Rusija je u petak počela trodnevno glasanje na predsjedničkim izborima na kojima je gotovo sigurno da će ruski predsjednik Vladimir Putin osvojiti još jedan šestogodišnji mandat, nakon što je ugušio opoziciju. Sam Putin glasao je onlajn u petak.
Ruski predsednik optužio je Ukrajinu da je pokušala da poremeti održavanje izbora i zapretio da će Moskva kazninti Kijev zbog najnovijih napada.
Prvi dan glasanja obeležili su incidenti kada su pojedinci sipali farbu u glasačke kutije, Molotovljev koktel je bačen na biračko mesto u Putinovom rodnom gradu i prijavljeni su sajber napadi.
Milioni Rusa glasali su u 11 vremenskih zona, a zvanični odziv prvog dana je veći od 35 odsto.
Izbori, za koje eksperti i posmatračke organizacije navode da su namješteni, održavaju se u svijetlu žestokog obračuna vlasti sa nezavisnim medijima i istaknutim grupama za ljudska prava, dok Putin u potpunosti kontroliše politički sistem.
Takođe, ruski rat u Ukrajini je ušao u treću godinu. Ruske snage polako napreduju na ukrajinskom ratištu, ali je Ukrajina razotkrila ruske slabosti iza linije fronta: pogađa dronovima rusku teritoriju, kao njenu crnomorsku flotu.
Ruski regioni koji se graniče sa Ukrajinom naveli su da su ukrajinski borci nekoliko puta ove nedelje pokušali da zauzmu ruske gradove. Putin je u petak rekao da je Ukrajina pokušala da poremeti izbore napadima na civilne mete u Rusiji i upotrebom oružanih saveznika da probije ruske granice. Poručio je da ti "zločini" neće proći nekažnjeno.
Birači glasaju od petka do nedelje na glasačkim mjestima širom 11 vremenskih zona, kao i u nelegalno aneksiranim ukrajinskim regionima. Rusi takođe mogu da glasaju onlajn, što je prvi put da ta opcija postoji na predsjedničkim izborima.
Prema navodima zvaničnika, glasa se bez problema. Međutim, ruski mediji prenose da su glasačke kutije u Moskvi, poluostrvu Krim koje je pod ruskom okupacijom, i regionu Karačajevo-Čerkesija, glasačke kutije polivene bojom u znak protesta protiv Kremlja.
Na snimku jednog od incidenata, vidi se kako žena ubacuje glasački listić u kutiju a zatim je poliva zelenom bojom. Odmah je privedena.
Na jedno biračko mjesto u Sankt Peterbrugu je bačen molotovljev koktel, a uhapšena 21-godišnja žena, prenio je vebsajt Fontanka. I na biračkim mjestima u Moskvi i Sibiru je bilo pokušaja izazivanja požara. Zvaničnici su saopštili da je uhapšeno 13 osoba.
Predsjednica izborne komisije Ela Pamfilova rekla je da se počinioci tih djela suočavaju sa pet godina zatvora i sugerisala da im je plaćeno da poremete glasanje, prenosi Rojters.
Izborna komisija saopštila je i da je bilo više od 10.000 napada na elektronske izborne sisteme, ali da su odbijeni.
Na izborima nema neizvjesnosti s obzirom na to da se Putin (71) kandiduje za peti mandat bez rivala. Njegovi politički protivnici su u zatvoru ili egzilu, a najveći rival Aleksej Navalni umro je u arktičkoj zatvorskoj koloniji prošlog mjeseca. Tri druga kandidata na glasačkom listiću su nepoznati političari iz tri, samo po imenu, opozicione stranke koje zastupaju stav Kremlja.
Posmatrači ne očekuju da će izbori biti slobodni i fer. Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel komentarisao je u petak to što je ishod izbora unaprijed odlučen:
"Čestitamo Vladimiru Putinu na ubjedljivoj pobjedi na izborima koji danas počinju. Nema opozicije. Nema slobode. Nema izbora", napisao je na Eksu.
Osim činjenice da birači nemaju mnogo opcija, veoma su ograničene i mogućnosti za nezavisno posmatranje izbora. U Rusiji nije prisutna ni jedna značajna međunarodna posmatračka misija. Posmatrači Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju nisu bili pozvani, a samo registrovani kandidati ili državna savjetnička tijela mogla su da postavljaju posmatrače na biračka mjesta, čime se smanjila vjerovatnoća nezavisnog posmatranja izbora.
S obzirom na to da se glasa tri dana na gotovo 100.000 biračkih mjesta u zemlji, bilo kakav istinski nadzor svakako bi bio težak.
"Izbori u Rusiji su u cjelini lažni. Kremlj kontroliše ko je na glasačkom listiću. Ko može da vodi kampanju. A da ne govorimo o tome što kontroliše svaki aspekt glasanja i brojanja glasova", rekao je Sem Grin, direktor za demokratski otpor pri Centru za analizu evropske politike u Vašingtonu.
Ukrajina i Zapad takođe su osudili Rusiju zato što je organizovala glasanje u ukrajinskim regionima koje su okupirale ruske snage.
Ukrajina je, na više načina, u središtu ruskih izbora, kažu politički analitičari i opozicionari. Istižu da Putin želi da iskoristi izbornu pobjedu kao dokaz da rat i način na koji ga on vodi imaju rasprostranjenu podršku. Opozicija se u međuvremenu nada da će na izborima moći da iskaže svoje protivljenje i ratu i Kremlju.
Kremlj je zabranio kandidaturu dva političara koji su vodili antiratnu kampanju i pridobili istinsku - iako ne veliku - podršku. Zbog toga, glasači nisu imali izbor kada je riječ o "glavnom pitanju ruske političke agende", rekao je politički analitičar Abas Galjamov, koji je nekada pisao govore za Putina.
Ruska opozicija pozvala je sve koji su nezadovoljni Putinom ili ratom da u znak protesta izađu na birališta u nedelju u podne, poslednjeg dana glasanje. Tu strategiju je podržao Navalni pred smrt.
“Moramo da iskoristimo izborni dan da pokažemo da postojimo i da nas ima mnogo, da smo stvarni, živi ljudi i da smo protiv Putina...Na vama je da odlučite o narednim potezima. Možete da glasate za bilo kojeg kandidata osim Putina. Možete da uništite glasački listić", poručila je udovica Navalnog, Julija.
Nije poznato da li će ta strategija dati rezultate.
Golos, istaknuta ruska nezavisna organizacija za posmatranje izbora, navela je u izvještaju ove nedelje da vlasti "rade sve da ljudi ne bi ni primijetili da se izbori održavaju".
Organizacija je navela da je kampanja uoči izbora bila "praktično neprimjetna" i "najdosadnija" od 2000. godine, od kako Golos prati izbore u Rusiji.
Putinova kampanja bila je dio njegovih predsjedničkih aktivnosti, a drugi kandidati su bili "primjetno pasivni", navodi se u izvještaju.
Državni mediji posvetili su manje prostora ovim izborima nego 2018. kada je Putin poslednji put pobijedio, navodi Golos. Umjesto da promovišu glasanje da bi osigurale željeni odziv, vlasti se oslanjaju na to da će izvršiti pritisak na birače koje mogu da kontrolišu - na primjer, Ruse koje rade u državnim kompanijama ili institucijama - da izađu na birališta, ističe Golos, čiji jedan od presjedavajućih Grigori Melkonjants, u zatvoru čeka na suđenje po optužbama koje se smatraju pritiskom na organizaciju uoči izbora.
"Izbori neće odražavati istinski stav naroda. Distanca između građana i donošenja odluka o budućnosti zemlje je veća nego ikada", upozorio je Golos.
