Bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore i bivši ambasador u SAD Srđan Darmanović, ocijenio je u utorak, povodom ruske invazija na Ukrajinu, da je “iznenađenje da u 21. vijeku imamo jedan osvajački rat protiv svog susjeda u stilu kako je to radio Hitler u 2. Svjetskom ratu, pozivajući se na zaštitu svoje manjine.
“To vjerovatno niko nije mogao da zamisli. Vođeni su razni ratovi poslije Drugog svjetskog rata, nikad nije bilo mira bar u nekim djelovima svijeta, ali ovakav rat na tlu Evrope, da upotrijebite sve svoje snage da pokorite, osvojite i rasparčate susjednu zemlju, to se od vremena nacizma nije viđalo”, rekao je Darmanović u razgovoru za Glas Amerike.
On je rekao da, “iako je bilo jasno da Putin nije doveo svoje trupe na granice Ukrajine tek radi vojne vježbe, svi su vjerovali da može da dođe do nekog rješenja koje nije vojno”.
“Sada je to jedna situacija koja može da ode u bilo kom smeru i kojoj je teško predvidjeti ishod. Rusija će na kraju izgubiti. Ne mislim na vojni sukob u Ukrajini, nego generalno, u političkom smislu. Ali koliko će to sve koštati, što će se sve dešavati?”, upitao je Darmanović.
Darmanović smatra da je “Putin de fakto spalio mostove za sobom”, te da “teško da može doći do nekog povoljnog diplomatskog rješenja u ovom momentu”, navodeći da “nažalost, vjeruje da će Putin upotrijebiti sve svoje snage da slomi Ukrajinu”.
“Kada se uđe u takvo nešto, autokrate toga tipa obično ne staju na tome. Opet, sa druge strane, mislim da se njegove ambicije trenutno vezuju za bivši sovjetski prostor. Ovo je, pored ostalog, pored napada na Ukrajinu i napada na međunarodni poredak, napad na demokratiju takođe, na liberalnu demokratiju i međunarodni sistem koji je na tome zasnovan” smatra nekadašnji crnogorski diplomata i profesor Pravnog fakulteta u Podgorici.
Prema njegovim riječima, “bojazan od toga sa se može nastaviti i postaviti pitanje ko je sljedeći na redu je veoma realna”, a “tu je i nuklearna prijetnja koja se još od Hruščova i kubanske krize nije vidjela”.
“Sovjetsko komunističko rukovodstvo je bilo u vrijeme Hladnog rata koliko-toliko odgovorno kada je u pitanju nuklearna prijetnja i mogući nuklearni sukob, ipak potpisani su sporazumi, utvrđen je mir u Evropi. Sada imate jednog čovjeka koji je čak najavio i takvu mogućnost, što bi naravno bilo samoubistvo, ali bi bilo nešto što nije teško zamislivo”, rekao Darmanović i dodao da “ne vjeruje da će do toga doći, ali je ovo sukob i kriza kakvu nismo vidjeli”.
Odgovarajući na pitanje očekuje li prelivanje krize na druge djelove Evrope, uključujući i Zapadni Balkan, on je rekao da nije siguran da li Rusija ima vremena da investira u svoje “proksije” i favorite u drugim zemljama “s obzirom da kampanja u Ukrajini nije počela onako kako su bili zamislili”.
“Tako da se ona sada na neki način isključila iz evropskih poslova i koncentirala se na kampanju u Ukrajini i na sukob sa Zapadom. Na kraju krajeva, vidjeli smo priličnu odlučnost NATO saveznika i članica EU i drugih zemalja u svijetu koje su prepoznale tu opasnost da od Rusije načine svjetskog pariju u finansijskom i ekonomskom smislu, tako da ne znam koliko će ona biti sposobna za akcije na širem prostoru, mada to ne treba isključiti”.
On smatra da ne treba iskljućiti mogućnost za tako nešto da bi se iznutra destabilizovale NATO članice. Međutim, to je takođe prilika za sve naše zemlje koje pripadaju zapadnom svijetu da se pokaže gdje se nalazimo u svemu ovome.
“Ovaj rat je jedna velika vododjelnica, linija razgraničenja u političkom životu naših zemalja, onaj ko podrži ovakvu agresiju jedne zemlje na miroljubivog susjeda legitimiše samoga sebe i podršku jednom, ne znam kako da kažem, je li pretežak naziv, fašizmu 21. vijeka”, rekao je.
Darmanović, ipak, kaže da ta opasnost postoji i da takvih snaga ima u gotovo svim balkanskim zemljama ,a uključujući i Crnu Goru, ali navodi da je “to prilika da NATO članice pokažu unutrašnju čvrstinu i da ovo bude jedna linija razgraničenja u političkom životu naših zemalja”.
“Oni koji završe kao podržavaoci jedne ovakve agresije nemaju što da traže na političkom prostoru naših zemalja. Mislim da će to biti loša investicija”, rekao je Darmanović, komentarišući reakcije zemalja regiona na rat u Ukrajini, i dodao da nije bilo iznenađenja jer su sve NATO članice, uključujući i Crnu Goru, dale jasne stavove.
On podjeća da Bosna i Hercegovina ima svoj ustavni problem - ustavne blokade kad se god radi o velikim pitanjima, u kojoj jedna strana može da blokira takve odluke.
“Sadašnje vlasti u Srbiji teško mogu zavarati nekoga time što će reći da podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine, ali ne osuđuju agresiju. Taj stav, ukoliko ostane na snazi i ništa se ne bude mijenjalo, isključiće Srbiju iz evropskih integracija”, vjeruje Darmanović i navodi da će se vidjeti “da li ce evoluirati stav zvaničnog srpskog vrha ili neće, ali kako se bude intenzivirala ruska kampanja, tako će svi koji nemaju jasan stav teško moći to da objasne“.
Darmanović kaže da “nije nezamislivo da postoji balkanska Kuba u simboličnom značenju” te da, “ukoliko se to desi, mi možemo da živimo s tim, ali će biti teže”.
“Bilo bi mnogo lakše da Srbija, koja je evropska država, bude zajedno sa svima nama u EU i, ako želi, u NATO”, rekao je i ocijenio da bi time bilo zaokruženo evropsko jedinstvo.
On je zaključio da “sve zemlje prave sopstvene izbore”, te da “ukoliko izbor bude takav da Srbija postane saveznik istočnih autokratija, to će najviše štetiti njoj, a ostali će se nekako prilagoditi”.
