Češka je radila na tome da se odvikne od ruske nafte i gasa od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Zemlja već tada nije imala direktne ugovore sa ruskim dobavljačima gasa.

Sada naftovod TAL ima kapacitet da zadovolji svu svoju potražnju za naftom, više se ne mora oslanjati na naftovod Druzhba sa istoka, koji je ranije isporučivao polovinu njihovih zaliha.

"Ovo je ključan trenutak za Češku jer nas Rusija više ne može ucjenjivati (snabdijevanjem energijom)", rekao je Fiala.

Nadogradnja transalpskog (TAL) cjevovoda, koji ide od Italije do Njemačke prije nego što se ubaci u konektor, udvostručuje raspoloživi kapacitet Češke na 8 miliona metričkih tona godišnje, što je dovoljno za njene godišnje potrebe.

Testiranje i certifikacija moraju biti završeni, ali Fiala je rekao da bi se zemlja već mogla osloniti na TAL ako dođe do bilo kakvog prekida ruskih tokova kroz naftovod Druzhba koji snabdijeva Češku već šest decenija.

Državna kompanija za naftovode MERO saopćila je da očekuje da će u drugom tromjesečju početi povećavati isporuke nafte.

Češka je počela diverzifikovati snabdijevanje 1995. godine izgradnjom naftovoda IKL koji se povezuje sa TAL u južnoj Nemačkoj. Ali jedna od dvije češke rafinerije, obje u vlasništvu poljskog Orlena, nastavila je prerađivati rusku naftu.

Ministar finansija Zbynek Stanjura rekao je da je Orlenova češka jedinica Unipetrol naznačila nultu kupovinu nafte iz Rusije u drugoj polovini godine.

Unipetrol je u zasebnom saopćenju naveo da će preći na nove mješavine sirove nafte nakon što se testiraju nadogradnje TAL-a i budu u potpunosti operativne, što se očekuje do kraja prve polovine godine.

Zavisnost Češke od ruskog goriva značila je da je izuzeta od sankcija Evropske unije na rusku naftu.

Čak i nakon potpunog prelaska sa ruskog snabdijevanja, operativni direktor MERO-a Zdenek Dundr rekao je Reutersu u novembru da će naftovod Druzhba ostati kao rezerva.

Generalni sekretar Mark Rutte rekao je da će misija, nazvana Baltic Sentry, uključivati fregate, pomorske patrolne avione i flotu pomorskih dronova kako bi obezbijedili "poboljšani nadzor i odvraćanje".

"Širom alijanse, vidjeli smo elemente kampanje za destabilizaciju naših društava putem cyber napada, pokušaja atentata i sabotaža, uključujući moguću sabotažu podmorskih kablova u Baltičkom moru", rekao je Rutte novinarima nakon sastanka u Helsinkiju s čelnicima savezničkog Baltika nacije.

Najavljujući novu operaciju, Rutte je napomenuo da je više od 95% internet saobraćaja osigurano putem podmorskih kablova, a 1,3 miliona kilometara kablova garantuje procijenjenih 10 biliona dolara vrijednih finansijskih transakcija svakog dana.

Čak i dok se Rutte sastajao u Helsinkiju sa liderima baltičkih zemalja, na poljskom državnom emiteru TVP World pojavili su se izvještaji da je brod koji pripada ruskoj "floti u sjeni" viđen kako kruži oko plinovoda koji vodi od Norveške do Poljske. Flotu čine stotine ostarjelih tankera neizvjesnog vlasništva i sigurnosne prakse koji izbjegavaju sankcije i održavaju prihod od nafte za Moskvu.

Poljski premijer Donald Tusk, govoreći na kasnijem brifingu za novinare u Helsinkiju, rekao je da još nije dobio izvještaj o tom pitanju, ali da će obavijestiti javnost kada sazna više.

Rutte je rekao da protivnici NATO-a moraju znati da alijansa neće prihvatiti napade na svoju kritičnu infrastrukturu, ističući da će "učiniti sve što je u našoj moći da osiguramo da uzvratimo, da možemo vidjeti šta se dešava i onda preduzmemo sljedeće korake kako biste bili sigurni da se to više ne ponovi."

Na sastanku su učestvovali lideri iz Finske, Njemačke, Poljske, Danske, Švedske, Latvije, Litvanije i Estonije.

U saopćenju, saveznici s Baltičkog mora upozorili su da "zadržavamo svoja prava, u skladu s međunarodnim pravom, da preduzmemo mjere protiv svih plovila za koje se sumnja da zaobilaze sankcije i ugrožavaju našu sigurnost, infrastrukturu i okoliš".

Rekli su da "rusko korištenje takozvane flote u sjeni predstavlja posebnu prijetnju pomorskoj i ekološkoj sigurnosti". Rekli su da pored ugrožavanja podmorske infrastrukture, takođe "značajno podržava finansiranje ruskog ilegalnog agresorskog rata protiv Ukrajine".

Kao odgovor, čelnici su se obavezali da će "početi s primjenom inovativnih rješenja, razvojem novih tehnologija za nadzor i praćenje sumnjivih plovila i podmorskim nadzorom".

Oni su također obećali da će istražiti nove pravne načine za borbu protiv izazova i pojačati razmjenu informacija. Rekli su da će njihovi napori "uključivati poboljšana partnerstva sa privatnim sektorom, posebno infrastrukturnim operaterima i kompanijama sa najsavremenijom tehnologijom".

Sigurnosnim strahovima su doprinijeli brojni incidenti. 26. decembra, finska policija i graničari ukrcali su se na brod Eagle S, povezan sa susjednom Rusijom, dok su istraživali da li je oštetio strujni kabel Baltičkog mora i nekoliko kablova za prenos podataka.

Kancelar Olaf Scholz je u odvojenim komentarima novinarima u Helsinkiju rekao da će Njemačka učestvovati u misiji Baltic Sentry. Upitan da li to znači da će Njemačka dati brodove ili osmatračke avione i da li je dao konkretnu ponudu, on je odgovorio: „Učestvovaćemo sa svime što imamo u pogledu pomorskih sposobnosti; to će varirati, što se tiče konkretnih mogućnosti raspoređivanja."

Švedska je također objavila u nedjelju da planira da doprinese sa tri ratna broda kako bi povećala prisustvo alijanse u Baltičkom moru dok pokušava da se zaštiti od sabotaže podvodne infrastrukture.

Pod pritiskom za više detalja o tome šta bi operacija mogla uključivati, Rutte je odbio dati brojeve brodova, rekavši da cifra može varirati iz sedmice u sedmicu, i "ne želimo da neprijatelja učinimo mudrijim nego što je on ili ona već".

"Iskoristit ćemo cijeli niz mogućnosti koje kao savez imamo," rekao je Rutte.

Polaganje zakletve u ponedjeljak na stepenicama američkog Kapitola i parada do Bijele kuće uslijedit će nakon vikenda na kojem će biti protesti Trumpovih protivnika i stranaka te skupovi republikanskih pristalica.

Inauguracija prati kampanju koju su obilježila dva atentata na Trumpov život – uključujući jedan od potencijalnog ubice koji mu je metkom razrezao uho – i par novogodišnjih napada na obične Amerikance.

U jednom, 14 ljudi je ubijeno, a desetine povrijeđeno kada se veteran američke vojske zabio kamion u gomilu novogodišnjih slavljenika u New Orleansu. Istog dana, aktivni vojnik američke vojske detonirao je Tesla Cybertruck ispred hotela Trumpovog brenda u Las Vegasu, ubivši se.

"Mi smo u okruženju veće opasnosti", rekao je glavni specijalni agent američke tajne službe Matt McCool na brifingu za novinare u ponedjeljak.

Sama inauguracija, kada Trump formalno položi zakletvu s članovima Kongresa, Vrhovnog suda, njegovom budućom administracijom i desetinama hiljada drugih koji gledaju, održat će se na stepenicama Kapitola, okrenutim prema Washingtonskom spomeniku.

To je isto mjesto gdje je 6. januara 2021. hiljade Trumpovih pristalica razbilo prozore, borilo se s policijom i natjeralo poslanike da bježe za živote u pokušaju da ponište njegov izborni poraz od demokratskog predsjednika Joea Bidena 2020. godine.

Trumpova suparnica na izborima 2024., demokratska potpredsjednica Kamala Harris, priznala je svoj poraz na takmičenju 5. novembra, za razliku od Trumpa koji i dalje lažno tvrdi da je njegov gubitak rezultat prevare.

Strah od "vukova samotnjaka"

Zvaničnici bezbjednosti rekli su da nisu svjesni bilo kakvih konkretnih, koordinisanih prijetnji inauguraciji. Ono zbog čega su zabrinuti su vukovi samotnjaci, poput napadača iz New Orleansa, ili dva odvojena incidenta prošle sedmice. U jednom, muškarac je uhapšen jer je pokušao da unese mačetu u Kapitol. U drugom, muškarac je uhapšen jer je pokušao da zapali vatru u blizini Kapitola, navodi američka policija Capitola.

"Ta prijetnja usamljenih aktera ostaje najveće opravdanje za to što smo u ovom povećanom stanju pripravnosti tokom sljedeće sedmice", rekao je šef policije američkog Kapitola Thomas Manger na sigurnosnom brifingu.

FBI i Ministarstvo domovinske sigurnosti u ponedjeljak su upozorili policiju širom zemlje na rizik od imitiranja napada sličnih incidentu u New Orleansu.

Veliki dio centra Washingtona - koji se proteže oko 3 km od Bijele kuće do Kapitola - bit će zatvoren za saobraćaj vozila, a ulazne tačke blokirane betonskim barijerama, kamionima za smeće i drugim teškim predmetima.

48 km crne ograde visoke 2 metra, dizajnirane da se na nju ne može popeti, bit će najduža ikada podignuta u Washingtonu, rekli su zvaničnici. Oko 7.800 vojnika Nacionalne garde i 4.000 oficira dovedenih iz drugih policijskih uprava širom zemlje pojačat će sigurnost.

Dok su se neki stanovnici grada, u kojem je 90% glasača glasalo za Harris, zbog Trumpa spremali da odu na praznični vikend ili da ostanu kod kuće kako bi izbjegli zastoj, očekuje se da će desetine hiljada ljudi doći u grad za proslave i proteste.

Oko 70% od 34.500 hotelskih soba u Washingtonu bilo je rezervirano za noć inauguracije i noć prije, od prošle sedmice, prema podacima Smith Travel Research-a koje je prenijela Destination DC, službena turistička organizacija Washingtona. Popunjenost hotela bila je oko 95% za Trumpovu inauguraciju 2017., i oko 78% za drugu inauguraciju bivšeg predsjednika Baracka Obame 2013. godine.

Marševi i skupovi

Trumpovu inauguraciju 2017. obilježili su masovni protesti i kontraprotesti. Njegov bivši portparol, Sean Spicer, slavno je započeo svoj mandat tvrdnjom - suprotno fotografskim dokazima - da je gomila u travnatom National Mall-u bila "najveća publika koja je ikada svjedočila inauguraciji."

Marš žena narednog dana privukao je stotine hiljada ljudi na ulice Washingtona — a još više na događaje solidarnosti koji su se održavali širom zemlje.

Očekuje se da će daleko manja grupa od 25.000 ljudi učestvovati u maršu protiv Trampa u DC-u u subotu, izjavila je u ponedjeljak šefica metropolitanske policije Pamela Smith.

Očekuje se da će se hiljade ljudi pojaviti na gotovo desetak drugih protesta ili skupova koje su lokalni zvaničnici dozvolili između subote i ponedjeljka, uključujući Trumpov skup u Capital One Areni od 20.000 mjesta u nedjelju.

Juliette Kayyem, profesorica na Harvard Kennedy School koja je služila kao službenik za državnu sigurnost za vrijeme Obamine administracije, rekla je da se čini da zvaničnici slijede standardnu praksu u planiranju za sve mogućnosti.

"Ono što planirate je najgori scenario, ali sumnjam da ćete ga dobiti, što je dobro", rekla je Kayyem. "Što se tiče planiranja, uvijek je lakše spustiti se nego podići."

Viši sud je odbio da dozvoli državi pod kontrolom GOP-a da podnese tužbu tražeći da zemlju i njene resurse stavi pod kontrolu države.

Odluka je stigla u kratkom redoslijedu u kojem sud nije obrazložio svoje obrazloženje, što je uobičajeno. Označava najnoviju prepreku za države u stalnom sukobu s vladom SAD-a oko toga ko bi trebao kontrolirati ogromne dijelove Zapada i ogromne količine nafte i plina, drveta i drugih resursa koje sadrže.

Najviši državni čelnici Utaha rekli su da nisu isključili da svoju tužbu podnesu nižem sudu.

U zapadnoj državi poznatoj po krševitim planinama popularnim među skijašima i vidikovcima sa crvenih stijena koje privlače mnoštvo turista, federalne agencije kontroliraju gotovo 70 posto zemlje. Utah tvrdi da bi lokalna kontrola bila osjetljivija i omogućila državi pristup prihodima od poreza i razvojnih projekata.

Pritužba je tražila kontrolu nad oko polovinom federalnog zemljišta, koje još uvijek predstavlja područje skoro jednako veliko kao Južna Karolina. Parcele se koriste za stvari poput proizvodnje energije, ispaše, rudarstva i rekreacije. Svjetski poznati nacionalni parkovi i nacionalni spomenici u Utahu ostali bi u saveznim rukama.

Odluka visokog suda od ponedjeljka dolazi nakon što je nedavno Kongres pod kontrolom republikanaca usvojio paket pravila koji uključuje jezik koji zakonodavcima omogućava lakši prijenos ili prodaju javnog zemljišta kojim upravljaju federalne agencije. Pravila smatraju da javna zemljišta nemaju novčanu vrijednost, što znači da zakonodavci više neće morati da obračunavaju izgubljeni prihod ako odluče da daju parcele državama ili rudarskim industrijama.

Dok su zaštitnici prirode pozdravili sudsko odbijanje, kako su rekli, tužbe za otimanje zemlje, mnogi su i dalje zabrinuti da će se napori nastaviti.

Javna zemljišta pod državnom kontrolom mogu biti osjetljiva na privatizaciju, degradaciju i bušenje nafte, rekao je Steve Bloch, pravni direktor Saveza za divljinu Južne Jute.

"Ako bude uspješna, tužba Utaha bi rezultirala prodajom miliona hektara javnog zemljišta u zemlji crvenog kamena onome ko ponudi najveću ponudu, okončanjem američkog sistema federalnih javnih zemljišta i razgradnjom američkog Zapada kakvog poznajemo", rekao je Bloch.

Republikanski senatori iz Utah-a Mike Lee i John Curtis kritizirali su odluku suda i obećali zakonodavnu akciju. Curtis, koji je vodio kampanju o tome da bude republikanac koji vodi računa o klimatskim promjenama, rekao je da bi ljudima u Utahu trebalo povjeriti upravljanje zemljom na kojoj su živjeli generacijama.

„Izgradnja puteva, premještanje stoke i čišćenje kampova zahtijevaju snalaženje u ogromnoj birokratiji koja je naslagana“, rekao je Curtis.

U zajedničkoj izjavi sa republikanskim zakonodavnim čelnicima i državnim tužiocem Utah-a, guverner Spencer Cox rekao je da je razočaran odlukom suda da odbije tužbu.

"Utah ostaje sposoban i spreman da ospori sve odluke o upravljanju zemljištem BLM-a koje štete Utahu", rekli su državni čelnici. „Takođe smo oduševljeni saznanjem da nova administracija dijeli naše obaveze prema principu 'višestruke upotrebe' za ove savezne zemlje i posvećena je radu s nama na poboljšanju upravljanja zemljištem."

Dok tužbe obično započinju u federalnim okružnim sudovima i na kraju stižu do Vrhovnog suda SAD-a, sporovi koji uključuju države mogu započeti na najvišem sudu u zemlji ako se sudije slože da ih saslušaju.

Lideri Utaha napomenuli su da visoki sud nije komentirao osnovanost njihovih argumenata niti ih spriječio da podnesu tužbu federalnom okružnom sudu. Grupe za zaštitu prirode kažu da će ostati spremne da osporavaju sve buduće tužbe.

"Ova tužba je napad na dugogodišnju i uspješnu povijest zemlje u zaštiti vrijednih i ranjivih krajolika za sve Amerikance", rekao je Chris Hill, koji vodi Fondaciju za očuvanje zemljišta. "I dok je odluka Vrhovnog suda da ne sasluša slučaj predstavlja odgodu, u potpunosti očekujemo da će ova mala grupa političara koji se protive javnom zemljištu nastaviti da rasipa dolare poreskih obveznika i kupuju njihove loše ideje."

Federalni zavod za upravljanje zemljištem odbio je da komentariše.