U prvim danima borbi, ruski predsjednik Vladimir Putin nadao se da će brzo nadvladati snage Kijeva i zauzeti nekadašnju sovjetsku satelitsku državu. Ali ukrajinske snage, snabdjevene desetinama milijardi dolara vrijednim američkom i evropskom municijom, uzvraćale su tri godine i sada je rat u smrtonosnom zastoju u stanju neizvjesnosti.
Prema brojnim izvještajima, stotine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika je ubijeno ili ranjeno, zajedno sa desetinama hiljada ukrajinskih civila koji su ubijeni i povrijeđeni u ruskim kopnenim i zračnim napadima.
Rusija kontroliše oko petinu međunarodno priznate teritorije Ukrajine, uključujući poluostrvo Krim koje je jednostrano zauzela 2014. i zemlje koje su zauzeli proruski separatisti u istočnoj Ukrajini u narednim godinama i teritoriju koju su preuzele moskovske snage od početka rata 24. februara 2022. godine.
Ali politički nadzornici koji bi mogli da kontrolišu sudbinu Ukrajine su se promenili. Bivši američki predsjednik Joe Biden, koji je predvodio zapadnu koaliciju nacija koja finansira ukrajinske ratne napore, obećao je nastavak podrške Kijevu protiv Rusije "koliko god bude potrebno".
Sada je novi američki lider predsjednik Donald Trump, koji je prošle godine tokom političke debate odbio reći da želi da Ukrajina pobijedi u ratu. Prošle sedmice je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nazvao "diktatorom". Trump je tvrdio da je Zelenski, a ne Putin, započeo rat i postavio temelje za rješavanje rata sa Putinom. Prošle sedmice su SAD i Rusija isključile Ukrajinu i evropske zemlje iz početnih razgovora, a Trump je rekao da je Zelenski mogao pregovarati s Rusijom prije tri godine kako bi odvratio Putina od invazije.
U ponedjeljak je više od deset zapadnih lidera prisustvovalo događajima u Ukrajini povodom obilježavanja treće godišnjice rata.
Trump je rekao da želi da se pokolj završi, ali ukrajinski i evropski zvaničnici su zabrinuti da on predviđa rješenje koje bi bilo povoljnije za Moskvu nego za Kijev. On je tražio da Ukrajina preda veliki dio svojih rijetkih zemnih minerala SAD-u kako bi platila svoju vojnu podršku u posljednje tri godine.
Kremlj kaže da nema namjeru ustupiti bilo koju teritoriju koju sada drži, dok SAD kažu da je cilj Ukrajine da se pridruži NATO-u, ključnom vojnom savezu Zapada, kao dio dogovorenog okončanja rata nerealan.
Američki zvaničnici kažu da će i Rusija i Ukrajina morati učiniti ustupke kako bi postigli mirovni sporazum, ali su uvjeti bilo kakvog rješenja daleko od zaključka.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je na konferenciji u Kijevu da je svjetska sigurnost u pitanju u zavisnosti od toga kako bi se rat Rusije i Ukrajine mogao završiti.
"Autokrate širom svijeta vrlo pažljivo prate da li postoji nekažnjivost ako prekršite međunarodne granice ili izvršite invaziju na svog susjeda, ili postoji li istinsko odvraćanje", rekla je ona.
Neki od najvažnijih pobornika Ukrajine, uključujući evropske lidere i kanadskog premijera Justina Trudeaua, bili su među nizom dostojanstvenika koji su stigli vozom u Kijev. Drugi su govorili na konferenciji putem video linka.
Zvaničnici su ponovili slične poruke da se Ukrajina i njeni evropski partneri moraju konsultovati u svim mirovnim pregovorima, Putinove ambicije moraju biti osujećene, a Evropa mora preuzeti veći teret za svoju odbranu.
Promjena u politici Washingtona prema Ukrajini pod Trumpom je izazvala duboku zabrinutost u Evropi, gdje se vlade plaše da će ih SAD ostaviti po strani u naporima da osiguraju mirovni sporazum i vagaju kako bi mogle povući slabljenje bilo kakvog smanjenja američke pomoći Ukrajini.
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa najavio je u nedjelju da će sazvati hitan samit 27 lidera Evropske unije u Briselu 6. marta, s Ukrajinom na vrhu dnevnog reda.
"Živimo odlučujući trenutak za Ukrajinu i evropsku sigurnost", rekao je on u objavi na društvenim mrežama.
Britanski premijer Keir Starmer i francuski predsjednik Emmanuel Macron ove sedmice su u Washingtonu na sastanku s Trumpom.
Starmer je rekao da glasovi Ukrajinaca "moraju biti u središtu težnje za mirom", dok je Trumpova intervencija "promijenila globalni razgovor" i "stvorila priliku".
„Rusija ne drži sve karte u ovom ratu“, rekao je Starmer.
Ministri vanjskih poslova EU u ponedjeljak su odobrili novi niz sankcija Rusiji koje ciljaju na takozvanu moskovsku "flotu u sjeni" brodova koje ona koristi da zaobiđe ograničenja za transport nafte i plina ili da prevozi ukradeno ukrajinsko žito.
EU je saopštila da su 74 plovila dodana na njenu listu flote u sjeni.
Zamrzavanje imovine i zabrana putovanja nametnuta su za 83 službenika i "entiteta", obično vladinih agencija, banaka ili kompanija.
Španski premijer Pedro Sančez rekao je da će njegova zemlja ove godine Ukrajini obezbijediti paket vojnih sistema vrijedan milijardu dolara.
Nakon pobjede na nedjeljnim njemačkim izborima, konzervativni lider Friedrich Merz - također nepokolebljivi zagovornik Ukrajine - u ponedjeljak je objavio: "Više nego ikada, moramo Ukrajinu staviti u poziciju snage".
"Za pošten mir, zemlja koja je napadnuta mora biti dio mirovnih pregovora", napisao je on.
Glavni diplomata EU, Kaja Kallas, insistirala je na tome da SAD ne mogu zaključiti nikakav mirovni sporazum za okončanje rata bez umiješanosti Ukrajine ili Evrope. Ona je istakla, kako je rekla, proruske stavove koje zauzima Trumpova administracija.
"S Putinom možete razgovarati o čemu god želite. Ali ako je riječ o Evropi ili Ukrajini, onda Ukrajina i Evropa također moraju pristati na ovaj dogovor", rekla je Kallas novinarima u Briselu.
Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa.
