Južna Koreja je u utorak angažovala lovce nakon što su kineski i ruski vojni avioni ušli u vazdušnu identifikacionu zonu (ADIZ) na jugu i istoku Korejskog poluostrva. Incident se dogodio nakon nedavnih "bliskih susreta" američkih i kineskih snaga u Tajvanskom moreuzu i Južnom kineskom moru.
Kinesko ministarstvo odbrane je u saopštenju navelo da je letjelica, koja je ušla u južnokorejsku zonu, učestvovala u redovnim zajedničkim vazduhoplovnim vježbama sa Rusijom iznad Japanskog i Istočno kineskog mora - šestim od 2019. godine. Najnovije vježbe održane su posle američko-južnokorejskih.
ADIZ nije dio južnokorejskog vazdušnog prostora, ali ni jedna zemlja nije unaprijed obavijestila Seul da će avioni ući u zonu, prenijela je južnokorejska novinska agencija Jonhap.
Kineski ratni brod prethodno je isplovio ispred američkog razarača u Tajvanskom moreuzu, u nedelju, dok je kineski borbeni avion izvršio manevar blizu američke vojne letjelice u međunarodnom vazdušnom prostoru iznad Južnog kineskog mora 26. maja. Zvaničnik Bajdenove administracije je incidente nazvao primjerima sve veće "agresivnosti" Pekinga.
Ti incidenti povećavaju rizik od pogrešne procjene i eskalacije dok rastu napetosti između Vašingtona i Pekinga zbog niza pitanja - od trgovinske politike do ruske invazije na Ukrajinu i bezbjednosti Tajvana.
Nove i uznemirujuće norme
Kineska presretanja u regionu intenziviraju se proteklih godina. Samo ove godine, kineski vojni avioni su najmanje 745 puta ušli u vazdušnu identifikacionu zonu Tajvana, prema podacima tajvanskog Ministarstva za nacionalnu odbranu.
U međuvremenu, Vašington najavljuje snažnije prisustvo u Indo-Pacifiku - sa većim brojem vojnih vježbi i jačanjem strategije odvraćanja, u saradnji sa saveznicima među kojima su Južna Koreja, Japan i Filipini.
Vang Venbin, portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova, rekao je na konferenciji za novinare u utorak da incidenti nemaju veze sa slobodom navigacije, kao što tvrde SAD, već "hegemonijom navigacije i vojnom provokacijom".
"SAD šalju ratne brodove i vojne avione na prag Kine i bave se pomnim nadzorom i pokazuju vojnu snagu blizu kineskih teritorijalnih voda i vazdušnog prostora", rekao je Vang.
"Bliski susreti" dva rivala u Indo-Pacifiku postali su "nova i uznemirujuća norma", kaže Zuri Linecki, saradnik Fondacije za Evroazijsku grupu.
"Obje strane, SAD i Kina, preduzimaju loše poteze i podstiču tenzije. To ima posljedice po regionalne igrače - u ovom slučaju Južnu Koreju - ali i po Japan i Tajvan", smatra Linecki.
Koordinator Savjeta za nacionalnu bezbjednost za strateške komunikacije, Džon Kirbi, odbacuje komentare da je Amerika djelimično odgovorna za eskalaciju.
"Svi želimo da se tenzije smanje", rekao je Kirbi u odgovoru na pitanje Glasa Amerike u utorak, tvrdeći da administracija ulaže velike napore da deeskalira situaciju, ali da Peking ne odgovara na pokušaje uspostavljanja diplomatskih kontakata.
Peking je prošle nedelje odbio zahtjev Vašingtona za sastanak sekretara za odbranu Lojda Ostina i njegovog kineskog kolege Lija Šangfua na marginama konferencije u Singapuru, zbog sankcija Liju koje administracija nije ukinula.
Međutim, postoji određen napredak na diplomatskom frontu. Visoki zvaničnici Stejt departmenta i Savjeta za nacionalnu bezbjednost sastali su se sa kineskim kolegama, iza zatvorenih vrata, proteklih nedelja.
Zvaničnici takođe rade na tome da američki državni sekretar Entoni Blinken posjeti Peking, nakon što je Vašington otkazao prethodno zakazanu posjetu zbog obaranja kineskog špijunskog balona u februaru.
Povećanja vojna potrošnja
Sve veća strahovanja zbog Kine, čija se vojna potrošnja povećala poslednjih 28 godina, podstakla su trku u naoružanju u regionu.
Prema podacima Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja u Stokholmu, zemlje u Aziji i Okeaniji su 2022. godine izdvojile 575 milijardi dolara za odbranu, što je povećanje od 2,7 odsto u odnosu na 2021, i čak 45 procenata u odnosu na 2013. godinu. Time je nastavljen uzlazni trend zabilježen još 1989. godine.
Globalna vojna potrošnja povećala se za 3,7 odsto 2022. godine, uglavnom zbog prijetnje od ruske invazije na Ukrajinu i tenzija u istočnoj Aziji.
"Stalni rast globalne vojne potrošnje proteklih godina znak je da živimo u sve nesigurnijem svijetu. Države jačaju vojnu snagu u odgovoru na pogoršane bezbjednosne uslove, za koje ne smatraju da će se poboljšati u bliskoj budućnosti", ističe Nan Tian, istraživač pri institutu u Stokholmu.
