Krivokapić je na vanrednoj konferenciji za novinare saopštio da je prijedlog za smjenu Leposavića već uputio Skupštini Crne Gore.
Vladimir Leposavić je 26. marta tokom sjednice crnogorskog parlamenta izjavio da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid “kad se to i nedvosmisleno utvrdi“.
Leposavić je osporio i legitimitet Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju koji je presudio da se u Srebrenici dogodio genocid.
“Nakon sporne izjave poslao sam mu poruku da treba sam da se vadi za ono što je sam zakuvao. Smatrao sam da će njegova izjava biti takva da može da amortizuje ono što je rečeno, ali je ona ostala na istom fonu”, naveo je premijer Krivokapić , aludurajuči na drugu izjavu Leposavića tri dana kasnije u kojoj je ostao pri ranijim stavovima.
Izjava ministra pravde Vladimira Leposavića o genocidu u Srebrenici izazvala je brojne osude međunarodne i domaće javnosti, u kojima se tražila i njegova ostavka, kao i pozivi Tužilaštvu da reaguje.
Premijer Krivokapić je kazao da je obaveza Leposavića bila da na poslaničko pitanje o Srebrenici odgovori u duhu politike ove Vlade, a ne u duhu akademske rasprave:
“Tražio sam mu ostavku jer je najbolje da ličnim činom pokažemo odgovornost, to sam uradio u petak i danas. Pošto je Leposavić ostao pri svome stavu ja sam donio Predlog za razrješenje člana Vlade, u ovom slučaju ministra Leposavića", rekao je Krivokapić navodeći da je nedopustivo da ministar pravde iznosi svoje privatne stavove:
“Dao sam slobodu svakom ministru vjerujući u njegovu biografiju i stručnost. Možda se nikad u istoriji nije desilo ali se mora desiti smjenjivost", istakao je Krivokapić.
Rekao je i da su stavovi Leposavića i Vlade dijametralno suprotni.
"Leposavić želi da obavlja funkciju dok ne bude razriješen", kazao je Krivokapić.
Vladimir Leposavić je na mjesto ministra pravde izabran 4. decembra prošle godine, kao jedan od 12 ministara u Vladi premijera Krivokapića koja je formirana nakon što je na avgustovskim izborima smijenjena trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista (DPS).
Vlada je izabrana glasovima poslanika prosrpskog Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA.
