravstvenu krizu i ne mogu da plate račune i da idu na posao“, kaže Džef Olivet, bivši izvršni direktor Američkog međuagencijskog savjeta za beskućništvo - vladine službe koja koordiniše politiku za rešavanja tog problema na federalnom nivou.

Kao glavni uzroci trenutne krize, kako je Olivet naziva, u vladinom izvještaju navedeni su veliki troškovi stanovanja, rast inflacije, porast broja migranata, prirodne katastrofe, dugoročne ekonomske i socijalne posljedice pandemije kovida 19.

Olivet za Glas Amerike kaže da su među ključnim problemima rasna nejednakost - stopa beskućništva je mnogo veća među crncima i starosjediocima nego bijelcima - i nedostatak stanova koje ljudi mogu da priušte.

“Jednostavno rečeno, resursi ne idu u korak sa potražnjom. Imamo ogroman nedostatak jeftinih stanova u ovoj zemlji. Takođe, ne postoji dobar pristup zdravstvenoj zaštiti, mentalnoj njezi i liječenju bolesti zavisnosti za sve kojima je potrebna…Dokazi pokazuju da riješeno stambeno pitanje, sa veoma dobrom dodatnom podrškom, daje rezultate kada je riječ o okončanju beskućništva. A ta podrška obuhvata liječenje zavisnosti od droge i alkohola, brigu o mentalnom zdravlju, pomoć žrtvama porodičnog nasilja”.

Sa Olivetom je saglasna i Margo Kušel, ljekarka i profesorka medicine na Univerzitetu Kalifornije u San Francisku čije je istraživanje između ostalog usredsređeno na uzroke i posljedice beskućništva.

U Kaliforniji je, kako ističe Kušel, jedna od najvećih stopa beskućništva u Americi iako je u Los Anđelesu 2024. godine zabilježen pad - mada se očekuje da se to promijeni zbog katastrofalnih požara.

U toj državi, nedostaje milion stambenih jedinica koje domaćinstva sa veoma niskim prihodima mogu da priušte, kaže Kušel.

“Nivo beskućništva u zajednici direktno je povezan sa nedostatkom jeftinih stanova. Ljudi često netačno misle da je izazvano stopama bolesti zavisnosti ili problemima sa mentalnim zdravljem. Da je to tačno, Kalifornija bi bila u relativno dobroj situaciji”, ističe Kušel.

Međutim, dio američkih eksperata i javnosti smatra da je ključno liječenje mentalnih i bolesti zavisnosti, a ne ulaganje sredstava u rešavanje stambenih pitanja. To podržava i aktuelni predsjednik Donald Trump.

Olivet i Kušel smatraju da jedno ne isključuje drugo.

“Ljekarka sam i većinu vremena provodim liječeći ljude koji imaju mentalne i probleme sa zavisnošću. I mogu da vam kažem da su ti problemi rješivi, ali je to gotovo nemoguće uraditi bez riješenog stambenog pitanja… Zaista možemo da pomognemo ljudima, ali nam je potrebno da imaju gdje da žive”, kaže Margo Kušel.

Amber Harding ispričala je za Glas Amerike da je imala klijenta koji nije imao kontakta sa svojim ocem kada je bio beskućnik i da se to promijenilo kada se uselio u svoj stan.

„Zvao me je da mi kaže da ga je otac posjetio tokom vikenda. Imati samo mjesto gdje porodica može da dođe je bio prvi korak ka njihovom pomirenju. Istakla bih tu ljudskost stanovanja. To vam omogućava da dišete, da se opustite, igrate sa djecom, imate kućnog ljubimca, sve one stvari koje mnogi od nas rade”.

Put do oporavka za Rošel Elison počeo je kada se uz pomoć organizacije „Putevi do stanovanja“ (Pathways to housing DC) uselila u svoj prvi stan za 17 godina. To joj je pomoglo i da se kraju odvikne od droge. Sada mogu da je posjete i troje djece sa kojima dugo nije bila u kontaktu, kao i unučad.

„Kada ste beskućnik, nemate nikakav temelj. Kada se uselite u stan i znate da vas neće izbaciti zato što pokleknete ili ste u krizi, kada dođete kući, osjećate se sve moćnije“.

"I Kanada i Meksiko dozvolili su invaziju ilegalnog fentanila bez presedana koji ubija američke građane, ali i ilegalne imigrante u našu zemlju", rekla je sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt tokom svog brifinga u petak.

Trump, koji vikend provodi na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi, nije planirao razgovarati s novinarima.

Dok će se kanadska roba suočiti sa carinama od 25 posto, Trump je rekao da će tarifirati uvoz kanadske sirove nafte na 10 posto. Meksički uvoz energije uključen je u njegove tarife od 25%. Samo za Kanadu, Trump je ukinuo izuzeće od carine "de minimis" za pošiljke u vrijednosti manje od 800 dolara.

Kineskih 10% bilo bi na postojeće carine na njenu robu.

Prema naredbi, ne postoji proces traženja izuzetka, ali postoji postupak za eskalaciju tarifnih stopa ako zemlje uzvrate.

Meksiko i Kanada odgovorili su kasnije u subotu, dok je Kina osudila Trumpov postupak u nedjelju, ali je ostavila otvorenu mogućnost za razgovore kako bi se izbjegla pogoršanje situacije.

Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum naredila je uzvratne carine kao odgovor na potez SAD-a, rekavši u postu na X da bi njena vlada više voljela dijalog, ali da je bila primorana da odgovori.

"Naložila sam svom ministru ekonomije da provede plan B na kojem smo radili, koji uključuje tarifne i necarinske mjere u odbrani interesa Meksika", napisala je.

Ona je također odbacila "klevetu Bijele kuće da meksička vlada ima saveze sa kriminalnim organizacijama, kao i svaku namjeru miješanja na našu teritoriju".

„Kada bi vlada Sjedinjenih Država i njene agencije htjele da se pozabave ozbiljnom potrošnjom fentanila u svojoj zemlji, mogle bi se boriti protiv prodaje droge na ulicama svojih većih gradova, što ne rade, i pranja novca koje je ovo ilegalno generira aktivnost koja je nanijela toliko štete svom stanovništvu", napisala je.

Kanadski premijer Justin Trudeau rekao je u subotu da će Kanada uzvratiti na akciju SAD-a sa carinama od 25% na američku robu, rekavši da će se tarife primjenjivati na 155 milijardi dolara u američkoj robi, s tim da će one na 30 milijardi dolara stupiti na snagu u utorak a one na ostalih 125 milijardi dolara za 21 dan.

Također je rekao da Kanada razmatra necarinske mjere, moguće u vezi sa ključnim mineralima, energijom i drugim partnerstvima.

Kina je u nedjelju osudila američke carine za Kinu, rekavši da će osporiti taj potez Svjetske trgovinske organizacije i poduzeti "odgovarajuće protumjere kako bismo odlučno zaštitili naša prava i interese".

Iako je njegovo ministarstvo trgovine reklo da ovaj potez SAD-a "ozbiljno krši" pravila međunarodne trgovine, ono je pozvalo Washington da se "upusti u iskren dijalog i ojača saradnju".

Predviđa se 'negativan uticaj'

Kina, Meksiko i Kanada čine više od jedne trećine robe i usluga koje se uvoze ili kupuju iz Sjedinjenih Država.

Neki ekonomisti upozoravaju da bi se tarife mogle vratiti nazad.

Uvoz iz Meksika i Kanade čini oko 3% američkog bruto domaćeg proizvoda, dok izvoz čini oko 2,5% američkog BDP-a, rekao je Brad Setser, viši saradnik u Vijeću za vanjske odnose.

Carina od 25% na Meksiko i Kanadu predstavlja "povećanje poreza na uvoz iz tih zemalja" i imaće "neposredan i negativan uticaj na američku ekonomiju", rekao je on za Glas Amerike. "To je strategija za smanjenje američke ekonomije."

Trump je dugo prijetio da će uvesti carine kako bi izvršio pritisak na zemlje da pomognu njegovoj administraciji da zaustavi ilegalnu imigraciju i krijumčarenje hemikalija koje se koriste za fentanil. On je obećao da će koristiti carine za jačanje domaće proizvodnje i pohvalio je njihovu upotrebu kao efikasnu ekonomsku politiku.

Trump vjeruje da su "carine odlična poluga" i da će "ubijediti Kanadu i Meksiko da naprave velike ustupke pod prijetnjom carina", rekao je Setser. "Ali ove mjere će biti prilično skupe za SAD."

Trump je priznao da bi tarife mogle uzrokovati "kratkoročni poremećaj" za potrošače, ali je rekao da će dovesti do dugoročne koristi za proizvodnju u SAD-u.

"Carine ne uzrokuju inflaciju. Carine dovode do uspjeha", dodao je.

Trump je obećao u petak da će uvesti sveobuhvatne carine na poluvodiče, farmaceutske proizvode, čelik i aluminij, te naftu i plin.

"Svi oblici lijekova i farmaceutskih proizvoda", rekao je Trump. "I mi ćemo raditi, što je vrlo važno, čelik, a također ćemo raditi čips i stvari povezane s čipsom."

Trump je upozorio da će "apsolutno" uvesti carine na robu iz Evropske unije.

"Oni se tako loše ponašaju prema nama", rekao je.

Prilikom nametanja carina pozvao se na Međunarodni zakon o vanrednim ekonomskim ovlastima. Bijela kuća je u subotu saopćila da je taj čin potreban jer "izuzetna prijetnja koju predstavljaju ilegalni stranci i droga, uključujući smrtonosni fentanil, predstavlja nacionalnu vanrednu situaciju".

Sporazum o slobodnoj trgovini

Tokom svoje prve administracije, 2018. godine, Trump je pregovarao i potpisao sporazum o slobodnoj trgovini SAD-Meksiko-Kanada, dijelom kako bi smanjio veliki trgovinski deficit SAD-a – jaz između onoga što izvozi i onoga što uvozi – sa svojim susjedima. Jednom je sporazum nazvao "najpoštenijim, najizbalansiranijim i najkorisnijim trgovinskim sporazumom koji smo ikada potpisali kao zakon".

Međutim, američki trgovinski deficit robe s Meksikom se povećao sa 106 milijardi dolara u 2019. na 161 milijardu dolara u 2023., prema vladinim podacima. Trgovinski jaz sa Kanadom se također povećao, sa 31 milijarde dolara u 2019. na 72 milijarde dolara u 2023.

"Sada se ponaša kao da je njegov dogovor izazvao katastrofu i treba hitno rješenje", rekao je Derek Scissors, viši saradnik na American Enterprise Institute.

Nema opravdanja za visoke carine za Kanadu, tržišnu ekonomiju koja nije u prvih pet američkih trgovinskih deficita, rekao je Scissors. "Pošiljke fentanila preko kanadske granice su male," dodao je.

Fentanil i ilegalna migracija opravdanje su za ograničenja na granici s Meksikom, rekao je Scissors. Međutim, carine "ne zaustavljaju ilegalnu imigraciju i vjerovatno je podstiču ugrožavanjem radnih mjesta u Meksiku."

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz Associated Pressa, Reutersa i agencije France-Presse.

Studentima i građanima Novog Sada pridružili su se i studenti iz Beograda, ali i građani iz mnogih dijelova Srbije koji su u glavni grad Vojvodine došli i priključili se blokadi Varadinskog mosta, Mosta slobode i Žeželjevog mosta.

„Ćutanja je dosta, 1. 2. na tri mosta“ je slogan pod kojim se održava današnja blokada u Novom Sadu. Prema ranijem planu, ova tri mosta biće blokirana tri sata, a zatim studenti nastavljaju blokadu Mosta slobode, koja trajati 24 sata. Protesti se, osim u Novom Sadu, održavaju u još 29 gradova u Srbiji.

Studenti iz Beograda su u petak uveče stigli u Novi Sad nakon dvodnevnog marša ili vožnje biciklima, a od jutros su velike gužve na ulasku u grad – ogroman broj automobila čeka na naplatnoj rampi da uđe u Novi Sad i priključi se protestima i blokadi. Dugačka kolona u kojoj je bilo nekoliko stotina bajkera je viđena na prilazu Novom Sadu, a i mnogi poljoprivrednici su se traktorima priključili protestu.

Građani se nalaze i cijelom duzinom Beogradskog keja, a Dunavom povremeno prolaze čamci iz kojih se vijore zastave Srbije. Prema procjeni novinara Glasa Amerike Stefana Miljuša koji se nalazi na licu mjesta, u Novom Sadu se na ulici nalazi vise desetina hiljada gradjana i studenata.

Atmosfera u Novom Sadu je dobra, iako je zbog jako velikog broja građana otežano kretanje preko tri mosta i uopšte po gradu.

Zanimljivo da su u znak solidarnosti sa Novosađanima blokade održane i u mnogim drugim gradovima u regionu – u Podgorici, Splitu, Zagrebu i Osijeku, a i u mnogim evropskim državama, kao i u Americi građani su održali 15 minuta tišine za 15 žrtava u Novom Sadu.

Inače, 1. februar je Dan grada Novog Sada, ali su predstavnici gradskih vlasti odustali od obilježavanja ovog praznika pod obrazloženjem da „iz bezbjednosnih razloga ove godine neće biti upriličena svečana akademija“.

Povodom događaja u Novom Sadu oglasila se i predsjednica Narodne Skupštine Srbije Ana Brnabić porukom na mreži X da je danas u ovom gradu potrebna tolerancija i razumijevanje, ali i da vjeruje da će „biti ljudi koji će svesno pokušati da izazovu incidente kako bi dalje zaoštrili situaciju u društvu“.

Za sada u Novom Sadu nije bilo incidenata, a o tome, osim pripadnika MUP-a brine i veliki broj studenata-redara - za ovu priliku oformili su posebnu jedinicu redara, koja nosi naziv "Dabre".

Francusko-izraelski državljani Ofer Kalderon, 54, i Yarden Bibas, 35, predati su Crvenom krstu u gradu Khan Younis na jugu Gaze prije nego što su vraćeni u Izrael. Izraelski Amerikanac Keith Siegel, 65, pušten je nekoliko sati kasnije u morsku luku u gradu Gazi.

Bibas je odveden iz kibuca Nir Oz tokom terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. zajedno sa svojom suprugom Širijem i njihova dva mlada dječaka Arielom (5) i Kfirom (2). Sudbina njegove porodice je neizvjesna.

Siegel, porijeklom iz Chapel Hilla u Sjevernoj Karolini, uzet je kao talac iz kibuca Kfar Aza zajedno sa svojom suprugom Avivom Siegel. Aviva Siegel je oslobođena tokom kratkog prekida vatre u novembru 2023.

Kalderona su zarobili militanti iz kibuca Nir Oz zajedno sa njegovo dvoje djece. Njegova bivša supruga, Hadas Kalderon, također je zarobljena, ali je puštena sa njihovom djecom tokom razmjene talaca 2023. godine.

Izrael je oslobodio 90 zatvorenika u subotu, što je četvrta takva razmjena. Ali palestinska zagovaračka grupa rekla je da je taj broj ažuriran na 183, i oslobođeni su kasnije u toku dana.

Hamas je u četvrtak oslobodio osam talaca, uključujući tri Izraelca i pet državljana Tajlanda. Kasnije u toku dana, Izrael je oslobodio 110 palestinskih zatvorenika, uključujući 32 koja služe doživotnu kaznu zatvora zbog smrtonosnih napada na Izraelce.

Sa sporazumom o prekidu vatre, više od 423.000 Palestinaca se vratilo u sjevernu Gazu. Izraelska vojska im je naredila da napuste teritoriju u najranijim fazama rata između Izraela i Hamasa u oktobru 2023.

Na konferenciji za novinare u petak u Ženevi, Svjetski program za hranu UN-a iznio je najnovije informacije o naporima da se isporuči humanitarna pomoć Gazi. Državni direktor Antoine Renard rekao je novinarima da je agencija isporučila više od 32.000 metričkih tona hrane u Gazu od početka sporazuma o prekidu vatre 19. januara.

On je rekao da je taj iznos više nego dvostruko veći od isporučenog u decembru i tri puta od isporučenog u oktobru. Renard je rekao da je WFP do sada dosegao 300.000 ljudi.

U međuvremenu, tokom posjete Libanu u petak, egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty pozvao je na potpuno povlačenje izraelskih trupa iz južnog Libana.

Nakon razgovora s libanonskim predsjednikom Josephom Aounom, Abdelatty je rekao novinarima: "Egipat je vrlo voljan da potvrdi potrebu za potpunim povlačenjem Izraela iz južnog Libana, bez oduzimanja niti jednog centimetra libanonskog suvereniteta i teritorije."

Prema sporazumu o prekidu vatre uz posredovanje SAD-a objavljenom 27. novembra, izraelske snage trebale su se povući iz južnog Libana, a militantna grupa Hezbollah trebala je krenuti sjeverno od rijeke Litani do 26. januara. Kao i Hamas, Hezbollah je teroristička organizacija koju su proglasile SAD.

Izraelske snage ostale su u više od deset sela nakon isteka roka. Sjedinjene Države i Liban objavili su u nedjelju da je rok za ispunjavanje uvjeta prekida vatre produžen do 18. februara.

Od početka primirja, Izrael je provodio gotovo svakodnevne operacije u južnom Libanu, uključujući zračne napade i granatiranje. Optužuju Hezbollah za kršenje uvjeta prekida vatre pokušavajući premjestiti oružje.

U izjavama objavljenim na njihovim nalozima na društvenim mrežama, Izraelske odbrambene snage su u četvrtak izvijestile da su njihovi borbeni avioni pokrenuli nekoliko napada na, kako je rekao, mete Hezbollaha u libanonskoj regiji Bekaa, za koje je rekla da "predstavlja prijetnju izraelskom frontu i snagama IDF-a". "

U saopćenju IDF-a navodi se da su mete uključivale vojnu lokaciju "sa podzemnom infrastrukturom za razvoj i proizvodnju oružja i tranzitnom infrastrukturom na sirijsko-libanonskoj granici" preko koje je, kako je navedeno u IDF-u, Hezbollah pokušavao prebaciti oružje.

IDF su također u petak izvijestille da je borbena jedinica Sayeret Haruv u posljednjih devet dana provodila operaciju "suzbijanja terorizma" u izbjegličkom kampu Jenin na Zapadnoj obali.

U izvještaju na svojoj web stranici, IDF navodi da su borci "eliminisali teroriste u sukobima i izvršili brojna hapšenja. Locirali su oružje, otkrili i uništili više od pet laboratorija za bombe". Jedinica Sayeret Haruv specijalizirana je za operacije na Zapadnoj obali, kao i u Gazi.

Neke informacije za ovu priču stigle su od AP-a, agencije Frans pres i Reutersa.

Ured za upravljanje kadrovima naložio je šefovima agencija da skinu "rodnu ideologiju" sa web stranica, ugovora i e-mailova u dopisu koji je poslat u srijedu, a promjene su naložene da se provedu do 17 sati u petak. Također je naložio agencijama da raspuste resursne grupe zaposlenika, ukinu grantove i ugovore u vezi s tim pitanjem i zamijene izraz „rod“ sa „spol“ u obrascima vlade.

Neki dijelovi vladinih web stranica pojavili su se s porukom: "Stranica koju tražite nije pronađena." Neke su stranice nestale i povremeno se vraćale.

Na pitanje novinara u petak o izvještajima da se vladine web stranice zatvaraju kako bi se eliminiralo spominjanje različitosti, jednakosti i uključenosti, Trump je rekao da ne zna ništa o tome, ali da bi podržao takav potez.

„Ne znam. To mi ne zvuči kao loša ideja”, rekao je Tramp, dodajući da je vodio kampanju obećavajući da će iskorijeniti takve inicijative.

Mnogo informacija o javnom zdravlju skinuto je sa web stranice Centra za kontrolu i prevenciju bolesti: smjernice za kontracepciju; informativni list o HIV-u i transrodnim osobama; lekcije o izgradnji podržavajućeg školskog okruženja za transrodnu i nebinarnu djecu; detalji o Nacionalnom danu testiranja na transrodne HIV-e; niz vladinih anketa koje pokazuju da transrodni studenti pate od veće stope depresije, upotrebe droga, maltretiranja i drugih problema.

Uklanjanje zdravstvenih resursa stvara opasne praznine u naučnim informacijama, kažu stručnjaci za bolesti. Udruženje za infektivne bolesti Amerike, medicinsko udruženje, objavilo je saopštenje u kojem osuđuje uklanjanje informacija o HIV-u i transrodnim osobama. Pristup je "kritičan za napore da se okonča epidemija HIV-a", rekli su čelnici organizacije.

Web stranica Zavoda za zatvore koja je prvobitno nazvana “Rod zatvorenika” u petak je preimenovana u “Pol zatvorenika”. Više nije uključena analiza transrodnih zatvorenika u federalnim zatvorima.

State Department je u petak uklonio opciju odabira "X" kao spola na zahtjevima za pasoše za nebinarne podnosioce zahtjeva. Također je zamijenjena riječ “rod” iz deskriptora riječju “spol”.

Svim zaposlenima State Departmenta naređeno je da uklone rodno specifične zamjenice iz svojih potpisa e-pošte. U direktivi, koju je izdao vršilac dužnosti šefa Biroa za upravljanje, navedeno je da je to potrebno radi poštivanja Trumpovih izvršnih naredbi i da odjel također uklanja sve reference na "rodnu ideologiju" sa web stranica i internih dokumenata.

“Svi zaposleni su dužni da uklone sve zamjenice koje identifikuju rod iz blokova potpisa e-pošte danas do 17:00 sati”, navodi se u naredbi Tibora Nagya. „Vaša saradnja je od suštinskog značaja dok se zajedno krećemo kroz ove promjene.”

Zvaničnik američke Agencije za međunarodni razvoj rekao je da je zaposlenima naređeno da označe upotrebu riječi "rod" u svakom od hiljada dodijeljenih ugovora. Upozorenja protiv rodne diskriminacije standardni su jezik u svakom takvom ugovoru. Zvaničnik je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog straha od odmazde, prema naredbi Trumpove administracije koja zabranjuje zaposlenicima USAID-a da razgovaraju s ljudima izvan njihove agencije.

Zvaničnik je rekao da se zaposleni plaše da se programi i poslovi koji se odnose na napore za inkluziju, rodna pitanja i pitanja specifična za žene izdvajaju i možda ciljaju prema dvije Trumpove izvršne naredbe.

Neke stranice Biroa za popis stanovništva i Službe Nacionalnog parka također su bile nedostupne ili su davale poruke o grešci.

Trumpova izvršna naredba, potpisana prvog dana njegovog povratka na funkciju, poziva saveznu vladu da definiše seks samo kao muški ili ženski i da se to odrazi na službene dokumente kao što su pasoši i politike kao što su savezni zatvorski poslovi.

Ministar odbrane Pete Hegseth naredio je vojsci da odmah prestane da prepoznaje identitet dan prije početka februarskog Mjeseca crnačke istorije, rekavši da oni "nagrizaju drugarstvo i prijete izvršenju misije".