Ova avionska nesreća je najsmrtonosnija u Južnoj Koreji u proteklih nekoliko decenija i desila se u trenutku političke krize - poslije opoziva predsjednika Jun Suk Jeola i premijera Han Duk Soa.

Evo šta je do sada poznato o avionskoj nesreći.

Šta se desilo i šta je uzrokovalo nesreću?

Avion Jeju Air-a poletio je iz Bangkoka i sletio na aerodrom Muan u Južnoj Koreji. Poslije jednog neuspjelog pokušaja slijetanja, avion je od kontrole letenja dobio upozorenje na mogući nalet ptica. Pilot je potom oglasio signal za uzbunu. Avion je sletio na pistu bez da je izbacio prednje točkove napolje, udario u betonsku ogradu i zapalio se.

Svjedoci kažu da se na snimcima vidi da je avion imao problem sa motorom, ali da je glavni uzrok nesreće to što prednji točkovi nisu bili izbačeni prilikom slijetanja.

Ministarstvo saobraćaja Južne Koreje je najavilo i da će uraditi reviziju ograde u koju je avion udario i vidjeti da li bi možda trebalo da bude napravljena od materijala koji se lakše lome prilikom udarca. Takođe se istražuje da li je bilo problema u komunikaciji između pilota i kontrole letenja.

Crne kutije iz aviona su odnijete na analizu, a zvaničnici su rekli da će istraga trajati mjesecima.

Da li je ova nesreća još jedan minus za Boeing?

Ovaj udes je još jedan u nizu problema za proizvođača aviona Boeing, koji za sobom ima tešku godinu obilježenu pitanjima bezbjednosti letjelica, štrajkom radnika i padom cijene akcija.

Stručnjaci kažu da se model aviona 737-800, kojim je upravljala kompanija Jeju Air, pokazao bolje od modela Max 737 koji se srušio u nesrećama 2018. i 2019.

Predstavnici Boeinga i američkog Nacionalnog borda za bezbjednost u saobraćaju otputovali su u Seul gdje će učestvovati u istrazi južnokorejskih vlasti.

U ponedeljak se još jedan Boing 737-800 kompanije Jeju Air vratio na aerodrom nedugo poslije polijetanja, pošto je pilot uočio problem na opremi za slijetanje. Jeju Air je objavio da je taj problem riješen kroz komunikaciju sa kontrolom letenja, ali da je pilot iz predostrožnosti odlučio da se vrati na pistu.

Šta se zna o žrtvama?

Samo dvoje ljudi - članovi posade - preživjeli su ovu nesreću. Spaseni su iz repa aviona, jedinog dijela koji je ostao relativno neoštećen u udesu.

Jedan od preživjelih ima višestruke prelome, rekao je Ju Vung, direktor bolnice u Seulu gdje se pacijent nalazi, i dodao da se "probudio tek pošto su ga spasili".

Putnici su uglavnom bili iz Južne Koreje, ali bilo je i dvoje Tajlanđana.

Ministarstvo saobraćaja je objavilo da je identifikovano 146 žrtava i da se sakupljaju DNK materijali za preostale 33.

Park Han Šin, predstavnik porodica žrtava, izjavo je da su tijela stradalih toliko oštećena da će biti potrebno vrijeme kako bi bila predata porodicama. Pozvao je vlasti da obezbijede više ljudi koji će raditi na tome.

Kako će na sve uticati politička kriza u Južnoj Koreji?

Nesreća je došla na kraju turbulentnog mjeseca koji je počeo kratkoročnim uvođenjem vanrednog stanja od strane predsjednika. Opozicija je tada izglasala opoziv predsjednika Juna, a potom i njegovog zamjenika Hana. Zamjenik premijera Čoi Sang mok trenutno je vršilac dužnosti predsjednika države.

Ministar za bezbjednost je podnio ostavku, a šef policije je uhapšen zbog uloge u proglašenju ratnog stanja. Odsustvo najviših zvaničnika koji se bave nesrećama mnoge je zabrinulo u ovoj situaciji.

Čoi je brzo otišao na mjesto nesreće, sastao se sa porodicama žrtava i sazvao hitnu sjednicu kabineta.

Čoi je naredio da sprovede hitna revizija sistema avijacije u zemlji. Rekao je da će Južna Koreja ovu nesreću iskoristiti kako bi preduzela mjere da spriječi slične katastrofe i izgradi bezbjedniju zemlju.

Kakve su reakcije iz sveta?

Lideri su izrazili saučešće Južnoj Koreji zbog tragedije.

Premijer Tajlanda Petongtarn Šinavatra izrazio je saučešće porodicama žrtava i naložio ministarstvu spoljnih poslova da pruži potrebnu pomoć.

Američki predsjednik Joe Biden je u saopštenju naveo da ga je tragedija "duboko pogodila".

"Kao bliski saveznici, Amerikanci gaje i duboke prijateljske veze sa južnokorejskim narodom. Naše misli i molitve su sa onima koji su pogođeni tragedijom. SAD su spremne da pruže svu potrebnu pomoć", naveo je Biden.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izrazio je saučešće porodicama žrtava i solidarnost sa narodom i vladom Južne Koreje.

Papa Franjo je takođe izjavio saučešće, a japanski premijer Šigeru Išiba je rekao da je "duboko pogođen gubitkom dragocjenih života".

U nedjelju, prvi kineski amfibijski jurišni brod tipa 076, Sichuan, napustio je brodogradilište u Šangaju nakon što ga je Mornarica narodnooslobodilačke vojske (PLA), porinula u vodu na svečanosti prošlog petka.

Brod, koji ima deplasman punog tereta veći od 40.000 tona, ima nadgradnju sa dvostrukim ostrvom, pilotsku palubu pune dužine i elektromagnetni katapultni sistem, koji mu omogućava da lansira avione ili helikoptere s fiksnim krilima.

Pored sistema katapulta, Sichuan ima tehnologiju za zaustavljanje koja omogućava borbenim avionima da slete na njegovu palubu. Sa svojim velikim deplasmanom, brod "može nositi više oružja i opreme, ima veći domet i jače borbene sposobnosti", rekao je kineski vojni stručnjak Zhang Junshe za kineski državni Global Times.

Zhang je dodao da Sichuan "ima izvanredne sposobnosti u zračnoj superiornosti i misijama kopnenog napada" jer elektromagnetski katapultni sistem nudi veću efikasnost lansiranja i bržu brzinu lansiranja.

PLA Mornarica je saopštila da je Sečuan "ključna prednost" za unapređenje dugoročnih operativnih sposobnosti kineske mornarice i olakšavanje njene tekuće transformacije.

Drugi analitičari kažu da Peking želi projektirati vojnu moć "izvan svojih obala" kroz lansiranje Sečuana.

Lansiranje je namijenjeno "zastrašivanju susjeda ili osiguravanju da PLA ima sposobnost da iskrca velike snage za invaziju na Tajvan", rekao je Drew Thompson, viši saradnik na S. Rajaratnam School of International Studies u Singapuru i bivši zvaničnik Pentagona. pisani odgovor Glasu Amerike.

U borbenim scenarijima, stručnjaci kažu da bi Sichuan mogao biti uparen s kineskim grupama nosača aviona.

"Kineska vojska bi mogla koristiti Sečuan za raspoređivanje dronova tokom prvog talasa napada, a zatim rasporediti veće borbene avione sa svojih nosača aviona kasnije," Su Tzu-yun, vojni stručnjak na Institutu za nacionalnu odbranu i sigurnost sa sjedištem u Tajpeju , rekao je za Glas Amerike telefonom.

Kineski vojni analitičar Song Zhongping rekao je da bi se Sichuan mogao koristiti u Južnom kineskom moru, Istočnokineskom moru ili potencijalnom vojnom sukobu protiv Tajvana.

"Ako [Kina] preduzme vojne akcije protiv Tajvana, [Peking] će koristiti svo oružje koje posjeduje, uključujući amfibijski jurišni brod Tip 075 i jurišni amfibijski brod Tip 076", rekao je za Glas Amerike.

Od svog osnivanja 1949. godine, Narodna Republika Kina nikada nije vladala Tajvanom, ali gleda na ostrvo kojim se upravlja demokratski kao na svoju teritoriju i obećala je da će Tajvan staviti pod svoju kontrolu, čak i silom.

Porinuće Sichuana odražava stalne napore Kine da brzo proširi broj svojih mornaričkih brodova posljednjih godina.

"Kinezi su proizvodili brodove brzinom bez presedana, a ne možete reći isto o stopi brodogradnje u Sjedinjenim Državama", rekao je Collin Koh, stručnjak za pomorsku sigurnost u Singapurskoj školi za međunarodne studije S. Rajaratnam.

Što se tiče brojki, PLA mornarica ima veću flotu od američke mornarice, a njene mogućnosti su ograničene na jedno područje, dodaje on.

"Rastuća PLA mornarica koja je operativno više fokusirana na područje vjerovatno će imati određenu prednost u odnosu na američku mornaricu za koju se još uvijek smatra da mora nositi različite globalne odgovornosti osim ovog dijela svijeta", rekao je Koh za Glas Amerike telefonom.

Nova generacija borbenih aviona

Pored lansiranja novog amfibijskog jurišnog broda, prošlog petka internetom je kružilo nekoliko video zapisa i slika dva naizgled nova kineska stealth borbena aviona koji lete usred bijela dana.

Slike i video snimci dva borbena aviona objavljeni na internetu imaju trouglasti dizajn bez repa tipičan za stealth borbene avione. Čini se da veći borbeni avion, praćen kineskim stealth borbenim avionom J-20, ima tri usisnika zraka za svoje motore, dok manji borbeni avion ima konvencionalniji raspored.

Kineska vlada još nije komentirala neimenovane borbene avione prikazane u video snimcima, ali analitičari kažu da njihovi napredni dizajni pokazuju da Kina brzo sustiže SAD i njihove zapadne saveznike.

"Osim što pokušava da postane morska sila, ovi naizgled novi borbeni avioni pokazuju da Kina želi i da na kraju zamijeni SAD kao vodeću zračnu silu u svijetu", rekao je Su za VOA na Tajvanu.

Po njegovom mišljenju, budući da SAD i njihovi zapadni saveznici još uvijek kontroliraju pristup naprednim poluvodičkim čipovima koji se koriste u borbenim avionima sljedeće generacije, Washington mora održati strogu kontrolu izvoza naprednih poluvodičkih brodova u Kinu kako bi ostao ispred u naoružanju vojnih aviona.

"Nametanje stroge kontrole izvoza naprednih poluvodičkih brodova postat će ključna geopolitička prigušnica koju Washington može iskoristiti protiv Pekinga u globalnoj utrci u naoružanju", rekao je Su.

Nike Ching iz VOA-e i izvještač servisa VOA Mandarin Lin Nai-chuan doprinijeli su ovoj priči.

Prema meteorološkoj agenciji Ujedinjenih nacija, 2024. bi trebala biti najtoplija godina do sada, "zaključujući deceniju vrućine bez presedana izazvane ljudskim aktivnostima".

"Nivoi stakleničkih plinova nastavljaju rasti do zabilježenih najviših nivoa, zadržavajući još više topline za budućnost", rekao je WMO. Agencija naglašava potrebu za većom međunarodnom saradnjom u rješavanju ekstremnih toplotnih rizika "kako globalne temperature rastu, a ekstremni toplinski događaji postaju sve češći i ozbiljniji".

Celeste Saulo, koja je imenovana za generalnog sekretara WMO-a u junu 2023. i započela svoj četverogodišnji mandat u januaru 2024., rekla je da je u svojoj prvoj godini na funkciji "izdala ponovljena crvena upozorenja o stanju klime" upozoravajući da je "svaki dio od određenog stepena zagrijavanja, i povećava klimatske ekstreme, uticaje i rizike."

Izvještaj SMO o stanju klime za 2024. navodi da su globalne prosječne temperature između januara i septembra bile 1,54 stepena Celzijusa toplije od predindustrijskih vremena i iznad nivoa predviđenog Pariskim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2016.

Ovogodišnji izvještaj UN-ovog Programa za životnu sredinu o nedostatku emisija upozorava da će temperature vjerovatno porasti na 3,1 stepen Celzijusa do kraja stoljeća ako se ne preduzmu preventivne mjere za smanjenje emisije gasova staklene bašte u atmosferu.

"Klimatske promjene se odvijaju pred našim očima gotovo svakodnevno u obliku povećane pojave i uticaja ekstremnih vremenskih pojava", rekao je Saulo. "Ove godine smo vidjeli rekordne padavine i poplave i strašne gubitke života u toliko zemalja, uzrokujući slomljeno srce zajednicama na svim kontinentima", rekla je ona.

Tropski ciklon Chido, koji je sredinom decembra pogodio francusku teritoriju Mayotte u Indijskom okeanu, a zatim se preselio na Mozambik, imao je razoran uticaj na živote i egzistenciju zajednica. Međutim, ovaj ciklon je samo posljednji od desetina ekstremnih vremenskih događaja koji su ove godine izazvali pustoš širom svijeta.

Prema novom izvještaju World Weather Attribution and Climate Central, klimatske promjene su intenzivirale 26 od 29 proučavanih ekstremnih vremenskih događaja "koji su ubili najmanje 3.700 ljudi i raselili milione".

"Klimatske promjene su dodale 41 dan opasne vrućine 2024. godine, šteteći ljudskom zdravlju i ekosistemima", navodi se.

Ekstremne vremenske prilike zahvatile su sve regije svijeta. Najznačajniji su uragan Helene, koji je pogodio američku državu Floridu, uzrokujući široke poplave i štetu od vjetra.

Obilne kiše izazvale su velike poplave i klizišta u Južnoj Americi. Ogromne kiše su takođe dovele do smrtonosnih bujičnih poplava u Evropi, posebno u Španiji, i izazvale istorijske poplave širom Zapadne i Centralne Afrike, ubivši više od 1.500 ljudi.

Ove i druge regije su također bile pogođene divljim požarima i teškom sušom koja je uzrokovala glad, nepopravljivu patnju i štetu, kao i ogromne ekonomske gubitke za bezbrojne milione.

"Ovo je klimatski slom - u realnom vremenu", upozorio je Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a u svojoj novogodišnjoj poruci. „Moramo izaći sa ovog puta u propast i nemamo vremena za gubljenje.

"U 2024., zemlje moraju staviti svijet na sigurniji put dramatičnim smanjenjem emisija i podržavanjem tranzicije ka obnovljivoj budućnosti", rekao je.

Kao odgovor na poziv generalnog sekretara na akciju po pitanju ekstremne vrućine, grupa stručnjaka iz 15 međunarodnih organizacija, 12 zemalja i nekoliko vodećih akademskih i nevladinih partnera sastala se u sjedištu SMO-a ranije ovog mjeseca kako bi unaprijedili koordiniran okvir za borbu protiv ove rastuće prijetnje .

Ovaj plan je jedna od mnogih inicijativa SMO-a koje imaju za cilj očuvanje javnog zdravlja kroz poboljšane klimatske usluge i rana upozorenja.

Dok se meteorološka agencija UN-a priprema za obilježavanje 75. godišnjice 2025. godine, zvaničnici SMO-a kažu da će nastaviti koordinirati napore širom svijeta na promatranju i praćenju stanja klime i podržavati međunarodne napore "za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama".

"Naša poruka će biti da ako želimo sigurniju planetu, moramo djelovati odmah", rekao je šef WMO-a Saulo. "To je naša odgovornost. To je zajednička odgovornost, globalna odgovornost."

Većina odraslih u SAD-u namjerava dočekati Novu godinu kod kuće, prema novoj anketi koju je sproveo The Associated Press-NORC Centar za istraživanje javnih pitanja.

“Kako sam ostario u posljednjih nekoliko godina, to je kao da ako ne stignem do ponoći, to nije velika stvar, znaš?” kaže Carla Woods, 70, iz Vintona, Iowa.

Skoro 2 od 10 slaviće u kući prijatelja ili člana porodice, a samo 5% planira izaći na proslavu u bar, restoran ili organizovani događaj, pokazala je anketa.

Ali mnogi odrasli ljudi u SAD-u će Novu godinu proslaviti na drugačiji način - tako što će donijeti odluku. Više od polovine kaže da će donijeti barem jednu rezoluciju za 2025.

Postoji određeni optimizam u vezi sa godinom koja je pred nama, iako više od polovine ne očekuje pozitivnu promjenu. Otprilike 4 od 10 kaže da će 2025. biti bolja godina za njih lično. Otprilike jedna trećina ne očekuje veliku razliku između 2024. i 2025. godine, a oko jedne četvrtine misli da će 2025. biti gora godina od 2024.

Opušteni novogodišnji planovi za mnoge

Kourtney Kershaw, 32-godišnja barmenka iz Čikaga, često postavlja pitanja mušterijama i prijateljima o predstojećim događajima za novogodišnju noć. Ona je rekla da je ova godina u trendu skromnog.

„Većina onih sa kojima sam razgovarala u svom uzrastu, žele da izađu, ali ne znaju šta će da rade jer nisu ništa našli ili su stvari jednostavno skupe“, ona rekao je. “Paketi za žurke ili ulazi su skupi, posebno s obzirom na klimu u svijetu i koliko stvari koštaju.”

Kao što se i očekivalo, mlađi ljudi su više zainteresovani za doček Nove godine u baru ili organizovanom događaju - otprilike 1 od 10 odraslih Amerikanaca mlađih od 30 godina kaže da to planira. Ali oko 3 od 10 starijih odraslih osoba - od 60 i više godina - kaže da uopće neće slaviti početak 2025.

Anthony Tremblay, 35, iz Pittsburgha, obično ne izlazi da nazdravi dolasku nove godine, ali ove godine je spremio nešto posebno: on i njegova supruga će putovati kroz Irsku.

„Obično ne radim ništa previše ludo za Novu godinu. Dakle, ovo je definitivno promjena”, rekao je. “Želio sam da uradim nešto jedinstveno ove godine, pa sam to i uradio.”

Woods će raditi za Novu godinu. Ona odgovara na pozive na The Iowa Warmline, povjerljivoj liniji za slušanje za ljude koji se bore s mentalnim zdravljem ili problemima s upotrebom droga.

“Praznici su zaista teški za ljude, tako da mi ne smeta da radim”, rekla je. „Oduševljena sam time jer imam problema sa mentalnim zdravljem u porodici i zato što mogu da pomognem ljudima je nagrada za mene.”

Veća je vjerovatnoća da će mlađi Amerikanci donijeti novogodišnje odluke.

Svaka Nova godina također pokreće vječnu raspravu o odlukama. Većina odraslih u SAD-u kaže da namjerava donijeti novogodišnju odluku neke vrste, ali milenijalci i generacija Z su posebno vjerovatni da će to učiniti - oko dvije trećine očekuje da će to učiniti, u poređenju sa otprilike polovinom starijih odraslih osoba. Žene takođe češće od muškaraca kažu da će postaviti cilj za 2025.

Tremblay se nada da će smršaviti i više se fokusirati na brigu o sebi – više spavanja, meditacije i vježbi disanja. "Ovo je vjerovatno dobra godina da se fokusiramo na mentalno zdravlje", rekao je.

Mnogi drugi se slažu. Otprilike 3 od 10 odraslih osoba biraju rješenja koja uključuju vježbanje ili zdraviju prehranu. Otprilike jedna četvrtina je rekla da će donijeti odluku koja uključuje mršavljenje, a sličan broj je rekao da će odlučiti promijeniti prioritete novca ili mentalnog zdravlja.

Woodsove odluke su da ostane društvena i aktivna. Kao savjetnica za mentalno zdravlje, ona zna da su to ključ za sretnu 2025. i dalje: „Vjerovatno jedna od mojih najvećih odluka je pokušaj da ostanem društvena, pokušam da izađem barem jednom sedmično – izađi i ili popije kafu ili uradi nešto sa prijateljem. To nije samo za fizičko, već i za mentalno zdravlje.”

Kershaw, barmen, kaže da su gubitak težine i bolje zdravlje glavne odluke koje čuje od ljudi. „Mentalno zdravlje je novo, ali mislim da je visoko, kao i kod redovnog zdravlja“, rekla je.

Ona više voli odluke usmjerene na ciljeve, a ovaj put je to više putovati i vidjeti više svijeta: „Ne znam da li je to zaista rješenje, ali to je cilj koji postavljam.”

A kako će dočekati dolazak 2025. godine? Obično uzima slobodnu noć i ostaje kod kuće gledajući filmove s puno grickalica, ali ove godine Kershaw ima drugačiji plan, možda jednu od najčikaških stvari koje možete učiniti.

Ova okorjela ljubiteljka sporta će u utorak biti na Wrigley Fieldu i gledati kako Chicago Blackhawksi igraju protiv St. Louis Bluesa. “Hokej je moj omiljeni sport. Tako da ću gledati hokej i dočekati novu godinu”, rekla je.

Oko 70 zemalja u kojima živi polovina svjetske populacije održalo je ove godine izbore, a u mnogima su nosioci dužnosti kažnjeni. Od Indije i Sjedinjenih Država do Japana, Francuske i Britanije, birači umorni od ekonomskih poremećaja i globalne nestabilnosti odbacili su postojeće vlade - a ponekad su se okrenuli remetilačkim autsajderima.

Čini se da je demokratski krajolik postao još neravnomjerniji kako se dramatična godina bližila svom kraju, s masovnim protestima u Mozambiku i Gruziji, poništenim izborima u Rumuniji i pokušajem uvođenja vanrednog stanja u Južnoj Koreji.

Cas Mudde, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Džordžiji koji proučava ekstremizam i demokratiju, sažeo je 2024. u magazinu Prospect kao „odličnu godinu za krajnju desnicu, užasnu godinu za vladajuće i problematičnu godinu za demokratiju širom svijeta. ”

Vladajući potučeni

Poruka koju su glasači poslali 2024: Dosadilo im je.

Politolog sa Univerziteta u Mančesteru, Rob Ford, pripisao je raspoloženje protiv aktuelne vlasti "dugom COVID-u" - dugotrajnim zdravstvenim, obrazovnim, društvenim i ekonomskim poremećajima povezanim sa pandemijom koji su milione ljudi učinili nesretnijima. Visoka inflacija, podstaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu, i masovno raseljavanje iz tog rata i sukoba na Bliskom istoku i u Africi doprinijeli su globalnoj nelagodi.

U Južnoj Africi, visoka nezaposlenost i nejednakost doveli su do dramatičnog gubitka podrške Afričkom nacionalnom kongresu, koji je vladao tri decenije od kraja aparthejdskog sistema vladavine bijele manjine. Stranka koju je nekada vodio Nelson Mandela izgubila je političku dominaciju na izborima u maju i bila je primorana da ide u koaliciju s opozicionim strankama.

Vladajući su također poraženi u Senegalu, Gani i Bocvani, gdje su birači zbacili stranku koja je bila na vlasti 58 godina od nezavisnosti od Britanije. Vladajuća stranka SWAPO u Namibiji produžila je u decembru svoje 34 godine na vlasti - ali tijesno.

Kandidat urugvajske lijeve opozicije, Yamandú Orsi, postao je novi predsjednik zemlje u novembarskom drugom krugu koji je iznio još jedan ukor aktuelnom predsjedniku.

U Indiji, najvećoj svjetskoj demokratiji, hinduistička nacionalistička stranka premijera Narendre Modija Bharatiya Janata izgubila je parlamentarnu većinu šokantnim izbornim rezultatom u junu nakon decenije dominacije. Prisiljena je da vlada u koaliciji jer je opozicija udvostručila svoju snagu u Parlamentu.

Japanska politika ušla je u novu eru neizvjesnosti nakon što je vladajuća Liberalno-demokratska partija premijera Shigerua Ishibe, koja je vladala gotovo bez prekida od 1955. godine, pretrpjela veliki gubitak u oktobru zbog ljutnje birača zbog stranačkih finansijskih skandala. Sada vodi manjinska vladaa.

Na julskim izborima u Velikoj Britaniji, konzervativci desnog centra su svrgnuti nakon 14 godina na vlasti, dok je Laburistička partija lijevog centra došla na vlast. Ali rezultati su također otkrili rastuću fragmentaciju: podrška dvjema velikim strankama koje su dominirale britanskom politikom stoljeće se smanjila kako su se birači okrenuli manjim strankama, uključujući tvrdo desničarsku stranku Reform UK koju predvodi Nigel Farage.

Autoritarci napreduju

Britanija nije jedina koja vidi uspon desnice. Na izborima u junu za parlament 27-člane Evropske unije vidjeli su konzervativne populiste i krajnje desničarske vladajuće stranke u Francuskoj i Njemačkoj, najvećim i najmoćnijim članicama EU.

Stranka protiv imigracije Nacionalni skup pobijedila je u prvom krugu francuskih parlamentarnih izbora u junu, ali savezi i taktičko glasanje centra i ljevice srušili su je na treće mjesto u drugom krugu, dovodeći do podijeljenog zakonodavnog tijela i krhke vlade koja je pala na glasanju o nepovjerenju 4. decembra.

U Austriji je konzervativnu vladajuću Narodnu stranku u septembru pobijedila krajnje desničarska, proruska Partija slobode, iako su se druge stranke udružile da je drže izvan koalicione vlade.

Nepotizam i političke dinastije nastavili su da vrše uticaj – i bili su osporavani. Nakon neurednih izbora u februaru, Pakistan je izabrao premijera Shehbaza Sharifa, mlađeg brata trostrukog lidera Nawaza Sharifa. Indonezija, najveća demokratska država jugoistočne Azije, izabrala je predsjednika Prabowo Subianta, zeta pokojnog diktatora Suharta.

Premijerka Bangladeša Sheikh Hasina, žena na čelu s najdužim stažem na svijetu, osvojila je četvrti uzastopni mandat na januarskim izborima koje su opozicione stranke bojkotovale. Mjesecima kasnije, njena 15-godišnja vladavina došla je do burnog kraja: nakon masovnih studentskih protesta u kojima je ubijeno na stotine, Hasina je zbačena u avgustu i pobjegla u Indiju.

U Šri Lanki, birači su takođe odbacili diskreditovanu staru gardu. Birači su izabrali marksistkinju Anuru Kumaru Dissanayake za predsjednika u septembru, dvije godine nakon što je otočki javni pokret angažirane srednje klase uklonio dugo vladajući klan Rajapaksa.

Optužbe o miješanju

Tajno miješanje i dezinformacije na internetu bili su sve veća zabrinutost 2024. godine. Meta, matična kompanija Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, rekla je da je ove godine ukinula 20 „operacija tajnog utjecaja u vezi s izborima širom svijeta, uključujući Bliski istok, Aziju, Evropi i SAD.” Navodi se da je Rusija glavni izvor takvog miješanja, a slijede Iran i Kina.

U Rumuniji, kandidat krajnje desnice Călin Georgescu došao je niotkuda kako bi pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u novembru, djelimično potpomognut poplavom TikTok videa koji promovišu njegovu kampanju. Usred navoda o ruskom miješanju, Ustavni sud Rumunije otkazao je drugi krug predsjedničkih izbora dva dana prije nego što je trebalo da se održi nakon što je gomila deklasificiranih obavještajnih podataka navela da je Rusija organizovala opsežnu kampanju na društvenim medijima kako bi promovirala Georgescua. Još nije određen novi datum izbora.

Prozapadna predsjednica Moldavije Maia Sandu pobijedila je u novembarskom drugom krugu protiv svog rivala naklonjenog Moskvi na izborima koji se smatraju ključnim za budućnost jedne od najsiromašnijih evropskih zemalja.

Gruzija je doživjela ogromne proteste otkako je na izborima u oktobru pobijedila promoskovska partija Gruzijski san, koja je obustavila pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji. Opozicija i prozapadna predsjednica Salome Zourabichvili optužila je vladajuću stranku za namještanje glasanja uz pomoć Rusije.

Neizvjesnost vlada

Vjerovatno najpotresniji rezultat u godini, pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u u novembru, dovela je do toga da se američki saveznici i protivnici pripremaju za ono što će nepredvidivi lider "Amerika prvo" učiniti sa svojim drugim mandatom.

A na kraju godine na nekoliko kontinenata već vlada nestabilnost. Venecuela je u političkoj krizi od julskih izbora narušenih ozbiljnim optužbama za prevaru za koje i predsjednik Nicolás Maduro i opozicija tvrde da su pobijedili. Usred protesta opozicije i oštrog obračuna, opozicioni kandidat Edmundo González otišao je u egzil u Španiju.

U Mozambiku je partija Frelimo koja je vladala pola vijeka proglašena pobjednikom oktobarskih izbora koje je opozicija nazvala namještenim. Više od 100 mrtvih je ostavilo više od 100 mrtvih sedmica uličnih protesta koji traju širom zemlje.

Južnokorejski konzervativni predsjednik Yoon Suk Yeol — oslabljen nakon što je liberalna opozicija zadržala kontrolu na izborima u aprilu — zaprepastio je zemlju proglašenjem vanrednog stanja u kasnonoćnom saopštenju 3. decembra. Parlament je šest sati kasnije izglasao poništenje odluke, a u roku od nekoliko dana glasali za opoziv Yoona. Kriza u duboko podijeljenoj zemlji je daleko od kraja.

Čini se da će se trzavice demokratije nastaviti i 2025. godine, s tim da će se suočiti s izazovom u različitim zemljama uključujući Njemačku, gdje je kancelar Olaf Scholz izgubio glasanje o povjerenju 16. decembra, što je dovelo do prijevremenih izbora vjerovatno u februaru. Kanada će također glasati 2025. godine, a vladajući liberali su uvelike nepopularni i sve više podijeljeni nakon skoro decenije na vlasti.

Seema Shah, šefica odjela za procjenu demokratije na Međunarodnom institutu za demokratiju i izbornu pomoć sa sjedištem u Štokholmu, rekla je da globalna istraživanja pokazuju da podrška konceptu demokratije ostaje jaka, ali brojke padaju “kada pitate ljude koliko su zadovoljni svojom demokratijom.”

“Ljudi žele demokratiju. Oni vole teoriju o tome”, rekla je. „Ali kada vide da se to zaista odigrava, to ne ispunjava njihova očekivanja.”

"Možemo sa potpunom jasnoćom reći da je avion oborila Rusija. [...] Ne kažemo da je to učinjeno namjerno, ali je učinjeno", rekao je on za državnu televiziju Azerbejdžana.

Aliyev je rekao da je avion, koji se srušio u srijedu u Kazahstanu, pogođen vatrom sa zemlje iznad Rusije. On je optužio Rusiju da nekoliko dana pokušava "zataškati" ovo pitanje, rekavši da je "uznemiren i iznenađen" verzijama događaja koje su iznijeli ruski zvaničnici.

U nesreći je poginulo 38 od 67 ljudi. Kremlj je saopštio da su sistemi protivvazdušne odbrane pucali u blizini Groznog, regionalnog glavnog grada ruske republike Čečenije, gdje je avion pokušao da sleti, kako bi odbili napad ukrajinskih bespilotnih letjelica.

Aliyev je rekao da je Azerbajdžan postavio Rusiji tri zahtjeva u vezi s nesrećom.

"Prvo, ruska strana mora se ispričati Azerbajdžanu. Drugo, mora priznati svoju krivnju. Treće, kazniti krivce, privesti ih kaznenoj odgovornosti i platiti odštetu azerbajdžanskoj državi, ozlijeđenim putnicima i članovima posade", rekao je.

Aliyev je istaknuo da je prvi zahtjev "već ispunjen" kada mu se ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu ispričao. Putin je nesreću nazvao "tragičnim incidentom", iako nije priznao odgovornost Moskve.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je ruskim državnim medijima u nedjelju da je Putin ponovno razgovarao s Aliyevim preko telefona, ali nije naveo detalje razgovora.

Kremlj je također rekao da je započela zajednička istraga Rusije, Azerbajdžana i Kazahstana na mjestu nesreće u blizini grada Aktau u Kazahstanu.

Avion je letio iz glavnog grada Azerbajdžana, Bakua, za Grozni kada je skrenuo prema Kazahstanu, stotinama kilometara preko Kaspijskog jezera od planiranog odredišta, i srušio se dok je pokušavao sletjeti.

Putnici i posada koji su preživjeli nesreću rekli su azerbajdžanskim medijima da su čuli glasnu buku u zrakoplovu dok je kružio iznad Groznog.

Dmitry Yadrov, čelnik ruske uprave za civilno zrakoplovstvo Rosaviatsia, rekao je u petak da su ukrajinske bespilotne letjelice gađale grad dok se avion pripremao za slijetanje u Grozni po dubokoj magli, zbog čega su vlasti zatvorile područje za zračni promet.

Mnogo ljudi je ove godine ostalo na ulici i zbog prirodnih katastrofa, a u nekim dijelovima zemlje zabilježen je i veliki priliv imigranata što je povećalo broj beskućnika.

Sekretarijat za stanovanje i urbani razvoj saopštio je da se više od 770.000 ljudi u Americi vode kao beskućnici, što sigurno nije i realan broj jer ne uključuje one koji odsjedaju kod porodice ili prijatelja jer nemaju gdje drugo da stanuju.

U 2023. godini zabilježen je porast broja beskućnika za 12 odsto, što Sekretarijat objašnjava sve višim kirijama i okončanju pomoći koja je stizala tokom pandemije. Također, u 2023. je konstatovan rast broja ljudi koji su prvi put ostali bez krova nad glavom.

"Nijedan Amerikanac ne treba da bude beskućnik i administracija Biden-Harris je posvećena tome da svaka porodica ima pristup priuštivom, bezbjednom stanovanju koje zaslužuje", rekla je direktorica Sekertarijata Adrianne Todman. Dodala je da se i ubuduće treba fokusirati na rad na prevenciji i okončanju beskućništva.

Jedan od trendova koji najviše zabrinjava je porast od skoro 40 odsto u broju porodica koje ostaju bez krova nad glavom - i to je jedna od oblasti na koju je utjecao dolazak velikog broja migranata u velike gradove. U 13 gradova, među kojima su Denver, Chicago, New York, udvostručio se broj porodica beskućnika. Skoro 150.000 djece bar je jednu noć provelo na ulici u 2024. godini, što je za 33 odsto više nego u prošloj.

Prirodne katastrofe takođe imaju udjela u povećanju broja beskućnika, posebno poslije katastrofalnih požara na Havaijma.

"Povećanje broja beskućnika je tragično, ali istovremeno je predvidljiva posljedica sve manjeg ulaganja u resurse i pomoć kako bi ljudima bilo dostupno priuštivo stanovanje", kaže Renee Willis iz Nacionalne koalicije za jeftino stanovanje. "Aktivisti, istraživači, ljudi koji su to preživjeli - svi upozoravaju da će broj beskućnika rasti jer troškovi stanovanja idu u nebesa."

Istovremeno, u nekim dijelovima Amerike donose se stožiji propisi o beskućnicima. Zbog velikih, često prljavih i opasnih šatorskih naselja u gradovima, neke države na zapadnoj obali uvele su zabranu postavljanja tih kampova. To je uslijedilo nakon odluke Vrhovnog suda - da zabrana spavanja na ulici ne krši Osmi amandman Ustava SAD.

Zastupnici prava beskućnika kažu da će kažnjavanje ljudi koji spavaju na ulici doprinijeti kriminalizaciji beskućništva.

Ipak, uočen je i jedan pozitivan trend ove godine - da se smanjio broj beskućnika među veteranima i u odnosu na prošlu godinu pao je za 8 odsto, na 32.882.

"Smanjenje ovog broja jasno trasira kako treba da rješavamo problem beskućnika na širem nivou. Sa dvostranačkom podrškom, adekvatnim sredstvima i pametnim političkim rješenjima, možemo da kopiramo ovaj model i na druge oblasti. Federalne investicije su ključne kako bismo osigurali jeftine stanove i omogućili svima u Americi da imaju pristup bezbjednom i stabilnom stanovanju", kaže Ann Oliva, direktorica Nacionalne alijanse za okončanje beskućništva.

Neki veliki gradovi su uspjeli da smanje broj beskućnika - u Dallasu je pao za 16 odsto, u Los Angelesu je broj onih koji su živjeli na ulici smanjen za 5 odsto u odnosu na 2023. godinu. Kalifornija ima najveću populaciju beskućnika u SAD, a iza nje su države New York, Washington, Florida i Massachusetts.

Veliki porast broja beskućnika u protekle dvije godine u suprotnosti je sa pomacima u toj oblasti u protekloj deceniji.

Od prvog istraživanja 2007. godine, pa do 2017, SAD su postigle napredak po pitanju smanjenja broja beskućnika - od 637.000 koliko ih je bilo 2010. godine do 554.000 u 2017. godini. Međutim, broj je ponovo počeo da raste poslije pandemije i kada je ukinuta pomoć koja je građanima tada upućivana.

Nacionalna vatrogasna agencija saopćila je da su se spasioci izvlačili ljude iz putničkog aviona Jeju Aira koji je prevozio 181 osobu na aerodromu u gradu Muan, oko 290 kilometara južno od Seula.

Ministarstvo saobraćaja saopštilo je da se radi o 15 godina starom avionu Boeing 737-800 koji se vraćao iz Bangkoka i da se nesreća dogodila u 9.03 po lokalnom vremenu.

"Od 179 mrtvih, 65 je identificirano", objavila je vatrogasna agencija Južne Koreje.

Radnici Hitne pomoći izvukli su dvije osobe, oba člana posade, na sigurno, a lokalni zdravstveni zvaničnici rekli su da su i dalje pri svijesti. Vatrogasna agencija angažovala je 32 vatrogasna vozila i nekoliko helikoptera da obuzda požar. Na lice mjesta je također poslato oko 1.560 vatrogasaca, policajaca, vojnika i drugih zvaničnika, navodi se u saopštenju.

Na snimku nesreće koji je emitovala televizija YTN vidi se kako avion Jeju Air klizi preko piste, očigledno sa još uvijek zatvorenim stajnim trapom, i udara u betonski zid.

Lee Jeong-hyeon, šef vatrogasne stanice Muan, rekao je na televizijskom brifingu da je avion potpuno uništen, a da je samo repni sklop ostao prepoznatljiv među olupinom. Lee je rekao da radnici istražuju različite mogućnosti o tome šta je uzrokovalo nesreću, uključujući i to da li su u avion udarile ptice, rekao je Lee.

Zvaničnici Ministarstva saobraćaja su kasnije rekli da njihova rana procjena komunikacijskih zapisa pokazuje da je kontrolni toranj aerodroma izdao upozorenje o naletu ptica na avion neposredno prije nego što je namjeravao da sleti i dao svom pilotu dozvolu da sleti u drugu oblast.

Pilot je poslao signal za pomoć neposredno prije nego što je avion prošao pored piste i proklizao preko tampon zone prije nego što je udario u zid, rekli su zvaničnici.

Viši zvaničnik Ministarstva saobraćaja Joo Jong-wan rekao je da su radnici preuzeli snimač podataka o letu iz crne kutije aviona i još uvijek traže uređaj za snimanje glasa u pilotskoj kabini. Ranije je rekao da su vladini istražitelji stigli na lice mjesta kako bi istražili uzrok nesreće i požara.

Zvaničnici za hitne slučajeve u Muanu rekli su da izgleda da je stajni trap aviona bio neispravan.

Boeing je u izjavi na X-u rekao da je u kontaktu sa Jeju Airom i da je spreman da podrži kompaniju u suočavanju sa nesrećom.

"Izražavamo naše najdublje saučešće porodicama koje su izgubile najmilije, a naše misli ostaju sa putnicima i posadom", navodi Boeing.

Ovo je jedna od najsmrtonosnijih katastrofa u historiji avijacije Južne Koreje. Posljednji put Južna Koreja je pretrpjela avionsku nesreću velikih razmjera 1997. godine, kada se avion Korean Airlinea srušio na Guam, pri čemu je poginulo 228 ljudi. Godine 2013 , avion Asiana Airlinesa srušio se u San Franciscu, pri čemu su poginule tri osobe.

Saopćenje je uslijedilo usred upornog ugnjetavanja uoči predsjedničkih izbora sljedećeg mjeseca koji će vjerovatno produžiti Lukašenkovu višedecenijsku vladavinu.

Bjeloruski zvaničnici nisu naveli imena oslobođenih, ali u saopštenju objavljenom na web stranici predsjednika navodi se da su svi oni osuđeni za "zločine ekstremističke prirode".

U saopštenju se navodi da je u grupi bilo 11 žena, a da je 14 pomilovanih patilo od hroničnih bolesti.

"Svi oslobođeni pokajali su se za svoje postupke i apelovali su na šefa države da bude pomilovan", navodi se u saopćenju predsjedničke administracije, koja koristi formulacije poznate iz serije prethodnih grupnih pomilovanja u proteklih šest mjeseci.

Subotnja objava označava osmo takvo pomilovanje od strane Lukašenka od ljeta 2024. Ukupno je oslobođeno 207 političkih zatvorenika, prema bjeloruskoj grupi za ljudska prava Viasna.

Većina ih je zatvorena nakon masovnih antivladinih protesta 2020. godine, kada je Lukašenko osigurao svoj šesti mandat na glasanju koje je široko osuđeno kao namješteno.

Prema Viasni, preko 1.250 političkih zatvorenika ostaje iza rešetaka. Nije pušten nijedan istaknuti opozicionar, od kojih se mnogi mjesecima nisu čuli.

Među njima su dobitnik Nobelove nagrade za mir, osnivač Viasna Ales Bialiatski, te Sergej Tsihanovski, koji je planirao da izazove Lukašenka na izborima 2020. godine, ali je zatvoren prije glasanja i Viktar Babaryka, koji je također bio zatvoren nakon što je stekao popularnost prije izbora.

Masovna pomilovanja dolaze usred novog talasa represije, rekao je aktivista Viasne Pavel Sapelka, dok se Minsk priprema za održavanje novih predsjedničkih izbora u januaru 2025. koji će vjerovatno donijeti Lukašenku sedmi mandat.

Bjeloruske vlasti stvaraju teške uslove za političke zatvorenike, uskraćujući im sastanke sa advokatima i rođacima, te medicinsku njegu. Najmanje sedam političkih zatvorenika umrlo je iza rešetaka od 2020. godine, navodi Viasna.

"Pritvor je određen zbog bojazni da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze i tragove važne za kazneni postupak, utjecati na svjedoke, sudionike ili prikrivače", saopćio je ovaj sud.

Nešić je osumnjičen za više kaznenih djela u periodu od 2016. do 2020. godine kad je bio na čelu Puteva RS. Prema tvrdnjama Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, iz Javnog preduzeća Putevi RS izvlačen novac "putem fiktivnih pravnih radnji" preko drugih privatnih firmi.

Tužiteljica Bojana Jolović je kazala da je Nešić od tog novca godišnje dobivao po 250.000 maraka (oko 125.000 eura) te da je za četiri godine mandata na čelu Puteva RS ostvario financijsku korist od oko milijun maraka (pola milijuna eura).

Jolović je navela da je istragu 2019. godine započela Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) kad su primijećene sumnjive transakcije iz poduzeća Romanijaputevi na račun Esada Avdića. Tužiteljstvo se za svoje tvrdnje poziva na iskaze Avdića i tadašnjeg direktora Romanijaputeva Mirka Pandurevića.

Tijekom ročišta izneseni su i detalji po kojima je Mladen Lučić bio kontakt osoba, preko koje su se dogovarali poslovi. Romanijaputevi su dobivali tendere od Puteva RS za održavanje puteva, a zauzvrat je mito dobivao Nešić.

Tužiteljica je navela kako je direktor Romanijaputeva u svom iskazu rekao da je novac namijenjen Nešiću, prethodno izvučen iz poduzeća Putevi RS ostavljan na raznim mjestima, uključujući ugostiteljske objekte te automobile na parkiralištima.

Jolović je kazala i kako je po Nešić naložio Romanijaputevima da industrijsku so za održavanje puteva kupuje od firme Legend, koja je u vlasništvu Mladena Lučića.

Tijekom ročišta, istaknuto je da je izvlačenje novca nastavljeno i u vrijeme mandata sadašnjeg direktora Puteva RS Milana Dakića. Za preostale četiri osobe koje su uhapšene, a čija imena nisu navedena, saopćeno je kako su određene mjere zabrane koje podrazumijevaju zabranu sastajanja sa svjedocima i osumnjičenim, napuštanje mjesta stanovanja te redovito javljanje najbližoj policijskoj stanici.

Glavni tužitelj BiH Milanko Kajganiću u petak je na press konferenciji da je poduzeću Putevi RS načinjena višemilijunska šteta, a da će konačna šteta biti poznata nakon što bude u cijelosti okončana i istraga u ovom predmetu.

Osumnjičeni su petak ujutro uhapšeni i predati Tužiteljstvu BiH.

Nenad Nešić je predsjednik stranke Demokratski narodni savez koja je u koaliciji sa vladajućim Savezom nezavisnih socijaldemokrata na čijem čelu je Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska.

Dodika, članove njegove obitelji i vrh ovog entiteta su Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina sankcionirale zbog kršenja Ustava BiH, Daytonskog mirovnog sporazuma i korupcije.

Na Božić, podmorski kabl Estlink 2 koji prenosi struju od Finske do Estonije isključen je iz mreže, nešto više od mjesec dana nakon što su dva telekomunikaciona kabla prekinuta u švedskim teritorijalnim vodama na Baltiku.

Finske vlasti saopštile su da istražuju naftni tanker Eagle S, koji je isplovio iz ruske luke, u okviru istrage o "teškoj sabotaži".

Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je: "Situaciju imamo pod kontrolom i moramo da nastavimo da budno radimo zajedno kako bismo bili sigurni da našu kritičnu infrastrukturu neće oštete oni sa druge strane".

Zvaničnici sumnjaju da je tanker dio ruske "flote u sjenci", što se odnosi na brodove koji prevoze rusku naftu i naftne derivate pod embargom koji je uveden zbog ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Brod Eagle S, koji plovi pod zastavom Kukovih ostrva u južnom Pacifiku, bio je na putu za Port Said u Egiptu. Policija sumnja da je sidro naftnog tankera možda oštetilo kabl za napajanje.

Rutte je rekao da je razgovarao sa predsednikom Stubbom o istrazi Finske, dodajući u postu na X-u: "Izrazio sam punu solidarnost i podršku. NATO će pojačati svoje vojno prisustvo u Baltičkom moru".

Estonski ministar odbrane Hanno Pevkur rekao je ranije u petak da je ta zemlja započela pomorske patrole kako bi zaštitila podmorski kabl koji snabdeva strujom iz Finske.

On je u odvojenoj izjavi rekao da Talin želi da pošalje jasnu poruku da je spreman da zaštiti svoje veze sa Finskom vojnim i nevojnim sredstvima.

Rutte je obećao podršku NATO-a Estoniji i Finskoj i osudio napade na kritičnu infrastrukturu nakon razgovora sa estonskim premijerom Kristen Michal.

Dodatne sankcije EU

Evropska unija je također zaprijetila daljim sankcijama protiv ruske flote u senci nakon ovonedeljnog incidenta.

Članice bloka, njih 27, složilo se ranije ovog mjeseca da stavi na crnu listu još oko 50 naftnih tankera iz ruske flote u sjenci korištenih da se zaobiđu sankcije Zapada, čime se ciljani broj popeo na oko 80.

Međunarodne organizacije koje podržavaju Ukrajinu željele su da obuzdaju sredstva koja idu u ratnu mašinu Kremlja uvođenjem ograničenja cena i ograničenja na ključni ruski izvoz nafte.

Da bi zaobišla mjere, Rusija je pribegla korištenju takozvane "flote u sjenci" sačinjene često od starih plovila koja posluju pod sumnjivim vlasništvom ili bez odgovarajućeg osiguranja.

Tenzije su porasle oko Baltika nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

U septembru 2022. godine, serija podvodnih eksplozija pokidala je gasovod Sjevernog toka koji je prenosio ruski gas u Evropu, čiji uzrok tek treba da se utvrdi.

U oktobru 2023, podmorski gasovod između Finske i Estonije je zatvoren nakon što ga je oštetilo sidro kineskog teretnog broda.

Sredinom novembra ove godine presječene su sekcije dva telekom kabla u švedskim teritorijalnim vodama. Sumnje su upućene na Ii Peng 3, koji je prema lokacijama za praćenje brodova plovio preko kablova otprilike u vrijeme kada su presječeni.

Cifra, koju je Kirby iznio, daleko je veća od one koju su američki zvaničnici prethodno objavili.

"Jasno je da ruski i sjevernokorejski vojni lideri tretiraju te vojnike kao nebitne i da ih šalju u beznadežne napade na ukrajinsku odbranu", rekao je Kirby.

Sjevernokorejska misija pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku nije odgovorila na zahtjev agencije Rojters za komentar. Ruska ambasada pri UN-u odbila je da komentariše vijest o sjevernokorejskim žrtvama.

Kirby je rekao da će predsjednik Joe Biden narednih dana vjerovatno odobriti novu vojnu pomoć Ukrajini. Biden je ove nedjelje osudio ruski napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i neke gradove na Božić, i od Pentagona zatražio da nastavi da šalje oružje Kijevu.

Jedan američki vojni zvaničnik rekao je sredinom decembra da je nekoliko stotina sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama protiv ukrajinskih snaga u Kursku.

Zvaničnik, koji je govorio za medije pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da su među žrtvama vojnici nižeg ranga do onih "pri samom vrhu".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u ponedjeljak da je više od 3.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u Kursku, pozivajući se na preliminarne podatke. Reuters nije mogao da to potvrdi iz nezavisnih izvora.

To su rezultati ankete koju je sproveo Centar za istraživanje javnog mnijenja (NORC) Univerziteta u Chicagu.

Oko 8 od 10 odraslih Amerikanaca je reklo da optuženi za ubistvo, Luigi Mangione, snosi "veliki ili dobar deo odgovornosti" za smrt direktora osiguravajuće kuće Briana Thompsona, koji je ubijen u centru Njujorka 4. decembra.

Uprkos tome, mnogi 26-godišnjeg Mangionea vide kao heroja i sve više ljudi javno iskazuje svoje nezadovoljstvo kompanijama za zdravstveno osiguranje. Policija je objavila da su na čahurama od metaka, koje su pronađene na licu mjesta, bile urezane reči "odloži", "odbij" i "ukloni" koje se često koriste da opišu taktike osiguravajućih kuća da odbiju da pokriju troškove liječenja.

UnitedHealthcare je saopštio da Luigi Mangione nije bio njihov klijent.

Oko 7 od 10 ispitanika u anketi kaže da su odbijanje osiguranja da pokrije troškove i profit koji te kompanije zarađuju, također u određenoj meri odgovorni za smrt Thomsona. Mlađi Amerikanci su posebno skloni tome da misle da je ubistvo rezultat nekoliko faktora, a ne akcija jedne osobe.

Koji su faktori doveli do ubistva?

Istraživanje pokazuje da se priča intenzivno pratila u javnosti. Čak 7 od 10 ispitanika je reklo da je čitalo "mnogo" ili "ponešto" o Thomsonovom ubistvu.

U igri su mnogi faktori, smatraju ispitanici. Polovina smatra da "određen dio" odgovornosti leži u bogatstvu i nejednakosti u primanjima, dok političke podele u SAD ne vide kao jednako važan faktor u ovom slučaju.

Pacijenti i ljekari se često žale na to da osiguranje odbija da pokrije troškove liječenja, ili na druge komplikacije u vezi sa medicinskom njegom - posebno kada je riječ o ozbiljnim bolestima poput raka ili ALS-a. Kritičari industrije zdravstvenog osiguranja često pitaju da li je profit osiguravajuće kuće iznad dobrobiti pacijenata.

Kompanija UnitedHealthcare je prošle godine imala ukupno 281 milijardu dolara prihoda, i 16 milijardi dolara profita. Osiguravajuće kuće, međutim, tvrde da im profit uglavnom ode na pokrivanje troškova liječenja pacijenata. UnitedHealthcare je nedavno saopštio da pokriva oko 90 odsto troškova pacijenata, ali nije rečeno o kom broju pacijenata i njihovih faktura je riječ.

Mladi misle da krivicu dijele sistem i ubica

Amerikanci mlađi od 30 godina su skloniji da misle da je za Thompsonovu smrt odgovoran skup faktora.

Smatraju da su odbijanja osiguravajućih kuća da plate troškove liječenja, kao i njihov profit, većinom krivi za njegovo ubistvo. Oko 7 od 10 Amerikanaca starosti između 18 i 29 godina smatra da "u velikoj ili određenoj mjeri" odgovornost pada na profit koji zarađuju velike osiguravajuće kuće i na to što odbijaju da plate liječenje.

Mladi su također manje skloni da misle da "veliki dio" odgovornosti pada na ubicu - samo 4 od 10 ispitanika tako misli, u poređenju sa 6 od 10 ispitanika u starosnoj grupi od 30 do 59 godina. Oko 8 od 10 ispitanika starijih od 60 godina smatra da optuženi za ubistvo snosi "veliki dio" odgovornosti.

Oko dvije trećine mladih ljudi smatra da bar "umjerenu odgovornost" snosi i ekonomska nejednakost.

Ispitanici mlađi od 3o godina su skloniji da krive medije - čak 54 odsto njih u odnosu na trećinu starijih ispitanika.

Koliko ljudi ima problem sa zdravstvenim osiguranjem?

Frustracija osiguravajućim kućama i pokrivanjem troškova liječenja, kao i komplikovanim američkim zdravstvenim sistemom, među pacijentima postoji već godinama.

Oko 3 od 10 Amerikanaca kaže da su u protekloj godini imali problem sa pokrivanjem troškova liječenja - bilo da im je bilo teško da nađu zdravstvenu ustanovu koja prima njihovo osiguranje, ili da im je odbijeno da se pokrije liječenje, ili da nisu unaprijed dobili odobrenje od osiguranja da će pokriti troškove neke procedure. Većinom su navedene probleme imali Amerikanci stariji od 60 godina.

Oko 3 od 10 ispitanika kaže da je u protekloj godini njihov član porodice ili neko od bliskih prijatelja imao problem sa osiguranjem jer mu nije pokrilo troškove liječenja. Ispitanici mlađi od 30 godina u najvećoj mjeri kažu da nemaju osiguranje.

Većina Amerikanaca ima osiguranje preko poslodavca ili kupuju individualne polise od privatnih osiguravajućih kuća. Programi koje finansira vlada pokrivaju osiguranje za najsiromašnije, starije od 65 godina i one sa teškim bolestima ili invaliditetom.

U istraživanju NORC-a, sprovedenom od 12-16. decembra, učestovao je 1.001 ispitanik. Margina greške, kako se navodi, je 4,2 procenta.

Radi se o krivičnom djelu visoke korupcije i pranja novca.

Ovo je rečeno na konferenciji za novinare na kojoj su glavni tužilac BiH Milanko Kajganić i šef Odjeljenja za organizovani kriminal Mladen Furtula iznijeli detalje istrage protiv Nešića.

Osim Nešića, uhapšen je i Milan Dakić, direktor Javnog preduzeća "Putevi RS", Mladen Lučić, brat bivšeg ministra u Vijeću ministara BiH, Miloša Lučića, i još četiri osobe.

Oni su osumnjičeni da su na poziciji rukovodilaca u "Putevima RS" i neimenovanog preduzeća počinili krivična djela: udruživanje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i primanje mita.

Nenad Nešić je od 2022. godine na funkciji ministra sigurnosti BiH, a direktor "Puteva RS" je bio od 2016. do 2020. godine.

"Mi smo tokom tog perioda provodili određene posebne istražne radnje zajedno sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Republike Srpske. Tokom posebnih istražnih radnji prikupili smo dokaze koji su potvrdili osnovanu sumnju u odnosu na lica koja su lišena slobode", kazao je Kajganić.

Dodao je i da je preduzeću "Putevi RS" načinjena višemilionska šteta, a da će konačna šteta biti poznata nakon što bude u cjelosti okončana i istraga u ovom predmetu.

Državni glavni tužilac Kajganić je naglasio da su krivična djela počinjena na teritoriji oba bh. entiteta.

Kazao je i da sigurnosne provjere koje se vrše prilikom imenovanja osoba na najznačajnije funkcije, treba da dožive korjenite promjene.

"Moraju se provjeriti sve informacije kada se ova lica postavljaju na funkcije. Samo tako možemo spriječiti krivična djela", kaže Kajganić.

Osumnjičeni su petak ujutro predati Tužilaštvu BiH, a Kajganić nije želio govoriti o detaljima predmeta, dodajući da će javnost biti upoznata o tome u narednom periodu.

Nije rečeno ni kada će biti održano ročište za određivanje pritvora osumnjičenima.

Taj prijedlog mora podnijeti Tužilaštvo BiH u roku od 24 sata.