Kasno u četvrtak, savezna radnička udruženja podnijela su tužbu tražeći od federalnog suda da zaustavi zatvaranje, tvrdeći da predsjednik Donald Trump nema ovlaštenja da ugasi Agenciju sadržanu u zakonodavstvu Kongresa.

Dvojica sadašnjih zaposlenih u USAID-u i jedan bivši visoki zvaničnik USAID-a rekli su za AP plan administracije, predstavljen preostalim visokim zvaničnicima Agencije u četvrtak. Govorili su pod uslovom anonimnosti zbog naredbe Trumpove administracije koja zabranjuje zaposlenicima USAID-a da razgovaraju sa bilo kim izvan njihove Agencije.

Plan bi ostavio manje od 300 zaposlenih od trenutno 8.000 direktnih zaposlenih i izvođača. Oni bi, zajedno sa nepoznatim brojem od 5.000 lokalno angažovanih međunarodnih radnika u inostranstvu, vodili nekoliko programa za spašavanje života koje administracija namjerava ostaviti za sada.

Nije odmah bilo jasno da li će smanjenje na 300 biti trajno ili privremeno, što bi potencijalno omogućilo povratak većem broju radnika nakon što Trumpova administracija kaže koje programe želi nastaviti.

Administracija je ranije ove sedmice dala gotovo svim zaposlenima USAID-a koji su bili poslani u inozemstvo rok od 30 dana, počevši od petka, da se vrate u SAD, pri čemu vlada plaća njihove putne i troškove povratka. Radnici koji odluče da ostanu duže, osim ako ne dobiju posebno oslobađanje, možda će morati sami da pokriju svoje troškove, navodi se u obavještenju na web stranici USAID-a kasno u četvrtak.

Državni sekretar Marco Rubio rekao je tokom putovanja u Dominikansku Republiku u četvrtak da će američka vlada nastaviti pružati pomoć iz inostranstva.

"Ali to će biti strana pomoć koja ima smisla i koja je u skladu s našim nacionalnim interesom", rekao je novinarima.

Trumpova administracija i saveznik milijarder Elon Musk, koji vodi Odjel za smanjenje budžeta za vladinu efikasnost, najviše su do sada ciljali na USAID u izazovu bez presedana savezne vlade i mnogih njenih programa.

Od Trumpove inauguracije 20. januara, golemo zamrzavanje finansiranja zatvorilo je većinu programa agencije širom svijeta, a gotovo svi njeni radnici stavljeni poslani su na odmor. Musk i Trump razgovarali su o eliminaciji USAID-a kao nezavisne Agencije i premještanju preživjelih programa pod State Department.

Demokratski zakonodavci i drugi taj potez nazivaju nezakonitim bez odobrenja Kongresa.

U dopisu državne tužiteljice Pam Bondi, koji je izdat u srijedu tokom vala naredbi prvog dana njenog mandata, ali nije ranije objavljen, navodi se da će napor, poznat kao Task Force KleptoCapture, završiti kao dio promjene fokusa i finansiranja na borbu protiv narko kartela i međunarodnih bandi.

"Ova politika zahtijeva temeljnu promjenu načina razmišljanja i pristupa", napisala je Bondi u direktivi, dodajući da će resursi koji su sada posvećeni provođenju sankcija i oduzimanju imovine oligarha biti preusmjereni na borbu protiv kartela.

Napori, pokrenuti za vrijeme administracije demokratskog predsjednika Joea Bidena, bili su osmišljeni da opterete finansije bogatih saradnika ruskog predsjednika Vladimira Putina i kazne one koji omogućavaju sankcije i kršenje kontrole izvoza.

To je bio dio šireg nastojanja da se Rusija zamrzne sa globalnih tržišta i proveduširoke sankcije uvedene Moskvi usred međunarodne osude njenog rata u Ukrajini.

Radna skupina podigla je optužnice protiv aluminijskog magnata Olega Deripaske i TV tajkuna Konstantina Malofejeva zbog navodnog kršenja sankcija i zaplijenila jahte koje pripadaju sankcioniranim oligarsima Sulejmanu Kerimovu i Viktoru Vekselbergu.

Također je osigurano priznanje krivice protiv američkog advokata koji je platio 3,8 miliona dolara za održavanje imovine u vlasništvu Vekselberga.

Tužioci dodijeljeni radnoj grupi vratit će se na svoja prethodna mjesta. Promjene će biti na snazi najmanje 90 dana i mogu se obnoviti ili učiniti trajnim, prema direktivi.

Trump je govorio o poboljšanju odnosa sa Moskvom. On je ranije obećao da će okončati rat u Ukrajini, iako nije objavio detaljan plan.

Naglasak na narko kartelima dolazi nakon što je Trump mnoge takve grupe označio kao terorističke organizacije, što je dio suzbijanja ilegalne imigracije i trgovine fentanilom.

On je na ovoj poziciji naslijedio Halila Lagumdžiju kojem je prije nekoliko dana istekao mandat.

Bogunić je od 2008. godine tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo, a od januara 2015. do decembra 2018. obavljao je dužnost šefa Odjela za privredni kriminalitet i korupciju tog Tužilaštva.

Član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH je od 2021. godine, te će biti na čelu ove institucije naredne četiri godine.

U dosadašnjoj karijeri bio je postupajući tužilac u nekim od značajnih i složenijih predmeta ovog tužilaštva iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.

VSTV je nezavisno tijelo osnovano 2004. godine, nadležno da imenuje, razrješava i disciplinski kažnjava sudije i tužioce u BiH.

Nekoliko dana nakon objavljivanja Trumpovog plana, u bazu je stiglo više od 150 vojnika da "podrže operaciju" pripreme pritvornog centra sa kapacitetom od oko 30.000 ljudi, saopšteno je u ponedeljak iz američke Južne komande.

Baza Gvantanamo ili Gitmo, koja se prostire na 117 kvadratnih kilometara tropskog raja koji je Cristopher Columbo zavolio prije pet vjekova, ključna je za američke pomorske i vazdušne operacije na Karibima.

Tokom više od 120 godina istorije, Gitmo je bio simbol bliskih odnosa Vašingtona i Havane da bi postao jedna od najspornijih tačaka u višedecenijskom sporu dvije zemlje.

Poslije obnavljanja odnosa 2015. godine, tadašnji kubanski predsjednik Raul Castro je kao uslov za njihovu potpunu normalizaciju zahtijevao povratak teritorije na kojoj se nalazi, kako je Kubanci, nazivaju nelegalna baza.

Bivši predsjednik Barack Obama je u jednom trenutku razmatrao zatvaranje kontroverznog zatvora u kojem su nekada bile stotine optuženih za terorizma posle terorističkog napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine. Aktivisti za ljudska prava kritikovali su uslove u kojima su držani zatvorenici, od kojih su neki oslobođeni za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena.

Stogodišnji ugovor

Američki ratni brodovi usidrili su se u zaliv Gvantanamo 1898, kada je učešće Washingtona u kubanskom ratu za nezavisnost od Španije pomoglo da se okonča vladavina Madrida na američkom kontinentu. Više od 125 godina kasnije, američki brodovi su i dalje u tom području.

Amandman prvog ustava ostrva omogućio je prisustvo američke vojske da bi se očuvala nezavisnost i otvorio put za uspostavljanje američkih baza na karipskoj teritoriji. Prema ugovoru iz 1903, taj priobalni dio Gvantanama iznajmljen je za simboličnu sumu od 2.000 dolara.

Godine 1934, kirija je povećana na 4.000 i sporazum je izmijenjen da bi se vojno prisustvo na teritoriji produžilo "koliko god to zahtijeva" američka vlada. S obzirom na to da nije utvrđen datum isticanja ugovora, pomorska baza će prestati da postoji samo ako to odluči Washington ili dvije zemlje postignu dogovor.

Aktuelna kubanska vlada, poput prethodnih, ne priznaje ugovor koji naziva "imperijalističkom zaostavštinom". Prema dnevniku Washington Post, pokojni Fidel Castro u kancelariji je držao čekove američke vlade, koji nisu bili iskeširani, i pokazivao ih gostima.

Sjedinjene Države imaju jurisdikciju nad krajnjim dijelom zaliva gdje se enklava nalazi, ali priznaje suverenitet Kube na toj teritoriji.

Sporna pitanja

Uspon Fidela Castra na vlast 1959, zatim njegov sukob sa Washingtonom i odnosi sa Moskvom tokom Hladnog rata, označili su prekretnicu u bilateralnim odnosima i doveli do toga da Washington i Havana postanu višedecenijski ideološki neprijatelji.

Tokom Kubanske raketne krize 1962, pomorska baza postala je jedna od najbližih granica između dvije strane. Dvije godine kasnije, Castro je ukinuo snabdijevanje vodom i strujom Gitma, koji je zatim izolovan od ostatka zemlje.

Uspostavljena je i "ničija zemlja", gdje su kasnije bježali Kubanci koji su pokušavali da se domognu američke teritorije u potrazi za boljim životom.

Jedini izuzetak je bio mali broj Kubanaca koji su radili u bazi, što je praksa koja je prekinuta prije nekoliko godina. Nakon prekida odnosa između dvije zemlje, oko 70 Kubanaca odlučilo je da živi u tom području. Na vrhuncu Hladnog rata, pucnjave i napadi sa obje strane nisu bili neobičajeni.

To je bila i jedna od tema moguće najpoznatijeg filma o životu u vojnoj bazi: Nekoliko dobrih ljudi (1992). U jednoj od najpoznatijih scena u tom filmu, komandant baze Nathan Jessep, kojeg tumači Jack Nicholson, kaže poručniku Danielu Kaffeu (Tom Cruise) "da jede doručak 300 jardi (274 metra) od 4.000 Kubanaca obučenih da ga ubiju".

Civili koji su posjetili bazu opisuju je kao mini američki grad sa McDonaldsom, jedinim ogrankom poznatog lanca na komunističkom ostrvu.

Migrantski kamp i pritvorni centar

Možda najpoznatiji pritvorni centar je onaj u koji su SAD slale zatvorenike optužene u vezi sa terorističkim napadima 11. septembra. Fotografije zatvorenika u narandžastim uniformama i vijesti o tome kako su loše tretirani obišle su svijet.

U Gitmu su prije toga bile smještene hiljade migranata tokom jednog od najvećih egzodusa Kubanaca 1994. godine, kada je američka obalska straža svakodnevno presretala više od 3.000 ljudi koji su pokušavali da se na splavovima domognu američkog tla.

Prema Projektu za javno sjećanje na Gvantanamo, zajedničkom poduhvatu da se dokumentuje istorija baze, u njoj je bilo pritvoreno 34.090 Haićana i 34.000 Kubanaca, uglavnom u veoma teškim uslovima zato što je veliki priliv imigranata brzo opteretio kapacitete kompleksa. Veliki izazov bio je obezbijediti adekvatan smještaj, sanitarne usluge i hranu.

Uslovi su se vremenom poboljšali, ali se situacija stabilizovala i Kubanci više nisu tamo dovođeni. U bazu se i dalje dovode migranti, ali u manjim brojevima.

Šta Trump planira?

Predsjednik Donald Trump je u okviru obračuna sa ilegalnom imigracijom objavio da će se baza ponovo koristiti kao migrantski pritvorni centar. Trumpova ideja je da se u Gvantanamo šalju oni koje administracija smatra "najgorim od najgorih" imigranata sa kriminalnim dosijeima ili vezama sa opasnim bandama.

Prvi migranti su vojnim avionom stigli u Gvantanamo u utorak. Trump je 29. januara potpisao uredbu kojom je Sekretarijatima za odbranu i unutrašnju bezbjednost naložio da počnu pripreme za objekat koji bi smjestio 30.000 ilegalnih imigranata.

Trump je tada rekao da su "neki od njih toliko loši da ne vjerujemo drugim zemljama da ih drže zato što ne želimo da se vrate i poslaćemo ih u Gvantanamo".

Nekoliko regionalnih lidera je odmah osudilo plan američkog predsjednika. Među njima je i kubanski lider Miguel Diaz-Canel, koji je to nazvao novim "brutalnim činom" u bazi, "lociranoj na ilegalno okupiranoj kubanskoj teritoriji"

Ni SAD ni Izrael nisu članovi niti priznaju sud, koji je izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog navodnih ratnih zločina u Gazi nakon napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023. Deseci hiljada Palestinaca, uključujući djecu, ubijeni su tokom odgovora izraelske vojske.

Naredba koju je Trump potpisao optužuje ICC da se upušta u "nelegitimne i neosnovane akcije usmjerene na Ameriku i našeg bliskog saveznika Izraela" i da zloupotrebljava svoju moć izdavanjem "neosnovanih naloga za hapšenje" protiv Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta.

"ICC nema jurisdikciju nad Sjedinjenim Državama ili Izraelom", stoji u nalogu, dodajući da je sud postavio "opasan presedan" svojim postupcima protiv obje zemlje.

Trumpova akcija uslijedila je dok je Netanyahu bio u posjeti Washingtonu. On i Trump razgovarali su u utorak u Bijeloj kući, a Netanyahu je proveo četvrtak na sastanku sa zastupnicima na Capitol Hillu.

U nalogu se kaže da će SAD nametnuti "opipljive i značajne posljedice" onima koji su odgovorni za "prestupe" ICC-a. Radnje mogu uključivati blokiranje vlasništva i sredstava te zabranu ulaska u Sjedinjene Države dužnosnicima, zaposlenicima i rodbini ICC-a.

Aktivisti za ljudska prava rekli su da bi sankcioniranje sudskih službenika imalo obeshrabrujući učinak i bilo u suprotnosti s interesima SAD-a u drugim zonama sukoba.

"Žrtve kršenja ljudskih prava širom svijeta obraćaju se Međunarodnom krivičnom sudu kada nemaju nigdje drugo, a izvršna naredba predsjednika Trumpa će im otežati pronalaženje pravde", rekao je Charlie Hogle, zaposlenik u Projektu nacionalne sigurnosti Američke unije za građanske slobode.

Hogle je rekao da je naredba "napad i na odgovornost i na slobodu govora".

"Možete se ne slagati sa sudom i načinom na koji on radi, ali ovo je izvan granica", rekla je Sarah Yager, washingtonska direktorica Human Rights Watcha u intervjuu prije objave sankcija.

Poput Izraela, SAD nisu među 124 člana suda i dugo su gajile sumnje da bi "globalni sud" od neizabranih sudija mogao proizvoljno krivično goniti američke zvaničnike.

Zakon iz 2002. ovlašćuje Pentagon da oslobodi bilo kojeg Amerikanca ili američkog saveznika kojeg sud drži.

Trump je 2020. godine sankcionirao prethodnicu glavnog tužioca Karima Khana, Fatou Bensoudu, zbog njene odluke da pokrene istragu o ratnim zločinima koje su sve strane, uključujući SAD, počinile u Afganistanu.

Međutim, te sankcije su ukinute pod predsjednikom Joeom Bidenom, a SAD su počele blago da sarađuju s Tribunalom - posebno nakon što je Khan 2023. godine optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina za ratne zločine u Ukrajini.

Pokretač tog preokreta bio je republikanski senator Lindsey Graham, koji je organizirao sastanke u Washingtonu, New Yorku i Europi između Khana i republikanskih zastupnika koji su bili među najžešćim kritičarima suda.

"Postoje mjesta gdje sud ima savršenog smisla. Rusija je propala država. Ljudi padaju s prozora. Ali nisam ni u najluđim snovima zamišljao da će krenuti na Izrael, koji ima jedan od najneovisnijih pravnih sustava na planetu", rekao je Graham.

"Pravna teorija koju koriste protiv Izraela nema granica i mi smo sljedeći", dodao je.

Bien je naloge nazvao odvratnim, a Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Mike Waltz, optužio je sud za antisemitsku pristrasnost.

Odnos SAD-a sa ICC-a je komplikovan. SAD su učestvovale u pregovorima koji su doveli do usvajanja Rimskog statuta koji je uspostavio sud kao posljednje sredstvo za procesuiranje najgorih zločina u svijetu - ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida - ako pojedine vlade ne preduzmu mjere.

SAD su glasale protiv Rimskog statuta 1998. Tada su SAD Predsjednik Bill Clinton potpisao je statut 2000. godine, ali ga nije poslao Senatu SAD-a na ratifikaciju.

Kada je George W. Bush postao predsjednik 2001. godine, on je praktično otkazao američki potpis i vodio kampanju pritiska na zemlje da uđu u bilateralne sporazume da ne predaju Amerikance ICC-u.

Rubio će otputovati na Minhensku sigurnosnu konferenciju, te posjetiti Izrael, Ujedinjene Arapske Emirate, Katar i Saudijsku Arabiju od 13. do 18. februara, rekao je visoki zvaničnik State Departmenta kasno u četvrtak.

Grupe za ljudska prava osudile su Trumpov prijedlog da bi Palestinci u Gazi trebali biti trajno raseljeni u sklopu američkog preuzimanja enklave.

Rubio je u srijedu rekao da će Palestinci iz enklave morati da se presele u "privremenom" periodu dok se Gaza bude obnavljala.

Američki zvaničnik je rekao da će Rubio tokom posjete razgovarati o Gazi i posljedicama napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023, te da će nastaviti Trumpov pristup pokušaju da poremeti status quo u regionu.

Od 25. januara, Trump je u više navrata sugerirao da Palestince u Gazi trebaju prihvatiti regionalne arapske nacije kao što su Egipat i Jordan, što je ideja koju su odbacile arapske države i Palestinci.

Trumpov prijedlog odjeknuo je među Palestincima koji dugi niz godina strahuju od trajnog protjerivanja.

Vojni napad američkog saveznika Izraela na Gazu, koji je sada pauziran krhkim prekidom vatre, ubio je više od 47.000 Palestinaca u posljednjih 16 mjeseci, navodi Ministarstvo zdravlja Gaze, i izazvao optužbe za genocid i ratne zločine koje Izrael negira.

Napad je interno raselio gotovo cijelo stanovništvo Gaze i izazvao krizu gladi.

Posljednje krvoproliće u višedecenijskom izraelsko-palestinskom sukobu pokrenuto je 7. oktobra 2023. godine, kada su palestinski militanti Hamasa napali Izrael, ubivši 1.200 i uzevši oko 250 talaca, pokazuju izraelski podaci.

Fedealni sudija u Bostonu privremeno je blokirao primjenu programa prema kojem zaposleni u vladi mogu da daju ostavku u zamjenu za otpremninu, što je administracija Donalda Trumpa nudila u pokušaju da smanji obim federalne vlade.

Zaposleni u vladi imali su rok do četvrtka u ponoć da se izjasne da li prihvataju ovakav program.

Sudija George O'Toole mlađi se nije izjašnjavao o legalnosti programa, ali je zakazao ročište za ponedjeljak i naložio administraciji da zaposlenima u vladi produži rok za izjašnjavanje za poslije tog ročišta.

Bela kuća je saopštila da je oko 40.000 zaposlenih u vladi izrazilo interesovanje za ovu ponudu.

Jedna zaposlena, koja je za AP govorila pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da želi da uzme novac i da se odseli u inostranstvo.

Ali, zabrinuta je i ima brojna pitanja: Šta ako ponuda zvuči isuviše dobro da bi bila istinita? Šta kao je riječ o prikrivenom pokušaju da se napravi spisak nelojalnih vladinih službenika?

Njen primjer je samo jedan od mnogih u federalnoj vladi, koja je najveći poslodavac u Americi.

Elon Musk, koji ima status specijalnog vladinog službenika, pokrenuo je do sada neviđenu inicijativu i zaposlenima u federalnoj vladi ponudio da daju ostavke - uz otpremnine u visini nekoliko mjesečnih plata.

Trump apeluje na zaposlene da prihvate ponudu

Ovaj program dio je Trumpovog plana da smanji federalnu vladu i oslabi ono što naziva "dubokom državom", za koju smatra da ga je podrivala u prvom mandatu.

U administraciji kažu da mogu da uštede novac poreskih obveznika tako što federalnim radnicima daju "jedinstvenu ponudu koja se pruža jednom u životu" - da daju ostavku i nastave da primaju platu do 30. septembra.

Administracija je pojačala pritisak na zaposlene da odu i podsjetila da poslije ove ponude slijede otpuštanja.

"Većina federalnih agencija biće smanjena kroz restrukturiranje, izmjene rasporeda i smanjenje broja zaposlenih", saopšteno je iz Kancelarije za upravljanje kadrovima (OPM).

U poruci zaposlenima se navodi i da će se od onih koji ostanu da rade, očekivati da budu "lojalni" i da morati da se "povinuju novim standardima".

Neki od stalno zaposlenih će izgubiti i određene zaštite koje sada uživaju.

"Zaposleni koji se ne budu ponašali u skladu sa zakonom i propisima, biće predmet istrage i disciplinskog postupka, uključujući i otkaz", navodi se u mailu.

Demokrate i sindikati upozoravaju zaposlene da mogu biti prevareni

Demokrate poručuju da zaposleni ne bi trebalo da prihvate ponudu i daju ostavku uz otpremnine, jer taj program nije odborio Kongres - što ih stavlja u rizik da ne budu plaćeni.

Sindikati su podnijeli tužbe protiv Trumpovog plana, a sudija će razmotriti da li da blokira ovu ponudu administracije poslije ročišta u Bostonu zakazanog za četvrtak popodne.

"To je prevara, a ne odlazak uz otpremninu", kaže Everett Kelley, predsjednik Američke federacije zaposlenih u vladi. "Da je meni ponuđeno, ne bih prihvatio."

Zaposlena u Sekretarijatu za obrazovanje, koja je dala izjavu pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da djeluje da administracija očajnički pokušava da što više ljudi privoli na ovaj program.

Ali, kako kaže, ima mnogo znakova upozorenja - kao što je klauzula u kojom se zaposleni obavezuje da neće tužiti vladu, ako vlada ne ispoštuje svoj deo dogovora.

"Dogovor je ono što u njemu piše", kažu u administraciji

Trump je postavio Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu, da vodi Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), koje ima za cilj da smanji broj zaposlenih i troškove vlade. Musk je i poslao ponudu zaposlenima, a taj mail ličio je na poruku koju su nekada dobili zaposleni u Twitteru, pred masovna otpuštanja.

Rachel Oglesby, šefica kabineta u Sekretarijatu za obrazovanje, kaže da Trump ima cilj da smanji broj zaposlenih u vladi.

"Znam da ima mnogo pitanja o tome da li je ovo neki trik. Ali, ponuda je to što piše - i jedno je od sredstava koje koristimo kako bismo ispunili obećanje iz kampanje, reformisali državnu upravu i donijeli promjene u Washington", kaže ona.

Neki od zaposlenih u vladi, prema izvorima AP-a, imaju brojna otvorena pitanja o programu i kažu da nije bilo dovoljno vremena da razmotre odluku koja u velikoj mjeri utiče na njihove živote.

Uvjeravanja koja dolaze od administracije nisu umanjila te strahove. Neki zaposleni kažu da ne vjeruju u validnost ponude i sumnjaju da Trump ima autoritet da raspoređuje sredstva na taj način. Drugi podsjećaju da nije isplatio honorarce koji su radili za njega dok se bavio nekretninama u New Yorku.

Demonstrancije u Washingtonu

U prijestolnici SAD izbilo je nekoliko protesta ispred zgrada federalnih agencija - uključujući i Kancelariju za upravljanje kadrovima.

"Rizkujem jer želim da se moj glas čuje i da podstankem druge zaposlene u državnoj upravi da progovore" kaže Dante O'Hara, zaposleni u vladi. "Jer ako budemo šutjeli onda ćemo izgubiti poslove, a na naša mjesta će postaviti lojaliste ili njihove udarne trupe."

Posao u državnoj upravi se nekada smatrao sigurnim, ali O'Hara kaže da se mnogi sada plaše za svoje pozicije. Mnogi imaju osjećaj da ne znaju šta će biti sutra.

Dan Smith, čiji otac radi za Sekretarijat za poljoprivredu, kaže da su federalni službenici "često potcijenjeni i da ih uzimaju zdravo za gotovo".

"Jedna je stvar smanjiti vladu, a druga je uništiti je, a upravo se to dešava. To je zastrašujuće, odvratno i zahteva odgovor".

Mary-Jean Burke, fizikalna terapeutkinja koja radi za Sekretarijat za boračka pitanja, kaže da je brine to što će mnogi ljudi otići i na taj način ugroziti pružanje zdravstvenih usluga.

Burke, koja je i članica sindikata, kaže da ima mnogo sumnje oko aktuelne ponude.

"Mislim da je prva pomisao kod ljudi bila da odu", kaže ona.

Ali, onda su vidjeli objavu DOGE na društvenim mrežama, gdje se kaže da zaposleni "konačno mogu da odu na odmor koji su oduvijek željeli, da gledaju filmove i da se opuštaju, dok dobijaju punu platu i benefite", kaže ona.

Kaže da je to zvučalo isuviše dobro da bi bilo istinito, i da su ljudi počeli da sumnjaju.

Kako god da bude, zaključuje Burke, Trump je postigao svoj cilj - da uzdrma zaposlene u vladi.

"Svakoga dana se nešto dešava. Ako je obećanje bilo da će sve poremetiti - upravo to i radi", rekla je.

Protest ispred federalne agencije u Washingtonu ove sedmice bio je fokusiran na rad Elona Muska, kojeg je predjsednik Donald Trump imenovao da se pozabavi smanjenjem američke vlade.

„Narod odlučuje kako ćemo braniti Sjedinjene Američke Države, kako će se trošiti njihov novac. Elon Musk ne odlučuje”, kaže demokratski senator Chris Murphy

Musk je najbogatiji čovjek na svijetu i izvršni direktor kompanije Tesla i svemirske kompanije SpaceX. U njegovom vlasništvu su i druge firme, uključujući platformu društvenih medija X, ranije poznatu kao Twitter.

Od Trumpove inauguracije, Musk, kao vođa novostvorenog Odjeljenja za vladinu efikasnost, prionuo je na posao smanjenja onoga što on i predsjednik Trump vide kao skupe federalne programe.

Muskov tim navodno je dobio pristup platnim sistemima Ministarstva finansija, što je izazvalo uzbunu, te je tražio kontrolu nad Američkom agencijom za međunarodni razvoj, koja pruža humanitarnu i drugu pomoć za više od 100 zemalja. Tamo je protest održan ove sedmice.

„Predsjednik Trump je uputio svog korumpiranog prijatelja milijardera Elona Muska da pretrese agenciju američke vlade”, demokratski zastupnik u Kongresu Don Beyer.

Međutim, Trump je ponovio svoju podršku Musku.

„To je nešto što on jako osjeća, a ja sam impresioniran, jer očigledno radi dobar posao”, kaže Trump.

Musk je kazao kako se ono što je otkrio u USAID-u ne može spasiti.

„Dok smo kopali po USAID-u, postalo je očigledno da ono što imamo ovdje nije jabuka s crvom, već jedan potpuno truli sistem”, naveo je Musk.

Demokrate u Kongresu osporavaju način djelovanja Muska, i kažu da je pogrešno što ima toliko moći, a malo odgovornosti i nadzora, posebno s obzirom na to da SpaceX ima ugovore sa saveznom vladom.

„Neizabrani, neodgovorni milijarder s ekspanzivnim sukobom interesa, dubokim vezama s Kinom i koji se na iindiskretan način bori protiv navodnih neprijatelja, otima najosjetljivije sisteme finansijskih podataka naše zemlje”, demokratski senator Patty Murray.

Ali Trump kaže da Bijela kuća pruža neophodan nadzor nad Muskovim radom.

„Tamo gdje mislimo da postoji sukob ili problem, onda ga nećemo pustiti da mu se približi. Pokušavamo smanjiti vladu, i on to vjerovatno može učiniti kao i bilo ko drugi, ako ne i bolje”, kaže Trump.

Budući da Musk ima status „posebnog državnog službenika” i nije plaćen za to, njegov rad je ograničen na 130 dana u godini.

Trump je o ovome govorio nakon što je prisustvovao Nacionalnom molitvenom doručku, godišnjem skupu koji se održava već više od 70 godina i kojem prisustvuju članovi Kongresa, vladini zvaničnici i zvanice iz inostranstva.

Trump je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promijenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da „vrate Boga u svoje živote”.

„Od najranijih dana naše republike, vjera u Boga je uvijek bila krajnji izvor snage koja kuca u srcima naše nacije. Moramo vratiti religiju. Moramo je vratiti mnogo snažnije. To je jedan od najvećih problema koje smo imali u skorijem prilično dugom vremenskom periodu”, rekao je Trump.

Sat vremena nakon što je na Capitol Hillu pozvao na jedinstvo, na drugom događaju je objavio da osim radne grupe formira i komisiju za religijske slobode, kritikujući administraciju bivšeg predsjednika Joea Bidena za progon vjernika, zbog krivičnog gonjenja protivnika abortusa.

Ove Trumpove najave izazvale su kritike organizacije „Amerikanci ujedinjeni za razdvajanje crkve i države”. Predsjednica i direktorica grupe, Rachel Laser, rekla je da „umjesto da štiti vjerska uvjerenja, ova radna grupa će zloupotrijebiti vjersku slobodu da opravda netrpeljivost, diskriminaciju i subverziju naših zakona o građanskim pravima”.

U tekstu su korištene informacije novinske agencije AP.

Katz je pozdravio, kako je rekao, "hrabri plan" američkog predsjednika Donalda Trumpa da stanovnici Gaze napuste teritoriju, koja je devastirana izraelskim kopnenim i zračnim napadima usmjerenim na militante Hamasa.

Palestinski zvaničnici su odbacili Trumpovu sugestiju iznesenu u utorak na konferenciji za novinare zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da Sjedinjene Države preuzmu vlasništvo nad pojasom Gaze, natjeraju dva miliona Palestinaca da se presele u druge zemlje, a zatim pretvore teritoriju duž Sredozemnog mora u "rivijeru Bliskog istoka".

Netanyahu je kasno u srijedu za Fox News rekao da bi Palestinci mogli napustiti Gazu dok se ona ne obnovi, a zatim se vratiti.

"To je izvanredna ideja i mislim da bi je zaista trebalo nastaviti, ispitati i uraditi, jer mislim da će stvoriti drugačiju budućnost za sve", rekao je Netanyahu.

Trumpov prijedlog naišao je na široke kritike, uključujući i Ujedinjene nacije, pri čemu je glasnogovornik Stephane Dujarric rekao novinarima u srijedu da je svako prisilno raseljavanje "ravno etničkom čišćenju".

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je u srijedu da Trumpovi prijedlozi "kod nekih ljudi izazivaju duboku zabrinutost, čak i užas" i da bi bili "neprihvatljivi prema međunarodnom pravu".

Arapska liga je navela da Trumpov plan "predstavlja recept za nestabilnost" i da neće unaprijediti izglede palestinske državnosti.

Sjedinjene Države dugo podržavaju dogovoreno rješenje dvije države za rješavanje desetljeća izraelsko-palestinskog sukoba.

"Moraju se pustiti kući", rekao je britanski premijer Keir Starmer u srijedu. "Mora im se dozvoliti obnova, a mi bismo trebali biti s njima u toj obnovi, na putu ka rješenju o dvije države."

Australija, Kina, Njemačka, Irska, Rusija, Saudijska Arabija i Španija su rekle nakon Trumpovog prijedloga da i dalje podržavaju rješenje o dvije države.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozvao je Ujedinjene nacije da "zaštite palestinski narod i njegova neotuđiva prava", rekavši da bi ono što je Trump želio učiniti "ozbiljno kršenje međunarodnog prava".

Hamas je rekao da je Trumpov prijedlog za Gazu "recept za stvaranje haosa i napetosti u regionu. Umjesto da se cionistička okupacija smatra odgovornom za zločin genocida i raseljavanja, ona se nagrađuje, a ne kažnjava".

Čak i prije nego što je Trump pozvao na američko vlasništvo nad Gazom, Egipat i Jordan su posljednjih dana odbacili njegov prijedlog da se palestinsko stanovništvo Gaze preseli u njihove zemlje.

Šef Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk rekao je u srijedu da je deportacija ljudi iz Gaze koju je okupirao Izrael nezakonita.

Borbe u Gazi su zaustavljene usred šestosedmičnog prekida vatre između Izraela i Hamasa, terorističke grupe kako su je označile SAD.

Hamas je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. tokom kojeg su militanti ubili 1.200 ljudi i uzeli 250 talaca.

Izraelska kontraofanziva je ubila više od 47.500 ljudi, i više od polovine žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi. Izraelska vojska kaže da je ubila 17.000 militanata Hamasa.

Vjeruje se da Hamas drži oko 60 živih zarobljenika.

Tokom prve faze primirja, militanti su oslobodili 18 talaca, dok je Izrael oslobodio stotine palestinskih zatvorenika.

U narednim sedmicama trebalo bi da bude oslobođeno još ljudi, a pregovarači rade na detaljima planirane druge faze prekida vatre koja bi dovela do kraja sukoba, oslobađanja preostalih talaca i povlačenja izraelskih trupa iz Gaze.

Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.

Kasno u ponedjeljak, administracija je rekla da će poslati na odmor sve direktno zaposlene USAID-a širom svijeta i povući hiljade osoblja iz inostranstva nakon što je predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca naredio široko zamrzavanje većine američke strane pomoći.

Trump i njegovi saradnici kažu da žele osigurati da milijarde dolara pomoći SAD-a, uključujući humanitarnu pomoć distribuiranu širom svijeta, budu usklađene s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu". Zadužio je milijardera Elona Muska, koji je optužio USAID da je kriminalna organizacija bez pružanja dokaza, da sreže Agenciju.

Od Trumpovog zamrzavanja 20. januara, nalozi za obustavu rada zaustavili su veliki dio pomoći agencije širom svijeta, a stotine izvođača je otpušteno. Ali u objavi od ponedjeljka navedeni su neki izuzeci koji uključuju "posebno određene programe".

"Sada ćemo morati raditi da identifikujemo koji bi programi trebali biti posebno određeni i stoga izuzeti iz tog naloga", rekao je Rubio na konferenciji za novinare u Guatemala Cityju.

Kriteriji za izuzeće bit će da li program podržava nacionalne interese SAD-a i da li je usklađen s njima.

"A oni koji to ne urade neće nastaviti", dodao je Rubio.

On je ponovio svoju optužbu da osoblje USAID-a ne sarađuje sa naporima administracije da sazna više o programima, ali je rekao da osoblje State Departmenta koje radi na sličnim programima daje uvid administraciji.

"U State Departmentu... dobili smo zaista dobar uvid, i zato svaki dan izdajemo izuzeće programa State Departmenta", rekao je Rubio, ali nije iznio detalje.

Hitna pomoć u hrani nije bila uključena u široko zamrzavanje strane pomoći. Rubio je 28. januara izdao dodatno izuzeće za pomoć u spašavanju života.

Ali nedostatak detalja u Trumpovoj naredbi i odricanja koja su uslijedila ostavili su grupe za pomoć zbunjene oko toga da li se njihov rad može nastaviti.

Maskirani i naoružani pripadnici Nacionalne garde probijali su se kroz šumu duž granične barijere na periferiji Ciudad Juareza, izvlačeći improvizovane merdevine i užad iz rovova i ubacujući ih u kamione. Patrole su viđene i na drugim dijelovima granice u blizini Tijuane.

To se događa nakon turbulentne sedmice duž granice nakon što je Trump najavio da će odložiti uvođenje štetnih tarifa Meksiku najmanje mjesec dana. U zamjenu, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum obećala je da će poslati Nacionalnu gardu zemlje da ojača granicu i suzbije šverc fentanila.

Trump je proglasio vanredno stanje na granici uprkos tome što su broj novopridošlih migranata i broj slučajeva predoziranja fentanilom značajno opali tokom prošle godine u SAD.

Sjedinjene Države su Meksiku saopštile da će, zauzvrat, učiniti više da spriječe trgovinu američkim oružjem u toj zemlji, koje je korišteno u podsticanju nasilja od strane narko-kartela, a koje se proširilo i na druge dijelove zemlje kroz borbe kriminalnih grupa za kontrolu nad unosnom industriju krijumčarenja migranata.

U utorak su prvi pripadnici tih snaga stigli u pogranične gradove, izlazeći iz vladinih aviona. Pripadnici garde u patroli u srijedu potvrdili su da su dio novih snaga.

"Na granici će postojati stalni nadzor", rekao je medijima po dolasku prve grupe vojnika Jose Luis Santos Iza, jedan od vođa Nacionalne garde idući ka pozicijama u gradu na koje je raspoređen. "Ova operacija je prvenstveno za sprječavanje trgovine drogom iz Meksika u Sjedinjene Države, uglavnom fentanila."

Očekuje se da će najmanje 1.650 vojnika biti poslato u Ciudad Juarez, prema vladinim podacima, što ga čini jednom od lokacija u zemlji na kojima će granična pojačanja biti najveća, odmah iza Tijuane, gdje je predviđeno da bude poslato 1.949. vojnika i gardista.

Tokom putovanja američkog državnog sekretara Marca Rubija kroz Latinsku Ameriku - na kom su migracije bile na vrhu dnevnog reda sastanaka - najviši američki diplomata zahvalio je meksičkoj vladi na raspoređivanju snaga, navodi se u saopštenju meksičke vlade.

Posmatrači su ono kako je predsjednica Meksika vodila pregovore vidjeli kao mudro političko manevrisanje novoizabrane meksičke liderke. Mnogi su ranije sumnjali da će ona moći da izađe na kraj sa problemima tokom Trumpovog predsjedničkog mandata jednako efikasno kao i njen prethodnik i saveznik, bivši predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador.