Bajden obećao pomoć Mauiju: Uz vas smo koliko god je potrebno

Američki predsjednik Džo Bajden u četvrtak je obećao da će federalna vlada pružiti svu pomoć stanovnicima Mauija, na Havajima, dok se oporavljaju od katastrofalnih požara u kojima je stradalo najmanje 110 osoba.

U kratkom video snimku, objavljenom na televizijskoj mreži ABC, predsjednik je rekao da je vlada već preduzela hitnu akciju i poslala stotine pripadnika ekipa za hitnu pomoć, hiljade obroka i zalihe u popularno ljetovalište Lahaina, u kojem je uništeno oko 2.200 zgrada.

"Bićemo uz vas koliko god je potrbno, to vam obećavam. Iz tame i dima i pepela, već vidimo zračak nade i snage", poručio je Bajden koji će sa prvom damom Džil obići Maui u ponedeljak i razgovarati sa preživjelima i lokalnim zvaničnicima.

Guverner Havaja u međuvremenu je obećao da će zaštiti lokalno stanovništvo od toga da budu žrtve ljudi koji žele da kupuju zemlju dok se Maui bude oporavljao od smrtonosnih požara u kojima je razoren istorijski grad i stradalo više od 100 osoba.

Guverner Džoš Grin rekao je u srijedu da je naložio državnom sekretaru za pravosuđe da radi na moratorijumu na kupovinu zemlje u Lahaini, iako je priznao da će vjerovatno biti pokušaja da se taj potez ospori pred sudom.

"Moja namjera je da osiguram da niko ne bude žrtva otimanja zemlje. Ljudi su traumatizovani sada. Molim vas, ne prilazite im sa ponudama da kupite njihovu zemlju. Ne prilazite njihovim porodicama i ne govorite im da će im biti bolje ako postignu dogovor. Zato što to nećemo dozvoliti", upozorio je Grin.

Od kada je veći dio Lahaine uništen u požarima koji su izbili prije nešto više od nedelju dana, građani strahuju da bi obnovljeni grad mogao još više da bude usmjeren ka bogatim posjetiocima, kaže stanovnik Lahaine Riči Palalaj.

Strahujemo od hotela i stanova "koje ne možemo da priuštimo", rekao je Palalaj za AP u skloništu za evakuisane stanovnike.

Broj žrtava dostigao je 111 u srijedu, dok šef agencije za vanredne situacije pravda odluku da ne oglasi sirene tokom požara. Havaji imaju najveći sistem oglašavanja uzbune na otvorenom u svijetu, uspostavljen nakon cunamija 1946. godine u kojem je poginulo više od 150 osoba na Velikom ostrvu.

"Plašili smo se da će ljudi da odu mauka (navigacioni termin koji na havajskom može da znači prema planinama ili kopnu). Da je to bio slučaj, otišli bi pravo u požar", rekao je administrator Herman Andaja.

Ejveri Dagupion, čija je porodična kuća uništena u požarima, kaže da je ljut zato što stanovnici nisu ranije upozoreni da se evakuišu.

Podsjetio je na objavu gradonačelnika Mauija Ričarda Bisena 8. avgusta da je požar pod kontrolom zbog čega su, kako navodi, ljudi vjerovali da su bezbjedni. Dagupion ističe da zbog toga nema povjerenja u zvaničnike.

Bisen i guverner Grin odbacili su te kritike na konferenciji za novinare.

"Ne mogu da odgovorim na pitanje zašto ljudi ne vjeruju drugim ljudima. Ljudi koji su pokušavali da gase požare živjeli su u tim kućama - 25 vatrogasaca je izgubilo domove. Da li mislite da nisu ulagali dovoljno napora", upitao je Bisen.

Uzrok požara, najsmrtonosnijeg u Americi poslednjih više od 100 godina, je pod istragom. Međutim, na Havajima postoji sve veća opasnost od katastrofa, naročito požara, pokazuje analiza AP-a.

Ne propustite:

Nestanci struje i otežana komunikacija na Mauiju, hiljade i dalje bez krova nad glavom

Dok počinju razgovori o oporavku ostrva, guverner poručuje da će spriječiti otimanje zemlje, te da želi dugoročni moratorijum na sve transakcije "od kojih lokalno stanovništvo nema koristi".

Mnogi na Lahaini nisu mogli da priušte život na Havajima ni prije požara. Prema analizi Forbsa, stanovnici te američke države u prosjeku moraju da izdvoje više od milion dolara kada prvi put kupuju kuću, dok oni koji iznajmljuju moraju da izdvoje 42 odsto plate za kiriju, najviše u zemlji.

Prema popisu stanovništva iz 2020. godine, prvi put u istoriji više starosjedilaca sa Havaja živi u kontinentalnoj Americi nego na ostrvima, dijelom i zbog toga što traže jefitniji smještaj.

U međuvremenu, ima i znakova oporavka. Otvorene su državne škole na Mauiju, a obnovljen je i saobraćaj na jednom od glavnih autoputeva.

Teorije zavjere o požarima

O požarima u Mauiju šire se i brojne teorije zavjere, među kojima su i tvrdnje da su ih izazvali ogromni laseri, odnosno “usmereno energetsko oružje”.

Teorijama zavjere bavio se novinarski institut Pojnter, koji je preneo objašnjenje vatrogasca, koji nije učestvovao u gašenju požara, da je zbog konfiguracije ostrva, suve vegetacije i jakog vjetra usled uragana, bilo lako da se požari prošire, što potvrđuje i Nacionalna meteorološka služba.

Korisnici društvenih mreža su takođe navodili kako su vladini zvaničnici dugo planirali da zapale ostrvo da bi ostvarili viziju takozvanog “pametnog” grada i kako globalne organizacije kao što su Ujedinjene nacije i Svjetski ekonomski forum kuju zavjeru da ljude silom nasele u pametne gradove budućnosti gde će njihove slobode biti narušene naprednim tehnologijama. Guverner Havaja Džoš Grin je sve to demantovao.

Takođe, jedna od tvrdnji je da su kola izgorela dok je drveće ostalo da stoji, što bi trebalo da bude dokaz da to nije rezultat požara. Agencija AP je proveravala i te tvrdnje, i stručnjaci su rekli da takvi prizori nisu neuobičajeni, jer drveće ima vodu, i zbog toga je teško da skroz izgori.

Jedna od teorija je i kako nije izgorela kuća Opre Vinfri. Njuzvik je ovo proveravao, ali ono što se zna je da njen dom sat vremena vožnje daleko od Lahaine, koja je najgore stradala u požarima. Opra je pomagala žrtvama donoseći im osnovne potrepštine, naveo je njen portparol za CNN.