Neizvjesnost se nadvija nad odnosima SAD-a i Ukrajine dok Ukrajina ulazi u četvrtu godinu rata s Rusijom. Nedavne promjene u retorici Washingtona izazvale su bojazan da bi Ukrajina mogla biti pritisnuta da postigne nepovoljan mirovni sporazum - ili bude ostavljena bez podrške SAD-a.
Dok je većina Ukrajinaca sada za mirovne pregovore, mnogi insistiraju da bilo kakvo rješenje bude pod ukrajinskim uvjetima. Myroslava Gongadze ima priču iz Varšave u Poljskoj, a Anna Chernikova iz Kijeva, Ukrajina.
Medicinski centar Razom u Kijevu otvorili su u februaru 2024. ratni veteran Petro Krasytskyi i njegov porodični ljekar. Nakon što je služio u vojsci 2015. i ponovo nakon ruske invazije, Krasytskyi je zamišljao kliniku tokom oporavka od dva moždana udara i višestrukih potresa mozga.
S obzirom da se očekuje da će ukrajinska veteranska populacija dostići 4 do 5 miliona, on kaže da vidi centar kao investiciju u budućnost zemlje.
"Da nismo vjerovali u budućnost naše zemlje, ne bismo započinjali ništa od ovoga. Ne bi bilo medicinskog centra - jednostavno bismo otišli u inostranstvo i to bi bio kraj."
Mnogi u Ukrajini dijele optimizam Krasyckija, ali nedavne promjene u američkoj politici i retorici su mnoge zabrinute za budućnost zemlje dok ulazi u četvrtu godinu rata s Rusijom.
Ukrajinci se plaše da bi pokolebanje američkog angažmana moglo potkopati napore da se obuzda ruski osvajači i oslabi ukrajinsku poziciju u svim budućim pregovorima.
Marija Mezenceva, poslanica iz vladajuće stranke predsednika Volodomira Zelenskog, rekla je za Glas Amerike da je pritisak veliki i da su neke poruke o Ukrajini razočaravajuće.
“I dalje očekujemo samo mir, poštene pregovore i ništa da se o Ukrajini ne odlučuje bez Ukrajine. // Očekuju nas teška vremena, ali već vidim da se vraća to jedinstvo [unutar zemlje] koje smo vjerovatno počeli pomalo gubiti. A možda su ove promjene potrebne u tu svrhu.”
Gallupovo najnovije istraživanje pokazuje da 52% Ukrajinaca podržava mirovne pregovore. Oleksiy Melnyk iz Centra Razumkov, ukrajinskog trusta mozgova za javnu politiku, napominje da vidi rastući osjećaj realizma u ukrajinskom društvu u pogledu izgleda za mir.
“Postoji opće shvaćanje da mogući prekid vatre nije kraj rata. Preovlađuje mišljenje da ako Amerikanci i Rusi postignu neku vrstu sporazuma o prekidu vatre, to će biti samo još jedna vrsta međuratnog perioda.”
Civilne žrtve u Ukrajini porasle su za 16% u trećoj godini rata, sa preko 1.600 mrtvih jer su se zračni napadi usmjereni na civile utrostručili, prema ACLED-u za praćenje sukoba sa sjedištem u SAD-u.
Mnogi se na ulicama Kijeva nadaju da će mirovni pregovori okončati neprijateljstva, ali nisu zadovoljni idejom da naprave ustupke Rusiji i predsjedniku Vladimiru Putinu.
“Pozitivno sam u vezi sa procesom otpočinjanja pregovora, ali je vrlo teško o tome govoriti pod uslovima koje čujemo. Najvažnija stvar koja je Ukrajini trenutno potrebna je povjerenje da postoji podrška, kako unutar zemlje, tako i od stranih saveznika", kaže , građanka Kijeva.
Dmitro, građanin Kijeva insistira na ukrajinskim uvjetima za pregovore.
"Pregovori bi trebali biti samo pod našim uslovima. S obzirom na kompromise koji se predlažu, vjerujem da bi to bio gubitak, a to nije ono za što smo se borili u posljednje tri godine."
Nakon tri godine otpora ruskoj agresiji, Ukrajina trpi jedan od najizazovnijih perioda, jer njene snage polako gube tlo na istoku.
Malo je Ukrajinaca, ako ih uopšte ima, koji žele da vide kako se zemlja odrekne zemlje i nadaju se da će se SAD uvjeriti da ostanu na njihovoj strani, dajući im priliku da svoju zemlju zadrže cijelom.
