Potpredsjednički kandidati demokrata i republikanaca - guverner Minesote Tim Volz i senator iz Ohaja Džej Di Vens sukobili su se u utorak, tokom prve debate, u pogledu gotovo svih pitanja - od ekonomije i imigracije do spoljne politike. Oba kandidata su međutim bila veoma uljudna tokom sučeljavanja, uprkos žestokoj retorici koja obilježava ovogodišnju predizbornu kampanju.
Tokom sat i po debate, u studiju televizije Si-Bi-Es (CBS) u Njujorku, pravdali su i promovisali poteze i stavove svojih predsjedničkih kandidata, Kamale Haris i Donalda Trampa. Uprkos oštroj raspravi, Volz i Vens su izbjegavali lične uvrede, a najoštrije kritike upućivali su na račun Trampa, odnosno Haris.
Nakon što su se kandidati rukovali, debata je otvorena pitanjem o konfliktu na Bliskom istoku posle iranskog napada na Izrael. Vens je ponovio tvrdnje republikanaca da je Bajdenova administracija dala Teheranu novac za napade, odmrzavanjem iranskih sredstava.
Volz je doveo u pitanje da li je republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp podoban za novi mandat u Bijeloj kući, ocjenjujući da je previše nestabilan da bi mu se vjerovalo u vrijeme krize na Bliskom istoku. Takođe je kritikovao Trampa zbog povlačenja Amerike iz nuklearnog sporazuma sa Iranom, kojim su njegovi kapaciteti da obogaćuje uranijum bili ograničeni.
"Iran je bliži nuklearnom oružju zbog nestabilnost liderstva Donalda Trampa", istakao je Volz.
Vens je međutim tvrdio da je svijet bio mnogo sigurniji za vrijeme prvog Trampovog mandata.
“Donald Tramp je prepoznao da vam je potreban mir kroz snagu, da bi se ljudi plašili SAD", rekao je Vens.
Najoštrija rasprava tokom debate vodila se međutim u pogledu unutrašnje-političkih pitanja - imigraciji, ekonomiji, pravu na abortus.
Volz je kritikovao Trampovu imigracionu politiku, ističući da je republikanski kandidat doveo do odbacivanja dogovora dvije stranke o pograničnoj bezbjednosti u Senatu.
Kritikovao je Trampa i Vensa zbog uvredljivih izjava o migrantima, posebno u Ohaju, gdje su lažno optuženi da jedu kućne ljubimce, zbog čega je policija morala da pojača mjere bezbjednosti, između ostalog i u školama.
"To se događa kada ne rešavata problem, već ga predstavljate kao zlo", rekao je demokratski potpredsjednički kandidat.
Vens je pak kritikovao Haris zbog situacije na granici, tvrdeći da je za vrijeme Bajdenove administracije dozvoljen ulazak "miliona ilegalnih imigranata". Optužio ju je, bez iznošenja dokaza, da je omogućila narko kartelima "da slobodno djeluju u zemlji" i da koriste djecu da krijumčare drogu.
Takođe je postavio pitanje zašto Haris nije uradila više na rešavanju problema imigracije, ali i inflacije i ekonomske situacije na položaju potpredsjednice SAD.
"Ako Kamala Haris ima izvanredne planove za rešavanje problema srednje klase, trebalo bi sada da ih realizuje - ne kada traži da bude unapređena, već na poslu koji su joj Amerikanci dali prije 3 i po godine", rekao je Vens.
Različiti stavovi iznijeti su i kada je riječ o pravu na abortus. Volz je kritikovao Trampa zbog uloge u imenovanju troje sudija Vrhovnog suda, koji su uz ostale konzervativne kolege ukinuli pravo na abortus na nacionalnom nivou i odluku o tom pitanju prepustili pojedinačnim državama.
"Donald Tramp je sve to pokrenuo. Hvali se kako je izvanredno što je imenovao sudije i ukinuo Rou protiv Vejda (odluka suda iz 1972. godine kojom je legalizovan abortus na nacionalnom nivou)", rekao je Volz.
Vens, koji je poznat po veoma konzervativnom stavu o abortusu, bio je umjereniji tokom debate, navodeći da ne podržava zabranu abortusa na nacionalnom nivou iako se ranije za to zalagao. Ponovio je Trampov stav da bi države trebalo da odlučuju o tom pitanju.
Najoštrija rasprava bila je pri kraju debate, kada je Vens - koji je ranije rekao da ne bi potvrdio rezultat izbora 2020. godine - izbjegao da odgovori na pitanje da li bi doveo u pitanje rezultat izbora ove godine ako Tramp izgubi.
Volz je, komentarišući to pitanje, optužio Trampa i njegove lažnje tvrdnje o izbornoj prevari za nasilni napad na Kapitol 6. januara 2021. godine da bi se spriječila potvrda pobjede Džoa Bajdena.
"I dalje govori da nije izgubio izbore. Da li je izgubio izbore 2020. godine", upitao je Volz Vensa koji je izbjegao da odgovori na to pitanje i umjesto toga optužio Haris za cenzuru suprotnih stavova na internetu.
Uprkos oštroj raspravi, TV sučeljavanje između potpredsjedničkih kandidata održano je atmosferi koja je bila više prijateljska nego što je to bio slučaj tokom debate između Haris i Tramp.
Tokom rasprave o oružanom nasilju u zemlji, Volz je naveo da je njegov tinejdžer bio svjedok pucnjave u jednom opštinskom centru posle čega je Vens rekao:
"Žao mi je zbog toga. Isuse, smiluj se".
"Cijenim to", uzvratio je Volz.
Potpredsjednički kandidati su tokom debate takođe bili primorani da pravdaju neke ranije izjave.
Republikanski kandidat za potpredsjednika je tokom sučeljavanja komentarisao svoje ranije izjave o Trampu kojeg je, uoči izbora 2016. godine, uporedio sa Hitlerom.
"Nisam bio u pravu kada je riječ o Donaldu Trampu. Nisam bio u pravu, prije svega zato što sam vjerovano nekim medijskim izvještajima za koje se ispostavilo da predstavljaju falsifikovanje onoga što je radio. Međutim, što je važnije, Donald Tramp je donio rezultate američkom narodu", poručio je republikanski kandidat za potpredsjednika.
Volz je pak upitan da prokomentriše izvještaj ove nedelje da nije bio u Kini tokom nasilnog obračuna na trgu Tjenanmen, kao što je to prethodno tvrdio.
"Bio sam tamo to ljeto i pogrešno sam se izrazio o tome. Bio sam u Hong Kongu i Kini tokom demokratkih protesta, i na osnovu toga sam mogo naučio o tome šta znači biti u državnoj upravi".
Kandidati su uglavnom poštovali pravila debate, dok je televizija Si-Bi-Es prepustila kandidatima da jedan drugom provjeravaju iznesene tvrdnje.
Međutim, tokom pitanja o imigraciji, moderatori su podsjetili Vensa da imigranti sa Haitija - koji žive u Ohaju - imaju legalan status uprkos suprotnim tvdnjama senatora. Vens je zbog toga protestovao, navodeći da moderatori nije trebalo da provjeravaju činjenice. Dok je nastavio da govori, mikrofon mu je isključen.
Istorijski gledano, potpredsjednički kandidati i njihove debate ne utiču mnogo na rezultate izbora, ali analitičari smatraju da bi ove godine moglo da bude drugačije s obzirom na to da je trka između Haris i Trampa veoma tijesna u državama koje su odlučujuće za ishod izbora.
Debata Vensa i Volza takođe bi mogla da ima veći uticaj na birače ove godine zato što su se Haris i Tramp susreli u debati samo jednom. To znači da je potpredsjednička debata u utorak možda poslednja šansa da birači uživo vide sučeljavanje dva tabora.
Birači na prethodnim predsjedničkim izborima bili su u prilici da prate nekoliko debata predsjedničkih kandidata, ali je ovogodišnja predizborna kampanja drugačija.
Tramp je u junu učestvovao u debati sa predsjednikom Džo Bajdenom, čiji je loš nastup doveo do poziva da se povuče iz predsjedničke trke. Nakon što je Haris postala demokratska kandidatkinja, prošlog mjeseca je učesvovala u debati sa Trampom.
Birači u 6 od 50 američkih država već imaju priliku da ranije glasaju. Do 16. oktobra, prevremeno glasanje biće organizovano u još 14 država.
