Vodeći američki zdravstveni zvaničnik, doktor Vivek Murti, u utorak je proglasio oružano nasilje zdravstvenom krizom, zbog sve većeg broja smrtnih slučajeva i povrijeđenih širom zemlje.
Murtijev potez uslijedio je nakon još jednog vikenda obilježenog masovnim pucnjavama, u kojima su poginule ili povrijeđene desetine ljudi.
"Ljudi žele da budu bezbjedni dok šetaju po svojim komšilucima. Amerika bi trebalo da bude mjesto u kojem svi mi možemo da idemo u školu, na posao, u prodavnicu, crkvu, a da ne brinemo da će nam zbog toga život biti u opasnosti", rekao je Murti u intervjuu za Asošijeted pres.
Da bi se smanjio broj žrtava oružanog nasilja, Murti smatra da je potrebno da Amerika zabrani automatske puške, da uvede univerzalnu bezbednosnu provjeru kupaca oružja, reguliše njegovu proizvodnju, usvoji zakone kojima bi se ograničila upotreba oružja na javnim mjestima i kaznili ljudi koji ga ne drže na bezbjednom mjestu.
Ni jedna od tih sugestija ne može da se primijeni na nacionalnom nivou bez zakonskih rešenja usvojenih u Kongresu, koji je do sada odbijao da pooštri mjere za kontrolu oružja. Neke državne skupštine su međutim usvojile ili razmatraju neke od prijedloga glavnog zdravstvenog zvaničnika u SAD.
Murti je ocijenio da postoji "široka saglasnost" da je oružano nasilje problem, pozivajući se na prošlogodišnju anketu koja je pokazala da većina Amerikanaca barem ponekad brine da bi im član porodice mogao biti povrijeđen zbog upotrebe vatrenog oružja. Više od 48.000 Amerikanaca preminulo je od prostrijelnih rana 2022. godine.
Ljekari su brzo pozdravili Murtijevu odluku da proglasi zdravstvenu krizu zbog oružanog nasilja. Američka Akademija porodičnih ljekara već više od deceniju smatra oružano nasilje epidemijom.
"Porodični ljekari već dugo znaju, i u to su se uvjerili iz prve ruke, kakve su katastrofalne posljedice oružanog nasilja po naše pacijente i zajednice kojima služimo", saopštio je predsjednik akademije Stiven Fur.
Murtijeva odluka će međutim biti kontroverzna kada je riječ o lobistima za pravo na nošenje oružja i sigurno će izazvati nezadovoljstvo republikanskih članova Kongresa, od kojih se većina protivila da on bude postavljen za glavnog zdravstvenog zvaničnika zbog izjava o oružanom nasilju.
Nacionalno Udruženje vlasnika vatrenog oružja (NRA) odmah je odbacilo Murtijevu preporuku.
"Riječ je o nastavku rata koji Bajdenova administracija vodi protiv vlasnika oružja koji poštuju zakone", naveo je na Eksu predsjednik NRA Rendi Kozak.
NRA i Republikanci koji imaju podršku moćnog lobija za oružje prije deceniju su gotovo spriječili da bude potvrđena kandidatura Murtija za glavnog zdravstvenog zvaničnika u SAD, što je položaj u administraciji. Bivši predsjednik Donald Tramp otpustio je Murtija 2017. godine, ali ga je predsjednik Džo Bajden ponovo imenovao 2021.
Murti je već izdao upozorenja na zabrinjavajuće zdravstvene trendove u Americi, uključujući usamljenost i upotrebu društvenih mreža. U autorskom članku za dnevnik Njujork tajms ovog mjeseca, rekao je da društvene mreže doprinose krizi mentalnog zdravlja među mladima i zatražio od Kongresa da obaveže da platforme budu označene upozorenjima sličnim onima na paklicama za cigarete.
Svijest o opasnosti pušenja podignuta je upravo zbog izvještaja glavnog zdravstvenog zvaničnika 1964. godine. To je dovelo da smanjenja upotrebe duvana i regulisanja duvanske industrije.
Murti se sada nada da će njegova preporuka u vezi sa oružjem doprinijeti da se i po tom pitanju promijene stvari. Kaže da je ohrabren nekim potezima Kongresa, uključujući i usvajanje dvostranačkog Zakona o bezbjednim zajednicama 2022. godine, koji predviđa pojačanu provjeru kupaca vatrenog oružja.
Prema izvještaju Bijele kuće, u koji je AP imao uvid, pooštrene provjere zaustavile su oko 800 prodaja vatrenog oružja mlađima od 21. godine.
Uz to, više od 500 ljudi, od kojih su neki povezani sa transnacionalnim kartelima i organizovanim kriminalom, optuženo je za trgovinu oružjem i druga krivična djela pod novim zakonom.
Od oružanog nasilja naročito pate djeca i mlađi Amerikanci, navodi Murti.
Slučajevi samoubistva vatrenim oružjem povećali su se za gotovo 70 odsto među djecom od 10 do 14 godina. Američka djeca će prije umrijeti od prostrijelnih rana nego njihovi vršnjaci u drugim zemljama, pokazuje istraživanje glavnog zdravstvenog zvaničnika.
Čak i ako nisu direktne žrtve oružanog nasilja, djeca mogu da imaju mentalnih problema zbog toga, navodi se u izvještaju. Oko polovine tinejdžera u Americi brine zbog pucnjava u školi. U područjima u kojima je bilo fatalnih pucnjava u školama, upotreba antidepresiva među mladima skočila je za više od 20 procenata.
