BRUSSELS — 

Generalni sekretar Mark Rutte rekao je da će misija, nazvana Baltic Sentry, uključivati fregate, pomorske patrolne avione i flotu pomorskih dronova kako bi obezbijedili "poboljšani nadzor i odvraćanje".

"Širom alijanse, vidjeli smo elemente kampanje za destabilizaciju naših društava putem cyber napada, pokušaja atentata i sabotaža, uključujući moguću sabotažu podmorskih kablova u Baltičkom moru", rekao je Rutte novinarima nakon sastanka u Helsinkiju s čelnicima savezničkog Baltika nacije.

Najavljujući novu operaciju, Rutte je napomenuo da je više od 95% internet saobraćaja osigurano putem podmorskih kablova, a 1,3 miliona kilometara kablova garantuje procijenjenih 10 biliona dolara vrijednih finansijskih transakcija svakog dana.

Čak i dok se Rutte sastajao u Helsinkiju sa liderima baltičkih zemalja, na poljskom državnom emiteru TVP World pojavili su se izvještaji da je brod koji pripada ruskoj "floti u sjeni" viđen kako kruži oko plinovoda koji vodi od Norveške do Poljske. Flotu čine stotine ostarjelih tankera neizvjesnog vlasništva i sigurnosne prakse koji izbjegavaju sankcije i održavaju prihod od nafte za Moskvu.

Poljski premijer Donald Tusk, govoreći na kasnijem brifingu za novinare u Helsinkiju, rekao je da još nije dobio izvještaj o tom pitanju, ali da će obavijestiti javnost kada sazna više.

Rutte je rekao da protivnici NATO-a moraju znati da alijansa neće prihvatiti napade na svoju kritičnu infrastrukturu, ističući da će "učiniti sve što je u našoj moći da osiguramo da uzvratimo, da možemo vidjeti šta se dešava i onda preduzmemo sljedeće korake kako biste bili sigurni da se to više ne ponovi."

Na sastanku su učestvovali lideri iz Finske, Njemačke, Poljske, Danske, Švedske, Latvije, Litvanije i Estonije.

U saopćenju, saveznici s Baltičkog mora upozorili su da "zadržavamo svoja prava, u skladu s međunarodnim pravom, da preduzmemo mjere protiv svih plovila za koje se sumnja da zaobilaze sankcije i ugrožavaju našu sigurnost, infrastrukturu i okoliš".

Rekli su da "rusko korištenje takozvane flote u sjeni predstavlja posebnu prijetnju pomorskoj i ekološkoj sigurnosti". Rekli su da pored ugrožavanja podmorske infrastrukture, takođe "značajno podržava finansiranje ruskog ilegalnog agresorskog rata protiv Ukrajine".

Kao odgovor, čelnici su se obavezali da će "početi s primjenom inovativnih rješenja, razvojem novih tehnologija za nadzor i praćenje sumnjivih plovila i podmorskim nadzorom".

Oni su također obećali da će istražiti nove pravne načine za borbu protiv izazova i pojačati razmjenu informacija. Rekli su da će njihovi napori "uključivati poboljšana partnerstva sa privatnim sektorom, posebno infrastrukturnim operaterima i kompanijama sa najsavremenijom tehnologijom".

Sigurnosnim strahovima su doprinijeli brojni incidenti. 26. decembra, finska policija i graničari ukrcali su se na brod Eagle S, povezan sa susjednom Rusijom, dok su istraživali da li je oštetio strujni kabel Baltičkog mora i nekoliko kablova za prenos podataka.

Kancelar Olaf Scholz je u odvojenim komentarima novinarima u Helsinkiju rekao da će Njemačka učestvovati u misiji Baltic Sentry. Upitan da li to znači da će Njemačka dati brodove ili osmatračke avione i da li je dao konkretnu ponudu, on je odgovorio: „Učestvovaćemo sa svime što imamo u pogledu pomorskih sposobnosti; to će varirati, što se tiče konkretnih mogućnosti raspoređivanja."

Švedska je također objavila u nedjelju da planira da doprinese sa tri ratna broda kako bi povećala prisustvo alijanse u Baltičkom moru dok pokušava da se zaštiti od sabotaže podvodne infrastrukture.

Pod pritiskom za više detalja o tome šta bi operacija mogla uključivati, Rutte je odbio dati brojeve brodova, rekavši da cifra može varirati iz sedmice u sedmicu, i "ne želimo da neprijatelja učinimo mudrijim nego što je on ili ona već".

"Iskoristit ćemo cijeli niz mogućnosti koje kao savez imamo," rekao je Rutte.

WASHINGTON — 

Polaganje zakletve u ponedjeljak na stepenicama američkog Kapitola i parada do Bijele kuće uslijedit će nakon vikenda na kojem će biti protesti Trumpovih protivnika i stranaka te skupovi republikanskih pristalica.

Inauguracija prati kampanju koju su obilježila dva atentata na Trumpov život – uključujući jedan od potencijalnog ubice koji mu je metkom razrezao uho – i par novogodišnjih napada na obične Amerikance.

U jednom, 14 ljudi je ubijeno, a desetine povrijeđeno kada se veteran američke vojske zabio kamion u gomilu novogodišnjih slavljenika u New Orleansu. Istog dana, aktivni vojnik američke vojske detonirao je Tesla Cybertruck ispred hotela Trumpovog brenda u Las Vegasu, ubivši se.

"Mi smo u okruženju veće opasnosti", rekao je glavni specijalni agent američke tajne službe Matt McCool na brifingu za novinare u ponedjeljak.

Sama inauguracija, kada Trump formalno položi zakletvu s članovima Kongresa, Vrhovnog suda, njegovom budućom administracijom i desetinama hiljada drugih koji gledaju, održat će se na stepenicama Kapitola, okrenutim prema Washingtonskom spomeniku.

To je isto mjesto gdje je 6. januara 2021. hiljade Trumpovih pristalica razbilo prozore, borilo se s policijom i natjeralo poslanike da bježe za živote u pokušaju da ponište njegov izborni poraz od demokratskog predsjednika Joea Bidena 2020. godine.

Trumpova suparnica na izborima 2024., demokratska potpredsjednica Kamala Harris, priznala je svoj poraz na takmičenju 5. novembra, za razliku od Trumpa koji i dalje lažno tvrdi da je njegov gubitak rezultat prevare.

Strah od "vukova samotnjaka"

Zvaničnici bezbjednosti rekli su da nisu svjesni bilo kakvih konkretnih, koordinisanih prijetnji inauguraciji. Ono zbog čega su zabrinuti su vukovi samotnjaci, poput napadača iz New Orleansa, ili dva odvojena incidenta prošle sedmice. U jednom, muškarac je uhapšen jer je pokušao da unese mačetu u Kapitol. U drugom, muškarac je uhapšen jer je pokušao da zapali vatru u blizini Kapitola, navodi američka policija Capitola.

"Ta prijetnja usamljenih aktera ostaje najveće opravdanje za to što smo u ovom povećanom stanju pripravnosti tokom sljedeće sedmice", rekao je šef policije američkog Kapitola Thomas Manger na sigurnosnom brifingu.

FBI i Ministarstvo domovinske sigurnosti u ponedjeljak su upozorili policiju širom zemlje na rizik od imitiranja napada sličnih incidentu u New Orleansu.

Veliki dio centra Washingtona - koji se proteže oko 3 km od Bijele kuće do Kapitola - bit će zatvoren za saobraćaj vozila, a ulazne tačke blokirane betonskim barijerama, kamionima za smeće i drugim teškim predmetima.

48 km crne ograde visoke 2 metra, dizajnirane da se na nju ne može popeti, bit će najduža ikada podignuta u Washingtonu, rekli su zvaničnici. Oko 7.800 vojnika Nacionalne garde i 4.000 oficira dovedenih iz drugih policijskih uprava širom zemlje pojačat će sigurnost.

Dok su se neki stanovnici grada, u kojem je 90% glasača glasalo za Harris, zbog Trumpa spremali da odu na praznični vikend ili da ostanu kod kuće kako bi izbjegli zastoj, očekuje se da će desetine hiljada ljudi doći u grad za proslave i proteste.

Oko 70% od 34.500 hotelskih soba u Washingtonu bilo je rezervirano za noć inauguracije i noć prije, od prošle sedmice, prema podacima Smith Travel Research-a koje je prenijela Destination DC, službena turistička organizacija Washingtona. Popunjenost hotela bila je oko 95% za Trumpovu inauguraciju 2017., i oko 78% za drugu inauguraciju bivšeg predsjednika Baracka Obame 2013. godine.

Marševi i skupovi

Trumpovu inauguraciju 2017. obilježili su masovni protesti i kontraprotesti. Njegov bivši portparol, Sean Spicer, slavno je započeo svoj mandat tvrdnjom - suprotno fotografskim dokazima - da je gomila u travnatom National Mall-u bila "najveća publika koja je ikada svjedočila inauguraciji."

Marš žena narednog dana privukao je stotine hiljada ljudi na ulice Washingtona — a još više na događaje solidarnosti koji su se održavali širom zemlje.

Očekuje se da će daleko manja grupa od 25.000 ljudi učestvovati u maršu protiv Trampa u DC-u u subotu, izjavila je u ponedjeljak šefica metropolitanske policije Pamela Smith.

Očekuje se da će se hiljade ljudi pojaviti na gotovo desetak drugih protesta ili skupova koje su lokalni zvaničnici dozvolili između subote i ponedjeljka, uključujući Trumpov skup u Capital One Areni od 20.000 mjesta u nedjelju.

Juliette Kayyem, profesorica na Harvard Kennedy School koja je služila kao službenik za državnu sigurnost za vrijeme Obamine administracije, rekla je da se čini da zvaničnici slijede standardnu praksu u planiranju za sve mogućnosti.

"Ono što planirate je najgori scenario, ali sumnjam da ćete ga dobiti, što je dobro", rekla je Kayyem. "Što se tiče planiranja, uvijek je lakše spustiti se nego podići."

WASHINGTON — 

Viši sud je odbio da dozvoli državi pod kontrolom GOP-a da podnese tužbu tražeći da zemlju i njene resurse stavi pod kontrolu države.

Odluka je stigla u kratkom redoslijedu u kojem sud nije obrazložio svoje obrazloženje, što je uobičajeno. Označava najnoviju prepreku za države u stalnom sukobu s vladom SAD-a oko toga ko bi trebao kontrolirati ogromne dijelove Zapada i ogromne količine nafte i plina, drveta i drugih resursa koje sadrže.

Najviši državni čelnici Utaha rekli su da nisu isključili da svoju tužbu podnesu nižem sudu.

U zapadnoj državi poznatoj po krševitim planinama popularnim među skijašima i vidikovcima sa crvenih stijena koje privlače mnoštvo turista, federalne agencije kontroliraju gotovo 70 posto zemlje. Utah tvrdi da bi lokalna kontrola bila osjetljivija i omogućila državi pristup prihodima od poreza i razvojnih projekata.

Pritužba je tražila kontrolu nad oko polovinom federalnog zemljišta, koje još uvijek predstavlja područje skoro jednako veliko kao Južna Karolina. Parcele se koriste za stvari poput proizvodnje energije, ispaše, rudarstva i rekreacije. Svjetski poznati nacionalni parkovi i nacionalni spomenici u Utahu ostali bi u saveznim rukama.

Odluka visokog suda od ponedjeljka dolazi nakon što je nedavno Kongres pod kontrolom republikanaca usvojio paket pravila koji uključuje jezik koji zakonodavcima omogućava lakši prijenos ili prodaju javnog zemljišta kojim upravljaju federalne agencije. Pravila smatraju da javna zemljišta nemaju novčanu vrijednost, što znači da zakonodavci više neće morati da obračunavaju izgubljeni prihod ako odluče da daju parcele državama ili rudarskim industrijama.

Dok su zaštitnici prirode pozdravili sudsko odbijanje, kako su rekli, tužbe za otimanje zemlje, mnogi su i dalje zabrinuti da će se napori nastaviti.

Javna zemljišta pod državnom kontrolom mogu biti osjetljiva na privatizaciju, degradaciju i bušenje nafte, rekao je Steve Bloch, pravni direktor Saveza za divljinu Južne Jute.

"Ako bude uspješna, tužba Utaha bi rezultirala prodajom miliona hektara javnog zemljišta u zemlji crvenog kamena onome ko ponudi najveću ponudu, okončanjem američkog sistema federalnih javnih zemljišta i razgradnjom američkog Zapada kakvog poznajemo", rekao je Bloch.

Republikanski senatori iz Utah-a Mike Lee i John Curtis kritizirali su odluku suda i obećali zakonodavnu akciju. Curtis, koji je vodio kampanju o tome da bude republikanac koji vodi računa o klimatskim promjenama, rekao je da bi ljudima u Utahu trebalo povjeriti upravljanje zemljom na kojoj su živjeli generacijama.

„Izgradnja puteva, premještanje stoke i čišćenje kampova zahtijevaju snalaženje u ogromnoj birokratiji koja je naslagana“, rekao je Curtis.

U zajedničkoj izjavi sa republikanskim zakonodavnim čelnicima i državnim tužiocem Utah-a, guverner Spencer Cox rekao je da je razočaran odlukom suda da odbije tužbu.

"Utah ostaje sposoban i spreman da ospori sve odluke o upravljanju zemljištem BLM-a koje štete Utahu", rekli su državni čelnici. „Takođe smo oduševljeni saznanjem da nova administracija dijeli naše obaveze prema principu 'višestruke upotrebe' za ove savezne zemlje i posvećena je radu s nama na poboljšanju upravljanja zemljištem."

Dok tužbe obično započinju u federalnim okružnim sudovima i na kraju stižu do Vrhovnog suda SAD-a, sporovi koji uključuju države mogu započeti na najvišem sudu u zemlji ako se sudije slože da ih saslušaju.

Lideri Utaha napomenuli su da visoki sud nije komentirao osnovanost njihovih argumenata niti ih spriječio da podnesu tužbu federalnom okružnom sudu. Grupe za zaštitu prirode kažu da će ostati spremne da osporavaju sve buduće tužbe.

"Ova tužba je napad na dugogodišnju i uspješnu povijest zemlje u zaštiti vrijednih i ranjivih krajolika za sve Amerikance", rekao je Chris Hill, koji vodi Fondaciju za očuvanje zemljišta. "I dok je odluka Vrhovnog suda da ne sasluša slučaj predstavlja odgodu, u potpunosti očekujemo da će ova mala grupa političara koji se protive javnom zemljištu nastaviti da rasipa dolare poreskih obveznika i kupuju njihove loše ideje."

Federalni zavod za upravljanje zemljištem odbio je da komentariše.

Smith je rekao da je Trump "pribjegao nizu kriminalnih napora da zadrži vlast" nakon što je postalo jasno da je izgubio i da su legalni načini osporavanja rezultata propali.

„Ovo je uključivalo pokušaje da se državni zvaničnici navedu da ignorišu istinito prebrojavanje glasova; da proizvodi lažne liste predsjedničkih elektora u sedam država koje je izgubio; da prisili službenike Ministarstva pravde i svog potpredsjednika, Michaela R. Pencea, da postupaju suprotno svojim zakletvama i umjesto toga unaprijede lične interese gospodina Trumpa; i 6. januara 2021. da usmjeri bijesnu gomilu na Kapitol Sjedinjenih Država kako bi opstruirali kongresnu certifikaciju predsjedničkih izbora, a zatim podstaknuo izgrednike”, rekao je Smith u svom izvještaju.

Smith je rekao da je Trump djelovao i u privatnom svojstvu kao izborni kandidat, kao i uz pomoć više zavjerenika, te da je Trump pokušao iskoristiti "moć i autoritet Vlade Sjedinjenih Država u unapređenju svog plana".

U izvještaju se dalje navodi da su Trumpove lažne tvrdnje, poput glasanja velikog broja mrtvih ljudi ili nepodobnih glasača, ili da su glasačke mašine promijenile glasove za Trumpa u glasove za Bidena, bile „demonstrativno i, u mnogim slučajevima, očigledno lažne. ”

Trump je više puta negirao nepravde i napao rad specijalnog savjetnika kao politički motiviran.

Odgovorio je na objavljivanje izvještaja rano u utorak objavom na svojoj platformi Truth Social u kojoj je Smitha nazvao "tužiocem koji je nesposoban".

“Sluđeni Jack Smith nije bio u stanju uspješno procesuirati političkog protivnika svog 'šefa', Pokvarenog Joea Bidena, pa je na kraju napisao još jedan 'Izvještaj' ... "

Trump bi trebao biti inaugurisan za novi mandat sljedeće sedmice nakon što je pobijedio potpredsjednicu Kamalu Harris na izborima 2024. godine. Tokom kampanje 2024., Trump je negirao da je izgubio glasanje 2020., uključujući i septembarsku debatu s Harris.

Izvještaj objavljen u utorak uslijedio je dan nakon što je američka okružna sutkinja Aileen Cannon odobrila Ministarstvo pravosuđa da javno objavi dio Smithovog izvještaja koji se bavi Trumpovim naporima da se uhvati za vlast.

Sudija Cannon, koju je imenovao Trump, ranije je blokirala objavljivanje Smithovog punog izvještaja, koji uključuje i neobjavljen dio o optužbama da je Trump nezakonito zadržao povjerljive dokumente nakon što je napustio funkciju.

Smith je pokušao da goni Trumpa po oba pitanja, dok je Trump negirao krivicu.

Sudija Cannon je u julu odbacila slučaj povjerljivih dokumenata, presudivši da je Smith nezakonito imenovan.

Vrhovni sud je također u julu presudio da predsjednici imaju širok imunitet od krivičnog gonjenja za službena djela, što je umanjilo Smithove napore u slučaju miješanja u izbore.

Nakon što je Trump pobijedio Harris, Ministarstvo pravde je odustalo od oba slučaja protiv Trumpa, navodeći dugogodišnju politiku protiv krivičnog gonjenja trenutnog američkog lidera.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press i Reuters

Američko ministarstvo finansija u petak je uvelo sankcije ruskim proizvođačima nafte Gazprom njeft i Surgutneftegas, kao i za 183 plovila koja su isporučila rusku naftu, ciljajući prihode koje je Moskva koristila za finansiranje svog rata s Ukrajinom.

Mnogi od tankera korišteni su za otpremu nafte u Indiju i Kinu jer su zapadne sankcije i ograničenje cijena koje su zemlje Grupe 7 nametnule 2022., prebacile trgovinu ruskom naftom iz Evrope u Aziju. Neki tankeri su otpremali i naftu iz Irana, koji je također pod sankcijama.

Ruski izvoz nafte ozbiljno će biti oštećen novim sankcijama, koje će primorati kineske nezavisne rafinerije da ubuduće smanje proizvodnju rafinerije, rekla su dva kineska trgovinska izvora. Izvori su odbili da budu imenovani jer nisu ovlašteni da razgovaraju sa medijima.

Očekivani poremećaj ruske ponude doveo je u ponedjeljak globalne cijene nafte na najviši nivo u posljednjih nekoliko mjeseci, a Brent se trgovao iznad 81 dolar po barelu.

Među novim sankcionisanim brodovima, 143 su naftni tankeri koji su prošle godine pretovarili više od 530 miliona barela ruske sirove nafte, što je oko 42% ukupnog izvoza nafte na more, rekao je u bilješci vodeći analitičar Kplera za teretni promet Matt Wright.

Od toga je oko 300 miliona barela isporučeno u Kinu, dok je većina ostatka otišla u Indiju, dodao je.

"Ove sankcije će značajno smanjiti flotu brodova dostupnih za isporuku nafte iz Rusije u kratkom roku, povećavajući vozarine", rekao je Wright.

Trgovac sa sjedištem u Singapuru rekao je da su određeni tankeri otpremali blizu 900.000 barela ruske nafte dnevno u Kinu u posljednjih 12 mjeseci.

"Pašće sa litice", dodao je.

Za prvih 11 mjeseci prošle godine, indijski uvoz ruske sirove nafte porastao je 4,5% u odnosu na prethodnu godinu na 1,764 miliona barela dnevno, ili 36% ukupnog uvoza Indije.

Obim Kine, uključujući snabdijevanje gasovodima, porastao je za 2% na 99,09 miliona metričkih tona (2,159 miliona barela dnevno), ili 20% njenog ukupnog uvoza, u istom periodu.

Kina uvozi uglavnom rusku naftu ESPO Blend, koja se prodaje iznad gornje granice cijene, dok Indija kupuje uglavnom naftu Urals.

Analitičarka Vortexa Emma Li rekla je da će izvoz ruske nafte ESPO Blend biti zaustavljen ako se sankcije striktno provedu, ali da će to zavisiti od toga da li je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ukinuo embargo i da li je Kina priznala sankcije.

ALTERNATIVE

Nove sankcije će Kinu i Indiju gurnuti nazad na tržište nafte u skladu sa zahtjevima kako bi tražile veću ponudu sa Bliskog istoka, Afrike i Amerike, rekli su izvori.

Cijene za Bliski istok, Afriku i brazilske sorte već su porasle posljednjih mjeseci zbog rastuće potražnje iz Kine i Indije, jer su se opskrbe ruske i iranske nafte smanjile i poskupile, dodaju.

"Cijene za bliskoistočne sorte već rastu", rekao je indijski zvaničnik za preradu nafte.

"Ne postoji opcija osim da moramo ići na bliskoistočnu naftu. Možda ćemo morati ići i na američku naftu."

Drugi izvor iz indijske rafinerije rekao je da će sankcije ruskim osiguravateljima nafte potaknuti Rusiju da svoju naftu cijeni ispod 60 dolara po barelu kako bi Moskva mogla nastaviti koristiti zapadno osiguranje i tankere.

Harry Tchilinguirian, šef istraživanja u Onyx Capital Group, rekao je: "Indijske rafinerije, glavni preuzimači ruske sirove nafte, vjerovatno neće čekati da saznaju i truditi će se da pronađu alternative za naftu na Bliskom istoku i naftu iz Atlantskog bazena koja se odnosi na Dated-Brent.

"Snaga u Dubaiju može samo rasti jer ćemo vjerovatno vidjeti agresivne ponude za februarski utovar tereta poput Omana ili Murbana, što će dovesti do čvršće razlike između Brent-a/Dubaija", dodao je.

Prošlog mjeseca, Bidenova administracija sankcionirala je više brodova koji rade s iranskom naftom prije oštrijih akcija koje se očekuju od dolazeće Trumpove administracije, što je dovelo do toga da je Shandong Port Group zabranila sankcioniranim tankerima ulazak u svoje luke u istočnoj kineskoj provinciji.

Kao rezultat toga, Kina, glavni kupac iranske sirove nafte, također će se okrenuti težoj bliskoistočnoj nafti i najvjerovatnije će maksimizirati svoj otkup kanadske nafte iz Trans-Mountain naftovoda (TMX), rekao je Tchilinguirian.