U prijestolnici Washingtonu su stotine ljudi protestovale u znak podrške Agenciji za međunarodni razvoj (USAID), koju Trumpova administracija pokušava da zatvori, optužujući je da traći novac poreskih obveznika.

Demonstranti u Philadelphiji i u glavnim gradovima Minnesote, Michigana, Texasa, Wisconsina, Indiane i drugih američkih država mahali su transparentima protiv Trumpa i milijardera Elona Muska, koji je na čelu novoformirane Agencije za efikasnost vlade, kao i protiv Projekta 2025, plana desnice za američku vladu i društvo, prenosi agencija AP.

"Demokratija nije nešto što možete samo da posmatrate! Uradite nešto", pisalo je na jednom transparentu na protestu u Philadelphiji.

Protesti su bili rezultat pokreta koji je organizovan onlajn pod heštegovima #buildtheresistance (izgraditi otpor) and #50501, koji se odnosi na 50 protesta, u 50 država, tokom jednog dana. Na stranicama i nalozima na društvenim mrežama izdati su pozivi na akciju, sa porukama kao što su "odbacite fašizam" i "branite našu demokratiju".

Ispred zgrade državne skupštine u Lansingu, u Michiganu, okupilo se oko hiljadu ljudi na temperaturama ispod nule.

Catie Miglietti, iz Ann Arbora u Michiganu, kazala je da je naročito zabrinjava to što Musk ima pristup podacima Sekretarijata za finansije.

"Ako to ne zaustavimo i ne natjeramo Kongres da uradi nešto, to je napad na demokratiju", rekla je ona za AP.

U Columbusu, Ohio, demonstranti su ispred državne skupštine uzvikivali: Probudi se Ameriko! Zaustavi puč koji je u toku".

"Zaprepašćena sam promjenama naročito u protekle dvije nedelje - koje su međutim davno započete. Samo pokušavam da učestvujem u otporu", rekla je Margaret Wilmeth, stanovnica Columbusa.

Craig i Robin Schroeder vozili su se dva sata da bi protestovali. Poručili su da je imenovanje Petea Hegsetha za sekretara za odbranu šamar vojnim porodicama u Ohiou. Hegseth je tijesnom većinom potvrđen u Senatu, nakon što su članovi obje stranke dovodili u pitanje njegove kvalifikacije da vodi vojsku, naročito u svijetlu optužbi da prekomjerno pije da i da je bio agresivan prema ženama.

"Ovo mi je prvi protest, i ne mogu da zamislim da ima važnijeg od ovoga", poručila je Robin.

Na protestima u nekoliko gradova kritikovali su se Musk i Agencija za vladinu efikasnost DOGE (Douž).

"DOGE nije legitiman. Zašto Elon ima podatke o vašem socijalnom osiguranju???", pisalo je na jednom transparentu na protestima u Jeffersonu u Missouriju.

Članovi Kongresa zabrinuti su da bi aktivnosti agencije u platnom sistemu američke vlade mogli da dovedu do bezbjednosnih rizika ili neisplaćivanja socijalnog i zdravstvenog osiguranja. Jedan zvaničnik Sekretarijata za finansije rekao je da će Muskovi saradnici imati samo ograničen pristup "da pročitaju podatke".

Demonstranti u Missouriju uzvikivali su da neće "pokleknuti" i da neće biti "ušutkani".

Trump je prvih nedelja drugog mandata potpisao niz uredbi, od trgovine do imigracije i klimatskih promjena.

U Alabami, nekoliko stotina ljudi okupilo se ispred državne skupštine da protestuje protiv državnih i federalnih mjera protiv pripadnika LGBTQ zajednice.

Guvernerka Alabame Kay Ivey najavila je da će potpisati zakon kojim se proglašava da postoje samo dva pola, muški i ženski - po ugledu na Trumpovu nedavnu uredbu kojom federalna vlada definiše polove kao muški i ženski.

"Predsjednik misli da ima veliku moć. Nema moć da odlučuje kojeg ste pola. Nema moć da definiše vaš identitet, rekla je Patricia Todd, prva gej članica državne skupštine Alabame.

Trumpove nove tarife od 10% na kinesku robu stupile su na snagu u ponedeljak u ponoć, a Kina je brzo najavila da će uvesti carine od 15% na američki ugalj i tečni prirodni gas, kao i tarife od 10% na sirovu naftu, poljoprivredne mašine i neke automobile.

Trump je u ponedjeljak na mjesec dana odložio uvođenje tarifa od 25% na većinu izvoza iz preostala dva najveća trgovinska partnera SAD - Meksika i Kanade. Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum i kanadski premijer Justin Trudeau složili su se da pojačaju napore da se obuzda prekogranični protok fentanila, smrtonosnog opioida koji je usmrtio nekoliko stotina hiljada Amerikanaca posljednjih godina.

Trump je rekao da je uveo tarife na kineski izvoz kako bi izvršio pritisak na Peking da preduzme mjere kako bi spriječio krijumčarenje fentanila u SAD, čime je Kina identifikovana kao glavni izvor hemikalija koje meksički narko-karteli koriste za proizvodnju fentanila.

Kina je saopštila da je poduzela korake za suzbijanje trgovine fentanilom i drugim ilegalnim drogama.

"Nadajmo se da će Kina prestati da nam šalje fentanil, a ako ne, tarife će biti znatno veće", rekao je Trump.

Sekretarka za štampu Bijele kuće izjavila je da je Trumpov razgovor sa Xijem zakazan i da će se dogoditi vrlo brzo.

SAD i Kina, dvije najveće svjetske ekonomije, ušle su u trgovinski rat 2018. godine tokom Trumpovog prvog mandata, kada je on više puta podizao carine na kinesku robu, a Peking je svaki put odgovarao.

Ovoga puta Kina je mnogo bolje pripremljena, kažu analitičari. Zemlja je najavila brojne mjere koje prevazilaze tarife i utiču na različite sektore američke ekonomije. Kina je takođe opreznija zbog potencijalnog ugrožavanja njene oslabljene ekonomije koja u velikoj mjeri zavisi od trgovine.

Tarife i drugi potezi Kine

"Jednostrano američko povećanje carina ozbiljno krši pravila Svjetske trgovinske organizacije. Ne samo da je to beskorisno u rješavanju vlastitih problema, već i šteti normalnoj ekonomskoj i trgovinskoj saradnji između Kine i SAD", saopštila je carinska komisija Kineskog državnog savjeta.

Ipak, uticaj na američki izvoz mogao bi biti ograničen. Iako su SAD najveći izvoznik tečnog prirodnog gasa, ne izvoze mnogo u Kinu. U 2023. godini, SAD su izvezle 173.247 miliona kubnih stopa tečnog gasa u Kinu, što je oko 2,3% ukupnog američkog izvoza prirodnog gasa, prema podacima Uprave za energetske informacije SAD.

Kina je prošle godine uvezla manje od 110.000 vozila iz SAD, iako je analitičar tržišta automobila Lei Xingrekao da bi tarife mogle biti bolne za General Motors i za Ford koji su namjeravali da još neka od svojih vozila dodaju na kinesko tržište.

Osim povećanja carina, Kina je najavila kontrolu izvoza na nekoliko elemenata ključnih za proizvodnju modernih visokotehnoloških proizvoda, kao što su indijum, bizmut i telerijum.

Takođe, Kina je dvije američke kompanije stavila na listu "nepouzdanih kompanija": PHV Grupu, koja je vlasnica kompanija za proizvodnju odjeće Calvin Klein i Tommy Hilfiger, te biotehnološku kompaniju Illumina. To bi im moglo ograničiti uvozno-izvozne aktivnosti u Kini, ili im zabraniti nove investicije u Kinu.

Peking je započeo istragu PVH Grupe u septembru 2024. zbog onoga što je opisao kao "neprikladno ponašanje vezano za Xinjiang "nakon što je kompanija navodno bojkotovala korištenje pamuka iz Xinjianga.

Illumina, koja se takmiči sa kineskom biotehnološkom firmom BGI u sekvenciranju gena, saopštila je da poštuje propise gdje god da posluje i da stavljanje na listu "procjenjuje sa ciljem pronalaska pozitivnog rješenja".

Tarife sa Kanadom i Meksikom

U ponedeljak, predsjednica Meksika je rekla da će poslati 10.000 pripadnika Nacionalne garde na američko-meksičku granicu, sa ciljem sprečavanja šverca droge u SAD.

"Meksiko će ojačati sjevernu granicu... kako bi zaustavio trgovinu drogom iz Meksika u SAD, posebno fentanila", objavila je na ona na mreži X nakon razgovora sa Trumpom. "SAD se obavezuju da će raditi na zaustavljanju trgovine moćnim oružjem u Meksiko."

Trudeau je rekao da će Kanada rasporediti novu tehnologiju i osoblje duž svoje južne granice sa SAD kako bi zaustavila protok fentanila.

"Upravo sam imao dobar razgovor sa predsjednikom Trampom", naveo je Trudeau na X-u. "Predložene tarife će biti pauzirane na najmanje 30 dana dok radimo zajedno."

Posljedice za američke potrošače

Trump je u nedjelju priznao da bi nove tarife za tri najveća trgovinska partnera SAD mogle pogoditi Amerikance već umorne od inflacije i viših cijena namirnica, benzina, automobila i druge robe široke potrošnje, ali je rekao da bi tarife bile "vrijedne te cijene" kako bi se ojačali interesi SAD.

Američki potrošači mogli bi se suočiti sa višim cijenama jer kompanije koje federalnoj vladi plaćaju carine za uvoz robe iz drugih zemalja često prebacuju barem dio svojih viših troškova, ako ne i sve, na potrošače.

U tekstu su korištene informacije novinskih agencija AP, AFP i Reuters.

Uredba označava još jednu agresivnu promjenu druge administracije republikanskog predsjednika u načinu na koji savezna vlada postupa sa transrodnim osobama i njihovim pravima, ocjenjuje agencija AP.

Predsjednik je prošlog mjeseca izdao sveobuhvatnu naredbu kojom je pozvao saveznu vladu da definiše da postoje samo dva pola - muški ili ženski i da se to odrazi na zvaničnim dokumentima kao što su pasoši i politikama koje se sprovode u saveznim zatvorima.

Trump je tokom kampanje otkrio da je njegovo obećanje da će „muškarce držati podalje od ženskih sportova” odjeknulo izvan uobičajenih partijskih linija. Više od polovine birača koje je anketirao AP VoteCast reklo je da je podrška pravima transrodnih osoba u vladi i društvu otišla predaleko.

Pojačao je retoriku prije izbora, obećavajući da će se osloboditi „transrodnog ludila”, iako njegova kampanja nije ponudila mnogo detalja.

Uredba – čije potpisivanje se poklapa sa Nacionalnim danom devojaka i žena u sportu – obuhvata kako će njegova administracija tumačiti Title X, zakon koji je najpoznatiji po tome što je donio rodnu ravnopravnost u sportu i sprječavanju seksualnog uznemiravanja u kampusima.

„Ova uredba vraća pravičnost, podržava prvobitnu namjeru Title X i brani prava sportistkinja koje su cijeli život radile da se takmiče na najvišim nivoima”, rekla je Nancy Mace, republikanska članica Kongresa iz Južne Karoline.

Svaka administracija ima ovlaštenje da izda sopstvena tumačenja značajnog zakonodavnih akata.

Betsy DeVos, sekretarica za obrazovanje tokom Trumpovog prvog mandata, objavila je tumačenje Title X 2020, kojima je suzila definiciju seksualnog uznemiravanja i zahtijevala od koledža da istražuju tvrdnje samo ako su prijavljene određenim zvaničnicima.

Bidenova administracija je poništila tu politiku prošlog aprila odlukom koja je predviđala da će prava LGBTQ+ studenata biti zaštićena saveznim zakonom i obezbijediti nove garancije za žrtve seksualnih napada u kampusu. Politika se nije eksplicitno ticala transrodnih sportista. Ipak, više od pola tuceta država predvođenih republikancima odmah je osporilo novo pravilo na sudu.

Sve što Trump ima da kaže je: „Mi ćemo tumačiti uredbu na tradicionalan način”, rekao je Doriane Lambelet Coleman, profesor na Pravnom fakultetu Duke univerziteta.

Kako bi ova naredba mogla da utiče na transrodne sportista – čiji broj je nevjerovatno teško odrediti - nije izvjesno.

AP je 2021. izvijestio da u mnogim slučajevima države koje uvode zabranu za transrodne sportiste ne mogu da navedu slučajeve u kojima je njihovo učešće predstavljalo problem.

Kada su zakonodavci u državi Utah odbili veto guvernera Spencera Coxa 2022. godine, država je imala samo jednu transrodnu djevojku koja je igrala u K-12 sportovima koju bi zabrana pogođala. Nije regulisala učešće transrodnih dječaka.

Ipak, čini se da je stvarni broj transrodnih sportista gotovo nebitan. Svaki slučaj transrodne sportistkinje koja se takmiči – ili se čak veruje da se takmiči – privlači ogromnu pažnju, od Lije Thomas koji pliva za Univerzitet u Pennsylvaniji do odbojkaškog koledž tima San Josea.

Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice, rekao je da je zatražio od članica Evropske unije i drugih zemalja s fleksibilnim procedurama pomoći da ubrzaju svoja sredstva kako bi se ublažili efekti prekida američke pomoći.

"U suprotnom, suočavamo se s krizom novčanog toka koju ne možemo priuštiti", rekao je on u intervjuu u Briselu u srijedu. "Mi se bavimo situacijama koje spašavaju živote u kojima ne možemo predugo prekinuti pomoć."

Rekao je da su neke zemlje obećale ranije isplate i da on nastavlja apelirati za još novca.

Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti 20. januara, predsjednik Donald Trump naredio je sveobuhvatnu reviziju gotovo cjelokupne strane pomoći SAD-a kako bi osigurao da je u skladu s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".

State Department je tada izdao nalog za obustavu rada za svu postojeću stranu pomoć i pauzirao novu pomoć.

Sjedinjene Države su daleko najveći donator Agencije za izbjeglice, UNHCR-a, koja pomaže milionima ljudi širom svijeta koji bježe od sukoba i progona.

Prošle godine, SAD su dale više od 2 milijarde dolara donacija UNHCR-u - oko 40% ukupnog iznosa koji je Agencija primila.

Nakon poteza SAD-a, Grandi je naredio smanjenje potrošnje UNHCR-a.

"Činjenica da su zamrznuli nekoliko stotina miliona dolara već dogovorenih isplata (značila je) da smo i mi morali da zamrznemo", rekao je on. "Zapravo ću sutra razgovarati sa svojim kolegama i nastaviti da preporučujem da budemo oprezni u vezi s ovim."

Nakon prvobitne odluke SAD-a, državni sekretar Marco Rubio izdao je daljnje naredbe kojima se dozvoljavaju izuzeća od zamrzavanja pomoći za spašavanje života i hitne pomoći u hrani.

Grandi je rekao da te poteze vidi kao pozitivne znake da nova administracija želi da nastavi humanitarnu pomoć.

Upitan da li je zamrzavanje već imalo utjecaja na operacije UNHCR-a na terenu, Grandi je rekao da to nije toliko pogođeno kao druge organizacije koje su se u potpunosti oslanjale na donacije SAD-a.

Međutim, rekao je da će, osim ako uskoro ne dođe do drugih sredstava, ograničenja koje je Agencija morala postaviti "vrlo brzo imati utjecaja".

"Mislimo da je u interesu Sjedinjenih Država da budu snažna humanitarna sila", rekao je Grandi. "Ovo je važno ne samo za ljude koji imaju koristi od toga, već i u smislu autoriteta, sigurnosti, kredibiliteta Sjedinjenih Država širom svijeta."

Dodik, koji je optužen za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kazao je da ranije visoki predstavnici nisu iznenada mijenjali zakone.

“Nego su posezali za pritiscima na parlament… Nikad bez rasprave u parlamentu pa kad oni ne mogu da se usaglase…”, rekao je Dodik.

Odgovarajući na pitanje da li je prije potpisivanja ukaza vjerovao da je Christian Schmidt donio odluku o navodnim izmjenama Krivičnog zakona po kojima je nepoštovanje njegovih odluka krivično djelo, optuženi je kazao da je bilo određenih određenih špekulacija i priča, ali da odluka nije bila objavljena u Službenom glasniku.

“Ja sam ukaz potpisao dan prije nego što je meni taj Službeni glasnik predočen”, rekao je Dodik i precizirao u nastavku svjedočenja da je to bilo nekoliko dana kasnije od stupanja na snagu.

Kazao je da uvijek konsultuje savjetnike iako se politikom bavi dugi niz godina. Kako je naveo, savjetnici koji su autoritet u oblasti prava i kojima vjeruje razložno su mu objasnili situaciju, te su ga upozorili da, po zakonodavstvu RS-a, može biti odgovoran ako ne potpiše ukaze, uz kaznu do 12 godina zatvora.

“Kao predsjednik, dužan sam da poštujem procedure, prije svega Ustav RS-a, koji je usaglašen sa Ustavom BiH”, rekao je Dodik.

Naveo je da dva zakona nije vratio jer je Vijeće naroda dalo saglasnosti i nije bilo protivljenja klubova.

“Da je bilo izraženo mišljenje bilo kog kluba, naravno da ja to ne bih potpisao”, kazao je Dodik.

Tokom trajanja postupka i pažnje date ovom slučaju, kako je dodao, tek sada je uvjeren da je postupio ispravno.

Dodik je optužen s Milošem Lukićem, bivšim vršiocem dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Na pitanje tužioca Nedima Ćosića da li u ovom trenutku smatra da su Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa i dalje na snazi i da se primjenjuju u RS-u, Dodik je kazao da ne zna.

“Svašta mislim, ali nije za priču”, rekao je optuženi.

Potvrdio je da je podnio krivičnu prijavu protiv sebe i još nekoliko desetina drugih lica, navodeći da je razlog bio da se pokaže apsurd.

Ćosića je interesovalo da li optuženi zna da su to bile početne prijave u ovom postupku, kao i da li je tačno da nije ispoštovao nijednu Schmidtovu odluku, te da li je bio jedan od predlagača spornih zakona. Sudija Sena Uzunović usvojila je prigovore Odbrana na ova pitanja. Kako je na početku objasnila, optuženi ne mora odgovarati na pitanja kojim bi se inkriminisao, kao i da unakrsna pitanja moraju biti u okviru pitanja koje je postavila Odbrana.

Nakon svjedočenja Dodika, učesnici u postupku su se izjasnili da nemaju novih prijedloga te je dokazni postupak okončan.

Za 19. februar zakazano je iznošenje završnih riječi.

Glasnogovornik CIA-e rekao je u saopćenju da bi potezi trebali uskladiti Agenciju s ciljevima novog direktora CIA-e Johna Ratcliffea.

"Direktor Ratcliffe se brzo kreće kako bi osigurao da radna snaga CIA-e odgovara na prioritete nacionalne sigurnosti administracije. Ovi potezi su dio holističke strategije da se Agenciji ulije obnovljena energija", rekao je glasnogovornik CIA-e u saopćenju.

Agencija ne otkriva svoj budžet niti broj ljudi koje zapošljava. Nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Wall Street Journal je prvi objavio vijest.

Upozorenja demokrata dolaze nakon što je Odjel za vladinu efikasnost (DOGE), na čelu s Elonom Muskom, ranije ove sedmice stavio Agenciju za međunarodni razvoj (USAID) pod kontrolu američkog State Departmenta. Administracija je rekla da preispituju aktivnosti USAID-ove pomoći u inostranstvu kako bi "osigurali da je u skladu sa planom za Amerika na prvom mjestu".

"Šta god DOGE radi, to nije demokratija", rekao je novinarima u utorak lider manjine u Senatu Chuck Schumer. "Znamo kako izgleda demokratija. To je otvoreno. Nije tajna."

Demokrate bi mogle odbiti neke od najnovijih promjena u američkoj vladi uskraćivanjem glasova o novom zakonu o potrošnji. Kratkoročna kontinuirana rezolucija kojom će vlada ostati u funkciji ističe 14. marta.

U ponedjeljak su demokrate u Kongresu protestirale ispred zatvorenih ureda USAID-a, rekavši da je Trumpova administracija prekoračila svoja ovlaštenja.

"Ako želite promijeniti Agenciju, unesite prijedlog zakona i usvojite zakon", rekao je demokratski senator Brian Schatz. "Ne možete odbaciti Agenciju koja vam se ne sviđa ili s kojom se ne slažete izvršnom naredbom, ili bukvalnim upadom u zgradu i preuzimanjem servera. Tako ne funkcionira američki sistem vlasti."

USAID upravlja desetinama milijardi dolara u programima američke strane pomoći.

"Ustav zahtijeva da sredstva potroše predsjednik i administracija," izjavio je u utorak lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries. "Ustav zahtijeva da predsjednik ima odgovornost da vodi računa da se zakoni vjerno izvršavaju. Ugovori o potrošnji koji se donose kroz proces izdvajanja su zakon, a kada se ti zakoni krše, krši se i Ustav, zbog čega je došlo do naleta pravednih parnica koje su pokrenute."

Republikanci u Kongresu izrazili su podršku pokušajima da se iskorijene prijevare i zloupotrebe u američkom sistemu pomoći.

"Ne mislim da zatvaraju Agenciju, ali mislim da imaju pravo da preispitaju finansiranje i način na koji se te odluke donose i koji prioriteti se finansiraju", rekao je novinarima u utorak vođa većine u Senatu John Thune. "Mislim da to vjerovatno važi za svaku administraciju. Kada dođu, postoji mnogo programa odobrenih i finansiranih preko te Agencije, neki za koje mislim da rade na način na koji su namijenjeni, a neki nisu."

Bijela kuća je kritikovala projekte koje finansira USAID i koji podržavaju inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI) i druge napore za koje tvrdi da su rasipanje sredstava poreskih obveznika.

"Ako postoji ogromna prevara, ako sredstva nisu usmjerena tamo gdje je Kongres odborio i predsjednik potpisao, onda moramo znati za to", rekao je Roger Wicker, predsjedavajući Senata oružanih snaga, za američke novinske mreže CNN i CBS u ponedjeljak.

"Dugo sam vremena osjećao da je USAID naš način da se borimo protiv inicijative Pojas i put, što je napor Kine da zaista stekne utjecaj širom svijeta, uključujući Afriku i Južnu Ameriku i zapadnu hemisferu", nastavio je Wicker. "Dakle, potreban nam je program pomoći koji bi odgovarao kineskim naporima, ali to treba učiniti onako kako su kreatori politike Sjedinjenih Država odlučili da treba biti učinjeno."

Schumer je u utorak rekao da podržava napore da se eliminišu prevare i zloupotrebe, ali je kritikovao brzinu i tajnost procesa.

Tokom prvog mandata, od 2017. do 2021. godine, Trump je također obustavio finansiranje UNRWA-e, navodeći da je neophodno da se Palestinci saglase da obnove mirovne pregovore sa Izraelom. Tražio je i reforme u agenciji, ali nije precizirao koje.

Prva Trumpova administracija takođe se povukla iz Vijeća za ljudska prava, koji broji 47 članova, na polovini trogodišnjeg mandata Amerike u tom tijelu zbog, kako je tada saopšteno, pristrasnosti protiv Izraela i nedostatka reformi.

SAD trenutno nisu članica Vijeća čije sjedište je u Ženevi. Za vrijeme bivšeg predsjednika Joea Bidena, američki mandat u Vijeću bio je od 2022. do 2024. godine.

Radna grupa savjeta trebalo bi kasnije ove godine da razmotri ljudska prava u SAD-u, što je proces kroz koji sve zemlje prolaze svakih par godina. Odluke Vijeća nisu pravno obavezujuće, ali rasprave pred tim tijelom imaju političku težinu i kritike mogu da dovedu do povećanja globalnog pritiska na određene vlade da promijene kurs.

Od kako je 20. januara ponovo preuzeo položaj predsjednika, Trump je naložio povlačenje SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Pariskog klimatskog sporazuma - što je također uradio tokom prvog mandata.

SAD su izdvajale najviše novca za agenciju UN za pomoć Palestincima - 300 do 400 miliona dolara godišnje - ali je Biden u januaru prošle godine pauzirao finansiranje nakon što je Izrael optužio oko 12 zaposlenih u agenciji da su učestvovali u smrtonosnom napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine koji je izazvao rat u Gazi.

Američki Kongres je zatim formalno obustavio finansiranje UNRWA-e do najranije marta ove godine. Agencija obezbjeđuje pomoć, kao i zdravstvene i obrazovne usluge milionima Palestinaca u Gazi, na Zapadnoj obali, uključujući istočni Jerusalim, u Siriji, Libanu i Jordanu.

Ujedinjene nacije su saopštile da su devet zaposlenih u UNRWA-i možda bili umiješani u napad Hamasa i da su otpušteni. Utvrđeno je da je za agenciju radio i jedan komandant Hamasa, kojeg je u septembru ubio Izrael.

Zaposlenima u agenciji je od 30. januara zabranjeno da djeluju na teritoriji Izraela ili komuniciraju sa vlastima te zemlje.

Vidović je osuđena za sprečavanje dokazivanja jer je sakrila mobilni telefon suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca, koji je u decembru 2023. godine bio uhapšen zbog zloupotrebe položaja.

“Sud je izveo zaključak van razumne sumnje da je Vidović radnje krivičnog djela počinila sa umišljajem, odnosno sa sviješću i znanjem”, kazao je sudija Miroslav Janjić.

Protiv Debevca optužnica nije podignuta.

U kaznu se, kako je rečeno tokom izricanja nepravosnažne presude, uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 18. do 20. decembra 2023. godine.

Vidović se obavezuje da nadoknadi sudske troškove u paušalnom iznosu od 200 maraka u roku od 30 dana od pravosnažnosti presude.

Sud nije izrekao zabranu bavljenja advokaturom, mjeru koju je ranije zatražilo Tužilaštvo BiH.

Na ovu presudu je dozvoljena žalba.

U šokantnoj najavi, Trump je u utorak rekao da će Sjedinjene Države preuzeti ratom razorenu enklavu nakon što Palestinci budu preseljeni negdje drugdje i ekonomski je razviti. On je govorio na zajedničkoj konferenciji za novinare sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom koji je bio u posjeti.

Saudijska Arabija odbacuje bilo kakve pokušaje raseljavanja Palestinaca sa njihove zemlje, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije u srijedu, dodajući da se o njenom stavu prema Palestincima ne može pregovarati.

Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman potvrdio je poziciju kraljevine na "jasan i eksplicitan način" koja ne dozvoljava bilo kakvo tumačenje ni pod kojim okolnostima, navodi se u saopštenju.

Svako predloženo raseljavanje Palestinaca vrlo je osjetljiva stvar i među Palestincima i među arapskim zemljama.

Dok su borbe bjesnile u ratu u Gazi, Palestinci su se plašili da će stradati od još jedne "Nakbe", ili katastrofe, vremena kada su stotine hiljada lišene svojih domova u ratu prilikom rođenja države Izrael.

Kada je u pitanju saudijska politika na Bliskom istoku, ulozi su visoki i za Trumpa i za Izrael.

Sjedinjene Države su vodile višemjesečnu diplomatiju kako bi natjerale Saudijsku Arabiju, jednu od najmoćnijih i najutjecajnijih arapskih država, da normalizira odnose s Izraelom i prizna tu zemlju. Ali rat u Gazi, koji je počeo u oktobru 2023. godine, naveo je Rijad da, suočen s arapskim gnjevom zbog izraelske ofanzive, da to pitanje odloži.

Trump bi želio da Saudijska Arabija prati zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, bliskoistočnog trgovinskog i poslovnog čvorišta, i Bahreina koji je 2020. potpisao takozvani Abrahamov sporazum i normalizirao odnose s Izraelom.

Uspostavljanje veza sa Saudijskom Arabijom bila bi velika nagrada za Izrael jer kraljevstvo ima ogroman utjecaj na Bliskom istoku, širem muslimanskom svijetu i najveći je svjetski izvoznik nafte.

"Spremni smo za kontakt i razgovore s Trumpovom administracijom", rekao je visoki član Politbiroa Hamasa Mousa Abu Marzouk, a prenosi RIA.

"U prošlosti se nismo protivili kontaktima s administracijom (bivšeg američkog predsjednika Joea) Bidena, Trumpa ili bilo koje druge američke administracije i otvoreni smo za razgovore sa svim međunarodnim stranama."

Nije bilo jasno kada je RIA intervjuisala Marzuka, koji je u ponedeljak bio u posjeti Moskvi.

Trump je u utorak obećao da će SAD preuzeti ratom razoreni pojas Gaze nakon što Palestinci budu preseljeni negdje drugdje i ekonomski ga razviti, potez koji će slomiti decenije američke politike prema izraelsko-palestinskom sukobu.

Marzouk je za RIA rekao da su razgovori sa SAD postali svojevrsna potreba za Hamas, s obzirom da je Washington ključni igrač na Bliskom istoku.

"Zato smo pozdravili razgovore sa Amerikancima i nemamo ništa protiv ovog pitanja", dodao je on.

Nekoliko ličnosti na visokim pozicijama u agenciji poslato je na odsustvo jer je administracija predsjednika Donalda Trumpa preduzela korake da funkcije agencije prebaci u State Department.

Obraćajući se novinarima u El Salvadoru, gdje je putovao, državni sekretar Marco Rubio rekao je da je on sada vršilac dužnosti direktora USAID-a i da će preduzeti korake da aktivnosti Agencije uskladi sa politikom administracije.

Rubio je agenciju opisao kao tijelo koje kroz historiju slabo reaguje na zahtjeve Kongresa i Bijele kuće, iako bi, kako tvrdi, trebalo da preuzme uputstva od State Departmenta.

„USAID ima historiju da je to ignorisao i odlučio da na neki način postoji globalna dobrotvorna organizacija odvojena od nacionalnog interesa”, rekao je Rubio. „Ovo su dolari poreskih obveznika, a američkom narodu dugujemo uvjeravanja da se svaki dolar koji potrošimo u inostranstvu troši na nešto što unaprjeđuje naš nacionalni interes.”

Rubiovi komentari bili su manje oštri od milijardera Elona Muska, kome je predsjednik Trump dao značajna ovlaštenja da revidira saveznu vladu, i čije je novoformirano Odjeljenje za vladinu efikasnost (DOGE) poslalo predstavnike u kancelarije USAID-a tokom vikenda.

„USAID je kriminalna organizacija”, napisao je Musk na platformi društvenih medija X u nedjelju. „Vrijeme je da umre.”

Protest demokrata

Demokrate u Washingtonu su pokušaj da se zatvori USAID nazvale nelegalnim i najavile da će pokušati da ga ospore.

U nedjelju je svih 10 demokratskih članova Komiteta za spoljne poslove Senata poslalo pismo Rubiju u kojem su iznijeli svoje primjedbe.

„Kongres je osnovao Agenciju SAD za međunarodni razvoj (USAID) kao nezavisnu, odvojenu od State Departmenta, kako bi osigurao da možemo brzo da rasporedimo razvojnu ekspertizu i američku inostranu pomoć, posebno u vremenima krize, kako bismo ispunili naše ciljeve nacionalne bezbjednosti”, napisali su. „Iz tog razloga, svaki pokušaj spajanja ili spajanja USAID-a sa State Departmentom treba da bude, i po zakonu, mora biti pregledan, razmatran i odobren od strane Kongresa”, navodi se u pismu.

Na konferenciji za novinare ispred sjedišta USAID-a u Washingtonu, demokratski senator Chris Van Hollen, član Komiteta za spoljne poslove, rekao je da će on i njegove kolege spriječiti Trumpa da popuni upražnjena mjesta u State Departmentu kao odgovor na postupke administracije. „Učinićemo sve što možemo da spriječimo kandidate State Departmenta da napreduju dok se ova nezakonita akcija ne poništi”, rekao je on.

Historija USAID-a

USAID je osnovan ranih 1960-ih, u vrijeme kada je u Washingtonu poslije Drugog svjetskog rata postojalo opšte razumijevanje da su napori SAD za pomoć, kojima upravlja niz agencija, bili neefikasni, često duplirani, a ponekad i kontradiktorni.

U mnogim slučajevima, pomoć je također bila eksplicitno vezana za političke prioritete Sjedinjenih Država, a ne za objektivni nivo potreba prisutnih u zemljama koje primaju pomoć.

Godine 1961. administracija predsjednika Johna F. Kennedyja preduzela je opštu reviziju američkih programa pomoći, a on je potom zatražio od Kongresa ovlaštenje da razvije novu agenciju za koordinaciju napora za pružanje strane pomoći. U poruci Kongresu, Kennedy je predložio agenciju koja bi stvorila timove za određene zemlje koji bi djelovali na terenu radi razvoja dugoročnih planova.

On ih je opisao kao „pažljivo osmišljen program skrojen da zadovolji potrebe i resursni potencijal svake pojedinačne zemlje, umjesto serije pojedinačnih, nepovezanih projekata”.

„Često, u prošlosti, naši razvojni ciljevi i projekti nisu bili preduzeti kao integralni koraci u dugoročnom programu ekonomskog razvoja”, rekao je Kennedy. „Dugoročno planiranje i finansiranje - jedini način da se preuzmu značajne i ekonomične obaveze.”

Stvorena uredbom

Kasnije te godine, Kongres je usvojio Zakon o stranoj pomoći koji zahtijeva ukidanje nekoliko postojećih programa i nalaže predsjedniku da odredi novi entitet koji će preuzeti odgovornost za njihove operacije.

Zakonom je takođe eksplicitno odvojena strana vojna pomoć od programa humanitarne pomoći. Ubrzo nakon toga, Kennedy je potpisao nacrt zakona i izdao uredbu broj 10973, osnivajući Agenciju SAD za međunarodni razvoj.

Agencija je bila strukturirana tako da je njen administrator odgovarao direktno državnom sekretaru, a ne preko komandnog lanca unutar State Departmenta. Bio je to aranžman koji je USAID-u omogućio izvjesnu slobodu djelovanja, ali onaj koji će biti osporavan tokom godina, pošto su državni sekretari nastojali da primoraju prioritete USAID-a na bliže usklađivanje sa politikom State Departmenta.

Brojni uspjesi

Tokom narednih 60 i više godina, USAID je zabilježio značajan broj uspjeha, a također je preživio brojne kontroverze i skandale, od kojih je mnoge uneo u katalog novinar John Norris u historiji agencije objavljenoj 2021. povodom 60. godišnjice. osnivanja.

Pomoć u hrani koju je obezbijedio USAID spasila je nebrojene živote širom svijeta, a njena usredsređenost na razvoj kompetentnih struktura lokalne uprave bio je od ključnog značaja za pomoć zemljama poput Južne Koreje i Tajvana da razviju napredne industrijske baze.

Krajem 1960-ih, agencija je preuzela vodeću ulogu u globalnim naporima za iskorjenjivanje malih boginja, koje su ubile oko 300 miliona ljudi samo od početka 20. vijeka.

Agencija je predvodila programe vakcinacije širom svijeta u razvoju koji su doprinijeli prvom poznatom globalnom iskorjenjivanju bolesti u ljudskoj populaciji kroz program javnog zdravlja. USAID je također pomogao u pionirskoj upotrebi oralne rehidratacione terapije (ORT) za djecu oboljelu od dijareje.

Distribucijom paketa soli i šećera rastvorljivih u vodi, agencija je pomogla da se spriječi smrt miliona djece u zemljama u razvoju. USAID je također bio na čelu programa da se smanji učestalost smrti majki tokom porođaja u zemljama u razvoju i smanji širenje polno prenosivih bolesti, posebno HIV-a.

Kontroverze

Uprkos Kennedyjevoj nadi da bi distribucija američke pomoći mogla da se odvoji od geopolitike, USAID je mnogo puta u svojoj istoriji podržavao nasilne ili autokratske vlade, često u Latinskoj Americi, jer je savezna vlada vjerovala da je to u nacionalnom interesu.

Nezadovoljstvo javnosti sa USAID-om raslo je zajedno sa frustracijom zbog rata u Vijetnamu, gdje je agencija igrala glavnu ulogu u neuspješnim programima „pacifikacije” čiji je cilj bio da osvoji „srca i umove“ vijetnamskog naroda.

Predsjednik Ricard Nixon pokušao je da iskoristi to nezadovoljstvo kako bi ukinuo agenciju i decentralizovao programe inostrane pomoći. Umjesto toga, Kongres je preduzeo korake da preusmjeri napore agencije, usmjeravajući je da se povuče iz angažmana na visokom nivou sa stranim vladama u korist rada na ruralnom razvoju i pomoći najpotrebnijima.

Međutim, u godinama koje su uslijedile, kontroverze su nastavile da se pojavljuju, ništa više od onih koje su proizašle iz aktivnosti agencije tokom ratova u Afganistanu i Iraku. Pokrenuta su brojna pitanja, uključujući i članove Kongresa, o tome kako je Agencija trošila sredstva namijenjena za obnovu te dvije zemlje.

Izvještačica Glasa Amerike iz State Departmenta Nike Ching je doprinijela ovom izvještaju.

Nejasno je koliko je radnika upućeno na odmor ili iz kojih razloga, rekla je Sheria Smith, predsjednica ogranka Američke federacije državnih službenika Local 252.

Većina zaposlenika koji su poslani na odmor ne radi u inicijativama DEI-a i obuhvaća sve podružnice Agencije, rekla je, od ureda koji šalje milijarde dolara školama K-12 do ureda koji provodi zakone o građanskim pravima.

Potres dolazi kada Odjel za vladinu efikasnost Elona Muska, ili DOGE, nastoji smanjiti programe i federalne radnike u odjelima širom vlade, uključujući USAID.

Tim DOGE-a je u ponedjeljak boravio u Ministarstvo obrazovanja na implementaciji Trumpovih izvršnih naredbi i dnevnog reda, rekla je Madison Biedermann, glasnogovornica Odjela za obrazovanje.

Iz Ministarstva nisu odmah komentarisali kadrovske promjene i nisu rekli koliko je zaposlenih upućeno na odmor.

Najmanje 55 radnika Ministarstva obrazovanja primilo je u petak e-poruku u kojoj se navodi da su stavljeni na plaćeno odsustvo koje stupa na snagu odmah u skladu s Trumpovom izvršnom naredbom. To nije učinjeno u "bilo kakve disciplinske svrhe", prema kopiji e-pošte koju je dobio Associated Press.

Oni koji su stavljeni na odsustvo izgubili su pristup svojim vladinim nalozima e-pošte i rečeno im je da se ne javljaju u kancelariju.

Čini se da je većina onih na odsustvu pohađala volonterski seminar o različitosti koji nudi Ministarstvo, rekla je Smith. Agencija je godinama promovirala program Diversity Change Agent, uključujući i tokom prvog Trumpovog mandata.

Očekivalo se da će diplomci dvodnevnog programa poslužiti kao uzori i pomoći da se poboljša "kapacitet Ministarstva da privuče i zadrži raznoliku radnu snagu", navodi se u internoj e-poruci iz 2019. koju je dobio AP.

Smith je rekla da je stotine zaposlenih prošlo obuku, ali je nejasno da li su svi stavljeni na odmor. Rekla je da su mnogi ljudi imali utisak da se obuka snažno ohrabruje ili zahtijeva.

"Čini se nepravednim ohrabrivati ili zahtijevati od ljudi da prođu obuku, a zatim ih četiri ili pet godina kasnije staviti na administrativni odmor", rekao je Smith.

Senatorica Patty Murray, bivša nastavnica i članica Senatskog komiteta za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije, rekla je da Trump "čisti" zaposlene zbog pohađanja kursa obuke na koji ih je potaknula njegova administracija.

"Ovo neće pomoći našoj djeci da uče, niti nam čak uštedjeti novac", rekla je Murray na društvenoj mreži X.

Trumpovom naredbom tražilo se da svo osoblje DEI-ja u saveznoj vladi bude stavljeno na plaćeno odsustvo i na kraju otpušteno. To je dio šireg suzbijanja programa različitosti za koje republikanski predsjednik kaže da su rasistički.

Trump je vodio kampanju na obećanju da će zatvoriti Ministarstvo obrazovanja za koji kaže da su ga infiltrirali "radikali, fanatici i marksisti". On je rekao da ovlasti Agencije treba predati državama i školama.