Najmlađa žrtva je Azmir Osmanović, koji je imao 16 godina. Među identifikovanim je i Zilha Delić, koja je imala 24 godina.
Među 19 žrtava genocida, najstariji je Husein Kurbašić iz Srebrenice, koji je, kada je ubijen, imao 64 godine.
U Memorijalnom centru Potočari - Srebrenica je na 26. godišnjicu od genocida ukopan i Hajro Aljić (1944.) te njegov sin Jusuf (1967.)
U nekadašnjoj hali Fabrike akumulatora u Potočarima kod Srebrenice, na istoku Bosne i Hercegovine, održana je komemoracija povodom godišnjice srebreničkog genocida.
U Memorijalnom centru Potočari u nedjelju, 11.jula je ukopano 19 žrtava.
Tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine snage Vojske Republike Srpske ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.
Fejzić: Pružamo ruku dijaloga, ali ne prihvatamo relativizaciju žrtava
Okupljenima se prvo obratio predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine Hamdija Fejzić.
On je rekao kako se na dan sjećanja porodice okupljaju oko nišana.
“Obećavaju nam svake godine, 11.jula da se ne ponovi. Ta fraza blijedi, a posljedice genocida ostaju. Da li treba da ponovimo presude Međunarodnog suda pravde i napomenemo da su Radovan Karadžić i Ratko Mladić osuđeni za genocid? Te presude će ostati svjedok istorije, kao temelj učenja o genocidu i žrtvama bošnjačkog naroda", rekao je Fejzić.
On je dodao da "za one koji ne žele da vide, čuju i saznaju, nema presuda i neoborovih dokaza koji će im promijeniti mišljenje".
"Zvaničnici u Republici Srpskoj (jedan od dva bh. entiteta) aktivno rade na umanjenju žrtava i slavljenju zločina. Djeca u tom entitetu ne uče o genocidu”, kazao je Fejzić.
On je kazao da Bošnjaci pružaju ruku dijaloga, "jer je samo mir temelj naše Bosne i Hercegovine".
"Ono što nikada nećemo prihvatiti je relativiziranje naših žrtava. Da sačuvamo sjećanje na genocid, neka naša najbolja poruka bude opstana“, kazao je Fejzić.
Džaferović pozvao Incka da spriječi negiranje genocida
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović u obraćanju prisutnima u Potočarima je pozvao visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da spriječi poricanje genocida u Bosni i Hercegovini, usvajanjem Zakona o zabrani negiranja.
On je pozvao da oni koji znaju gdje su masovne grobnice to jave, kako bi umrli, ali I njihove porodice našle svoj smiraj.
"Pozivam međunarodnu zajednicu da zaštiti svoje dostojanstvo i dostojanstvo presuda. Gospodine Incko, poruka da su njihove ubice heroji, strašna je poruka, Vi to možete spriječiti. Pozivam Vas sa ovog svetog mjesta da to i učinite. Pozivam i one koji znaju gdje su masovne grobnice da to otkriju”, poručio je Džaferović.
On je rekao I kako je u potpunosti moguće vratiti povjerenje ukoliko se svi suoče sa istinom.
“Na nama je da radimo da izgradimo državu u kojoj niko više neće biti nezaštićen. Uvjeren sam da uz aktiviranje svih naših snaga možemo graditi prosperitetnu državu u kojoj se može graditi budućnost”, rekao je Džaferović.
Džaferović je podsjetio i da je Haški tribunal presudama utvrdio da je ‘genocidna namjera zločinaca da pobiju podrinjske Bošnjake’.
“Radilo se o svjesnoj političkoj odluci tadašnjih predstavnika Republie Srpske. Bila je institucionalna namjera da se stvori ‘velika Srbija’. Sve se zna, sve je otkriveno. Postoje jasni materijalni dokazi i svjedočenja malobrojnih preživjelih, svjedočenja vojnika, bagerista. O tome više ne može biti rasprave. Iako su brojni izvršioci genocida osuđeni, utvrđena istina se u bh.entitetu Republika Srpska i Srbiji ne prihvata. Iz faze poricanja prešlo se u nagrađivanje, o tome govore murali u nekim gradovima i ordeni koji se daju. To je fenomen kojim će se morati pozabaviti cijeli svijet. Ako neko misli da je to problem samo BIH, grdno se vara”, kazao je Džaferović.
Posljednji zagrljaj sa ocem
Muhamed Avdić, predstavnik porodica koje još uvijek traže svoje najmilije je rekao da ima 39 godina i da je toliko godina imao njegov otac kada ga je posljednji put vidio.
“Ne sjećam se babinog posljednjeg zagrljaja. Nadali smo se da će biti razmijenjen. Ostao je samo pokušaj”, kazao je Avdić.
Njegov otac je, dodao je, prešao Drinu i došao u Srbiju, gdje ga je policija iz Bajine Bašte isporučila bratunačkoj brigadi.
“Tu mu se gubi svaki trag. Podnio sam krivične prijave protiv osoba koje su predale babu. Poslije svega sam se susreo sa onim koji je predao mog babu. Želio sam da mu kažem da je bio učitelj, da generacije učio da napišu prvo sovo i da ih nije dijelio po naciji. Rekao sam mu da je to mogao biti bilo drugi, ali da je to bio on. Rekao sam mu da mi je pao kamen sa srca, ali da sam sretniji što nije zločinac”, rekao je Avdić.
‘Majke Srebrenice’: Pomozite da se izgradi bolji i pravedniji svijet
Kada Hotić predstavnica udruženja “Majke Srebrenice”, u genocidu u julu 1995.godine je izgubila sina, muža, dva brata i više od 50 članova uže porodice.
“Mi majke, supruge i djeca koji smo ostali bez svojih najdražih obilježavamo svaki 11. juli kao dan sjećanja. Kada smo se zadnji put vidjeli i rastali sa svojima, evo neki detalj. Ja sam svjedok zločina: 1995.godine smo razdvojeni od naših porodica. Taj dan srbijanski general Ratko Mladić je ušao u Srebrenicu. Mi smo vjerovali UN-u da će nas štititi. Na njihov poziv smo došli u Potočare. Bili smo prevareni”, poručila je Hotić.
Ona je kazala da će “Majke Srebrenice” nastaviti da traže pravdu i govore istinu.
“Valjda će se u svijetu roditi pravedniji ljudi. Hvala svima koji sa nama osuđuju zločin i genocid. Nijedna religija nije razlog za patnju. Nemojte nas žaliti, već pomozite da se izgradi bolji i pravedniji svijet”, kazala je Hotić.
Poruka američkog ambasadora
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson u video poruci je poručio da se u ime američkog naroda pridružuje svima koji oplakuju više od 8.000 žrtava.
“SAD ostaju nepokolebljive da rade sa svima u BiH koji su voljni da rade u duhu pomirenja. Fokusirani smo za sve žrtve genocida u Srebrenici, porodice i nove naraštaje koji zaslužuju mirnu budućnost. Fokuisranjem na pomirenje možemo osigurati da se tragični događaj iz prošlosti ne ponovi”, kazao je Nelson.
Podsekretarka UN: Učenjem lekcija iz prošlosti postajemo bolji
Podsekretarka Ujedinjenih nacija i specijalna savjetnica generalnog sekretara za prevenciju genocida Alice Nderitu putem videoporuke je kazala da je prisjećanje na prošlost važan dio ozdravljenja.
“Učeći iz tih lekcija možemo postati bolji. Treba graditi svijet bez mržnje i podjela. Uložimo napore da radimo u tom pravcu”, rekla je Nderitu.
Varhelyi: U EU nema mjesta veličanju ratnih zločinaca
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi je poručio da je genocid u Srebrenici najgori zločin na području Evrope. On je rekao kako Evropa nije zaboravila "vlastitu odgovornost da spriječi rat i genocid".
“Važno je svake godine ponavljati istu poruku. Srebrenica je zajednički podsjetnik da se genocid nikada ne ponovi. Jednako nas podsjeća da se genocid dogodio ne samo u Srebrenici, već i drugdje", rekao je Varhelyi.
Prema njegovim riječima, nedavne presude su pokazale da počinioci ne mogu proći nekažnjeno.
"Dešavanja u Srebrenici su prepoznata pred dva međunarodna suda. Ove utvrđene činjenice treba priznati. U našoj Uniji nema mjesta veličanju ratnih zličinaca i negiranju genocida. Politički lideri u Zapadnom Balkanu moraju biti primjer u prevladavanju prošlosti i održavati zajedničku budućnost njihovih građana”, kazao je Varhelyi.
U Federaciji BIH, jednom od dva entiteta u BiH, 11. juli je Dan žalosti, odlukom Vlade Federacije BiH.
U obrazloženju ove odluke istaknuta je činjenica da su tokom proteklog rata na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine počinjeni brojni zločini i da su se dogodile tragedije ogromnih razmjera, ali je po brutalnosti i broju žrtava najteži zločin, odnosno genocid izvršen u Srebrenici, saopšteno je iz Vlade FBiH.
Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i institucija Federacije BiH.
Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH. Medijske kuće na teritoriji Federacije BiH dužne su uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.
Vijeće ministara BiH 9. jula nije postiglo saglasnost da Dan žalosti bude proglašen u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Desetog jula Skupština Opštine Srebrenica je održala komemorativnu sjednicu posvećenu žrtvama Srebrenice, bez prisustva odbornika Bošnjaka.
Odbornici iz ovog naroda su naveli kako ne prisustvuju zbog nedavno usvojene Rezolucije o stradanju Srba u 20. vijeku. Oni su 10. jula prije podne u Potočarima odali počast svim žrtvama.
Skupština opštine Srebrenica usvojila je u 2. jula Rezoluciju o stradanju i zločinima nad srpskim narodom Srebrenice u 20. vijeku.
Ova zakonodavna institucija nije usvojila nikada Rezoluciju o počinjenom genocidu u tom gradu u julu 1995. godine.
Nema opravdanja zbog čega je ubijen ijedan čovjek
Džefri Najs (Geoffrey Nice), bivši tužilac Haškog tribunala, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u Potočarima 10. jula da ni nakon 26 godina od genocida "nema opravdanja zbog čega je ubijen ijedan čovjek".
"To je bilo potpuno nepotrebno i neobjašnjivo. Presude u svakom slučaju potvrđuju da su se desili zločini i ko je sve kriv za to što se desilo", kazao je Najs.
Nevenka Tromp, bivša istražiteljka u Haškom tribunalu, podsjeća za RSE kako se genocid ne može pripremiti za jedan dan.
"Obim i dinamika zločina je ukazivala na to da na teritorijama na koje Srbi polažu pravo se treba izvršiti etnička prekompozicija", kazala je Tromp u Potočarima 10. jula.
Sva relevantna dokumentacija koja je važna za genocid u Srebrenici, ali i ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini (BiH) od 1992-1995. godine postavljena je u Arhiv Memorijalnog centra Potočari - Srebrenica, koji je otvoren 9. jula u ovom gradu na istoku BiH.
Arhiv Memorijalnog centra Potočari - Srebrenica služiće istraživačima i posjetiocima iz cijelog svijeta koji će dolaziti i moći da istražuju temu genocida u Srebrenici.
Arhivska građa, izvještaji i dokumenti koji su korišteni u Haškom tribunalu u procesima vezanim za genocid u Srebrenici, ali i dokumentacije koja je vezana za suđenja za ratne zločine koji su počinjeni u drugim gradovima u BiH, prikupljani su mjesecima i pohranjeni u novootvoreni Arhiv.
U Arhivu se nalazi i oko 220 video svjedočenja preživjelih žrtava genocida.
Dio sadržaja Arhiva biće postavljen i na internet stranici Memorijalnog centra, kako bi bio dostupan istraživačima.
Obuku o digitalizaciji i upravljanju arhivom članovima Memorijalnog centra održali su predstavnici "Vera and Donald Blinken Open Society Archives" iz Budimpešte.
Inače, "Vera and Donald Blinken Open Society Archives" iz Budimpešte naziv je dobio po roditeljima sadašnjeg državnog sekretara, Antony Blinkena.
Agius: Svi zaključci u Tribunalu doneseni van razumne sumnje
Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (IRMCT) Carmel Agius ponovio je kako je važna borba za istinu.
“Vi žrtve znate da je ta borba od suštinskog značaja. Mnogi od vas su lično iskusili razočarenje. Jednako kao što se negiranje nauke može opisati kao bespravno, tako me duboko potresa negiranje zločina. To je odbacivanje onoga što su žrtve preživjele”, rekao je Agius.
On je dodao da je svaki zaključak u Haškom sudu donesen van razumne sumnje.
“Nakon nedavnog izricanja drugostepene presude Mladiću, genocide u Srebrenici je potvrdilo 34 sudaca sa pet različitih kontinenata. To je nedvosmislen zaključak koji je priznao Međunarodni sud pravde”, rekao je Agius.
Prema njegovim riječima, nečasno je i bestidno dalje podrivati bolnu istinu o genocidu u Srebrenici.
“Ova zlonamjerna taktika je potpuna obmana. Ne dajte da vas prevare oni iz vlasti, zločini se ne protežu ni na jednu naciju, ona leži na ramenima počinilaca, kao i onih koji su ih podsticali i vodili. Vaša dužnost je da se sjećate onoga što se dogodilo i da osigurate da se to nikada ne dogodi, da na osnovu činjenica dođete do sopstvenih zaključaka i javno osudite one koji vas ostavljaju podijeljene”, kazao je Agius.
Šta se dešavalo u julu 1995. godine?
Snage Vojske Republike Srpske (VRS) su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.
Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
Pred Tribunalom u Hagu na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti u Hagu su osuđeni nekadašnji predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Radovan Karadžić, te glavni komandant VRS Ratko Mladić.
Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.
Na doživotnu kaznu na istom sudu za genocid je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.
Još tri visokorangirana oficira VRS-a na istom su sudu osuđena na doživotne kazne zbog genocida u Srebrenici.
Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.
U Memorijalnom centru Potočari - Srebrenica do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još se traga za oko 1.000 nestalih.
