Bivši specijalni američki izaslanik za Ukrajinu i bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker smatra da postoji realna mogućnost da dođe do rata u Ukrajini. Volker, saradnik vašingtonskog Centra za analizu evropske politike (CEPA), za Glas Amerike ocjenjuje da Putin želi ponovno uspostavljanje ruske imperije na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza i da je potrebno odmah uvesti ranije najavljivani paket oštrih sankcija Moskvi.
Glas Amerike: Koliko smo blizu novog, potencijalno razornog rata na evropskom tlu?
Volker: Mislim da je to trenutno veoma realna mogućnost. Rusija je rasporedila najveću konvencionalnu vojnu silu koju smo vidjeli od Drugog svjetskog rata. Ogromna je. Sada su nešto od toga rasporedili u istočnoj Ukrajini. Ranije su negirali da su okupirali taj dio Ukrajine, ali to sada rade otvoreno, sa više snaga. Ako su priznali Lugansk i Donjeck kao nezavisne države, a ipak teritorije koje kontrolišu nisu cijeli Lugansk i Donjeck, postoji realna mogućnost da će se boriti da pokušaju da zauzmu te preostale djelove, što bi bio direktni sukob sa ukrajinskim snagama. To može lako da izmakne kontroli. Mislim da je situacija zaista trenutno veoma opasna.
Glas Amerike: Šta je Putinov krajnji cilj – istočna Ukrajina ili cijela zemlja?
Volker: Putinov cilj je ponovno uspostavljanje ruske imperije na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza. To radi ove godine kada se obilježava godišnjica osnivanja Sovjetskog Saveza prije 100 godina. Krivi prethodne sovjetske i ruske lidere da su bili neuspješni, da nisu dobro vodili zemlju, i da nisu zadržali te teritorije. I pokušava da ih vrati. To se neće zaustaviti sa Ukrajinom. On već kontroliše djelove Gruzije, Moldavije, u suštini cijelu Bjelorusiju, zatim kontroliše ove djelove Ukrajine, uključujući Krim. I samo će nastaviti. U spisku zahtjeva koji je dostavio NATO-u u decembru zatražio je da se zaustavi proširenje Alijanse, zatim povlačenje bezbjednosnih snaga koje štite NATO saveznike na istoku, i možda će tražiti druga povlačenja ako ovo uspije.
Glas Amerike: Ali kakve opcije Zapad ima da spriječi rat u Evropi?
Volker: Mi smo u odbrani, što ne bi trebalo da budemo. Trebalo bi da budemo proaktivni. Trebalo bi da primenjujemo ogromne sankcije koje je administracija već obećala. Ne bi trebalo da čekamo, jer je invazija već u toku. To će pogoditi finansijske sisteme, banke, ljude u Putinovom okruženju, naš izvoz nekih ključnih materijala u Rusiju. Sve te stvari moraju da se dese odmah.
Trebalo bi da povećamo našu bezbednosnu pomoć i obuku u Ukrajini. Nevjerovatno je što smo povukli Amerikance koji su radili na obuci i pomagali ukrajinskoj vojsci, umesto da povećamo njihov broj u vrijeme kada su Ukrajincima najpotrebniji. Trebalo bi da nastavimo da upućujemo snažnu poruku kroz NATO da će na bilo koji napad na članicu Alijanse biti odgovoreno upotrebom sile da bi se ona odbranila. Potrebno je da budemo eksplicitniji u pogledu činjenice da je suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine u našem interesu. Konačno, moramo da ruskom narodom direktno poručimo da ako Rusija izvrši masovnu invaziju na Ukrajinu, da će to biti žrtava. Rusi će ubijati Ukrajince Ukrajinci Ruse. To bilo katastrofalno. I to ruski narod, po mom mišljenu, ne bi podržao.
Glas Amerike: Predsednik Bajden juče je najavio prvu rundu sankcija protiv Rusije. Da li su one dovoljno oštre i blagovremene?
Volker: Nisu. Mislim da su to uradili juče jer su morali nešto brzo da urade. Za primjenu ozbiljnog paketa sankcija potrebna im je koordinacija sa Evropskom unijom i to je veliki korak. A juče nisu imali vremena da to urade. Nadam se da će se to dogoditi danas ili što je prije moguće. Međutim, taj veliki paket sankcija bi tek trebalo da bude objavljen.
Glas Amerike: A da li se može postići jedinstvo unutar Evropske unije kada je riječ o uvođenju oštrijih sankcija Rusiji imajuću u vidu veze pojedinih evropskih lidera sa Putinom i evropsku zavisnost od ruskog gasa?
Volker: Postoje dva načina da se odgovori na to pitanje. Da li je Evropa danas spremna da to uradi? Vjerovatno ne. Mislim da bi trebalo da izvršimo pritisak na njih. Nema razloga da se čeka. Trebalo bi odmah da uvedemo te sankcije. Međutim, ako to danas ne uradimo i ako Rusija pređe na ukrajinsku teritoriju koja nije okupirana i bori se protiv ukrajinskih vojnika, to se onda ne može osporiti, čak ni u Evropi. Onda bi uveli te sankcije, uključujući i zemlje koje to ne bi željele.
Glas Amerike: Šta NATO može da uradi da zaštiti svoje članice?
Volker: Tu je situacija mnogo bolja. NATO ima integrisanu vojnu strukturu, obuku i vježbe, sjedište i komandnu strukturu. I preventivno je rasporedio snage dalje ka istoku. Mnogi NATO saveznici, ne samo Sjedinjene Države, rasprođuju snage na istoku, u Bugarskoj, Rumuniji, baltičkim državama, Poljskoj, čak i u Njemačkoj, gdje su SAD rasporedile dodatne snage. Uvjeren sam i da su poruke koje NATO šalje veoma snažne i da ih Putin razumije. Međutim, problem je što se povlačenjem tako jasne linije stavlja do znanja da su Ukrajina i Gruzija i Moldavija na njenoj drugoj strani. Time se na neki način Putinu daje zeleno svijetlo. Moramo da pokažemo da ne samo da ćemo štititi NATO saveznike, već i da podržavamo Ukrajince, Gruzijce i druge i njihovu odbranu.
Glas Amerike: Zapad je nedeljama upozoravao na moguću rusku invaziju. Da li je ipak propustio da predvidi najnovije Putinove poteze? Da li je mogao da ih spriječi?
Volker: Mislim da je administracija uradila dobar posao, ukazivanjem na sve ruske akcije i to je imalo određeni uticaj na Rusiju. Međutim, mogli smo da učinimo više da vojno podržimo Ukrajinu - više bezbjednosne pomoći, obuke, angažovanja i prisustva. Neke poruke iz SAD i drugih zemalja o povlačenju diplomatskog osoblja i civila i pozivima da se ne ide u Ukrajinu su pogrešne, ohrabuju Putina, signaliziraju da nećemo biti tu da pomognemo Ukrajini. Mogli smo da uradimo još mnogo toga, ali smo neke stvari uradili dobro.
