Tvit je stigao samo nekoliko sati nakon što je taj visoki sud odbacio tužbu koju je teksaški državni tužilac pokrenuo protiv četiri druge, za izbore ključne, države u kojima je Trump izgubio od novoizabranog predsjednika Joe Bidena.
Tužba je težila poništavanju izbornih rezultata, ali sud je odbio da čak i razmotri slučaj.
To nije bilo prvi put da je Vrhovni sud razljutio Trumpa nepovoljnom presudom. Samo pet dana ranije, sudije su jednoglasno presudile protiv još jednog republikanskog pokušaja da se poništi Bidenova pobjeda u Pensilvaniji.
Iako je sud odbio da bude uvučen u Trumpovu težnju da poništi izborne rezultate, odlazeći predsjednik i dalje bi mogao da hvalisavo traži zasluge zbog toga što je Vrhovni sud - i šire federalno sudstvo - postalo konzervativnije.
Za predsjednika koji je služio jedan mandat, Trump je imao zavidno dobru sreću sa svojim postavljenicima u Vrhovni sud. Za samo četiri godine, on je postavio troje sudija - više nego i jedan predsjednik u jednom mandatu još od Ričarda M. Niksona, pomažući tako uspostavljanju dramatične ideološke promjene u tom tijelu na novu konzervativnu većinu od 6:3.
Dok su prva dva Trumpova izbora za Vrhovni sud - sudije Nil Gorsuč i Bret Kavano - naslijedili druge konzervativne sudije koje su imenovali republikanci, njegova treća i posljednja imenovana Ami Koni Baret zamijenila je svoju potpunu suprotnost, pokojnu liberalnu ikonu Rut Bader Ginsberg.
"To je sud sa većinom od 6:3, nakon godina finog balansiranja 5:4 između konzervativaca i liberala", rekla je Melisa Maraj, profesorka na Pravnom fakultetu Univerziteta u Njujorku i kovoditeljka podkasta o Vrhovnom sudu "Stroga kontrola".
Sa konzervativnom većinom od 5:4, samo jedan prebjeg sa strane kozervativaca mogao je rezultirati liberalnim ishodom, primijetila je Marej. Taj odlučujući peti glas često je davao umjereni do konzervativni vrhovni sudija Džon Roberts.
Međutim, sada sa čeličnom natpolovičnom većinom od 6:3 koju čine konzervativnije sudije, "to je, mislim, sasvim drugačija računica za dalje", rekla je, dodajući da glasanje Robertsa više nije presudno.
Štaviše, relativno mlada životna dob Trumpovih postavljenika obezbijediće im dugovječnost u sudu. Njihova prosječna starost je 52 godine.
Sa starošću od 48 godina, Baret je najmlađa sudija, 39 godina mlađa od svoje prethodnice. To znači da će se Trumpov uticaj na Vrhovni sud osjećati dugo nakon što on napusti funkciju, rekao je Endrju Hesik, profesor prava na Univerzitetu Sjeverne Karoline.
"Oni će potencijalno biti na funkciji i više od 30 godina, a to je jako dugo i to može imati zaista značajan uticaj na pojedina prava", rekao je Hesik.
Uticaj na visoko sudstvo moglo bi se, pak, osjetiti širom federalnog pravosuđa, u kom je Trump imenovao više od 200 solidno konzervativnih sudija, rekao je Hesik.
Sudijsko proklizavanje
Poslednjih decenija nekoliko sudija koje su imenovali republikanci skrenulo je ulijevo, povećavajući mogućnost da će jedan ili više Trumpovih postavljenika krenuti njihovim stopama.
Međutim, Trumpovi postavljenici su u svojim stavovima "ideološki stabilniji", rekla je Marej. "Dakle, mislim da postoje stvarna pitanja o tome da ćete ili ne vremenom vidjeti istu vrstu proklizavanja", rekla je.
Svakako su i Gorsuč i Kavano, na zgražanje nekih konzervativaca, povremeno bili stali na stranu liberalnog krila suda. Gorsuč je, na primjer, napisao značajno mišljenje u junu rekavši da zakon iz 1964. štiti LGBT radnike od diskriminacije.
Odluku su podržala četvorica liberalnih sudija u to vrijeme, kao i sudija Roberts.
Ipak, sud je postao izrazito konzervativniji nego što je bio prije četiri godine, kada je Trump stupio na dužnost. Prema široko citiranom mjerilu ideologije suda, Vrhovni sud je gravitirao nadesno tokom protekle dvije godine, a Roberts i Kavano su sada u sredini.
Adam Feldman, tvorac Empirijskog SCOTUS-a, bloga o Vrhovnom sudu, rekao je da je Trump "pomjerio sud udesno".
"To je jasno iz dokaza koje imamo iz posljednjih par krugova", rekao je Feldman.
Unaprijeđenje vjerskih sloboda
Iako ankete pokazuju da Amerikanci postaju sve manje religiozni, vjerske slobode postale su "koz seleb" (cause célèbre - tema koja izaziva raširene kontroverze ili izaziva javn debatu) među mnogim konzervativcima, pri čemu je Vrhovni sud stao na stran onoga što Marej naziva "snažnijim tumačenjem" ustavnog prava na slobodno upražnjavanje religije.
Samo ove godine, sudije su donijele nekoliko glavnih pobjeda zagovornicima vjerskih sloboda, presudivši u korist javnog finansiranja vjerskih škola, dajući vjerskim školama široka ovlašćenja za zapošljavanje i otpuštanje nastavnika i podržavajući plan Trumpove administracije za izuzimanje ovlašćenja poslodavaca po pitanjima vjerskih sloboda i pitanjima morala iz Zakona o pristupačnoj njezi.
Imenovanjem sudije Beret, Sud je zauzeo još agresivniji stav o vjerskim slobodama.
U novembru, odstupajući od dvije ranije presude, sud je blokirao ograničenja New Yorka na lične vjerske usluge tokom pandemije kao teret za vjerske slobode.
Kritičari su rekli da sud stavlja vjersku slobodu ispred javnog zdravlja.
Poštovanje izvršne vlasti
Kako je Trump često pribjegavao uredbama za sprovođenje svojih kontroverznih politika, višegodišnje ustavno pitanje izvršnih ovlaštenja posltednjih se godina nekoliko puta pojavilo pred sudom.
Uopšteno govoreći, konzervativne sudije pristaju na snažniji pojam predsjedničkih ovlaštenja.
Ipak, iako je sud u nekim slučajevima stao na stranu Trampove administracije, u drugim slučajevima ju je odbacivao.
Saikrišna Prakaš, ugledni profesor prava na Univerzitetu Virdžinija, primijetio je da je Trump po pitanju ustavnih ovlašctenja predsjednika vjerovatno izgubio više slučajeva nego što je dobio.
Ali u vezi sa ostalim pitanjima koja se odnose na izvršnu vlast, rezultat je mješovit.
"Ali to nije neobično", rekao je Prakaš u intervjuu. "Predsjednici ne pobjeđuju uvijek. Ne gube uvijek".
Najkontroverznija odluka suda donijeta je 2018. godine kada je odbacio državni izazov Trumpovoj uredbi za uvođenje zabrane putovanja građanima osam država u svijetu sa većinskim muslimanskim stanovništvom.
Pišući u ime konzervativne većine od pet sudija, Roberts je rekao da Zakon o imigraciji i državljanstvu daje predsjedniku "široko diskreciono pravo" da zaustavi ulazak nedržavljana u Sjedinjene Države.
Još jedna pobjeda za Trumpa došla je 2019. godine kada je sud dozvolio njegovu upotrebu hitnih ovlašctenja za preusmjeravanje milijardi dolara vojnih sredstava za izgradnju kontroverznog zida duž američko-meksičke granice.
Međutim, Trumpova administracija pretrpjela je i velike neuspjehe na Vrhovnom sudu. 2019. sudije su presudile 5:4 protiv administrativnog plana da se popisu stanovništva 2020. doda pitanje o državljanstvu.
U junu 2020. godine sud je spriječio administraciju da okonča program DACA koji štiti mnoge mlade imigrante bez dokumenata od deportacije.
A u jednom od dva slučaja koji uključuju sudske pozive zbog Trumpovih finansija, sudije su odbile Trumpovu tvrdnju o apsolutnom imunitetu od krivičnih naloga.
