Objavljujući odluku o nominaciji na ceremoniji u Bijeloj kući, Trump je rekao da je Barrett, konzervativni sudija apelacionog suda, "jedan od najbrilijantnijih i najtalentovanijih pravnih umova u našoj zemlji" i da je "veoma kvalifikovana" za položaj sudije Vrhovnog suda.

"Ulozi za našu zemlju su izuzetno visoki, presude Vrhovnog suda narednih godina odlučiće opstanak Drugog amandmana (koji garantuje pravo na nošenje oružja), naše vjerske slobode, javnu bezbjednost i mnogo više", poručio je Trump i pozvao "članove Kongresa i medije da se uzdrže od ličnih i stranačkih napada na Barrett".

Barrett, koja je sa suprugom i sedmoro djece prisustvovala ceremoniji, poručila je da "voli Sjedinjene Države i Ustav" i da je "duboko počašćena" povjerenjem koje joj je Trump ukazao.

Hvalila je i Ginsburg, za koju je ocijenila da je bila žena "ogromnog talenta i uticaja". Takođe je najavila da će biti poput pokojnog sudije Vrhovnog suda Antonina Scalije, konzervativca koji je bio prijatelj Ginsburg.

"Njegova sudska filozofija je i moja: sudija mora da primjenjuje zakon onako kako je napisan. Sudije ne utvrđuju politiku", naglasila je Barrett, koja je jedno vrijeme bila Scalijin stručni saradnik.

Ukoliko njena nominacija bude potvrđena u Senatu, Barrett će naslijediti ikonu liberala Ginsburg, koja je preminula prošlog nedjelja u 88. godini. Barrett je bila favorit za taj položaj, kao i sudija Barbara Lagoa. Obje je Trump ranije postavio za sudije federalnih apelacionih sudova.

Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell​ pozdravio je nominaciju Amy Coney Barrett .

"Amy Coney Barrett ​ je izuzetno impresivni sudija i vanredno kvalifikovani kandidat za Vrhovni sud SAD", naveo je on u saopštenju.

Predsjednikova odluka da imenuje novu sudiju prije izbora na kojima će se takmičiti sa bivšim potpredsjednikom Joe Bidenom odmah je pokrenula žestoku političku bitku u Washingtonu.

Biden je poslije nominacije Barrett ponovio poziv da kandidata za Vrhovni sud imenuje pobjednik izbora 3. novembra.

"Senat ne bi trebalo da popuni upražnjeno mjesto dok američki narod ne izabere narednog predsjednika i Kongres", naglasio je predsjednički kandidat demokrata.

Senatski republikanski lideri tvrde da proces potvrde treba da se odvije što je prije moguće, a demokrate - da proces nominacije treba da se odloži dok ne bude poznat pobjednik predsjedničkih izbora u novembru.

Trump je u subotu rekao da će Senat vjerovatno 12. oktobra početi pretrese o potvrdi nominacije Barrett za Vrhovni sud, ali da će tačan datum na kraju utvrditi predsjedavajući Odbora za pravosuđe Lindsay Graham.

Pozicija sudije Vrhovnog suda je doživotna a ulog je ideološka orijentacija najvišeg suda zemlje. Prije smrti Ginsburg, sud je imao konzervativnu većinu od 5 prema 4. Ako Senat potvrdi Barrett da zamijeni Ginsburg, ta većina će biti 6 prema 3.

Nasljednica Ginsburg imaće ulogu u donošenju ključnih odluka Vrhovnog suda narednih godina o nizu važnih pitanja, među kojima će vjerovatno biti pravo na abortus, pitanje zdravstvene zaštite, zakoni o oružju, vjerske slobode, imigracija i sloboda govora.

Izbori se bliže

Republikanski lideri u Senatu planiraju da brzo potvrde predsjednikovu kandidatkinju za Vrhovni sud. Lider senatske većine Mitch McConnell​ obećao je da će potvrditi Trumpovog kandidata prije izbora 3. novembra.

Trump je izjavio da je važno da sud bude kompletan na dan izbora u slučaju da se ulože žalbe koje se odnose na izborni proces.

“Mislim da će ovo završiti pred Vrhovnim sudom", izjavio je Trump u srijedu o opštim izborima, dodajući "i mislim da je veoma važno da imamo devetoro sudija."

U državama širom zemlje već su počele žalbe koje se odnose na izbore, dok se očekuje da veliki broj Amerikanaca glasa poštom ili iskoristi mogućnost ranog glasanja zbog pandemije koronavirusa.

Podrška sudiji Barrett

Barrett je dobila veliku podršku konzervativnog pravnog establišmenta u Sjedinjenim Državama.

Ona je 48-godišnja katolkinja koja je veoma popularna među konzervativnim evanđelistima, Trumpovim možda najlojalnijim pristalicama.

Barrett je 15 godina predavala pravo na Univerzitetu Notre Dame, jednom od najistaknutijih američkih katoličkih univerziteta, prije nego što ju je predsjednik Trump 2017. postavio za sudiju Apelacionog suda za područje Illinoisa, Indiane i Wisconsina.

Vjerski konzervativci nadaju se da će Barrett glasati za poništavanje istorijske odluke iz 1973. kojom su legalizovana prava na abortus u Sjedinjenim Državama. Dok je Barrett u prošlosti kritikovala tu presudu, takođe je izjavila tokom svog procesa potvrde za sudiju apelacionog suda da bi ranije odluke Vrhovnog suda posmatrala kao obavezujući presedan.

Demokrate su se protivile njenoj potvrdi i 2017. godine, izražavajući zabrinutost zbog uloge koju religija ima u njenom životu. Citirali su njene komentare dok je predavala na Notre Dameu da je "pravna karijera samo sredstvo za ostvarenje cilja - a taj cilj je izgradnja carstva nebeskog."

Potpredsjednik Mike Pence izjavio je za ABC News ove nedjelje da je Barrett na svom prethodnom pretresu o potvrdi bila suočena sa "netolerancijom" u pogledu njene vjere.

Politička bitka

Republikanci imaju većinu od 53 prema 47 mesta u Senatu, tijelu koje je odgovorno za potvrdu imenovanja sudija.

Dvije republikanske senatorke koje su najavile da će se usprotiviti popunjavanju mjesta sudije Ginsburg prije novembra su Lisa Murkowski i Susan Collins.

Međutim, još dvoje republikanskih senatora bi moralo da im se pridruži da bi demokrate dobile mogućnost da blokiraju potencijalnu kandidatkinju a sada izgleda da su preostali republikanci jedinstveni u želji da se potvrdi kandidatkinja predsjednika Trumpa.

Demokratski lideri u Senatu optužuju republikance za hipokriziju, pošto su odbili da stave na razmatranje posljednjeg kandidata predsjednika Baracka Obame za Vrhovni sud 2016. U to vrijeme su tvrdili da pozicije u Vrhovnom sudu ne treba da se popunjavaju u izbornoj godini, kako bi građani Amerike mogli da, indirektno, imaju uticaj na to koji će sudija biti izabran.

Sada, demokrate tvrde da bi republikanci trebalo da primjene istu logiku i odlože popunjavanje mjesta u Vrhovnom sudu za period posije predsjedničkih izbora.

Republikanci su branili svoje poteze, navodeći da je situacija 2016. bila drugačija jer je u to vrijeme vlada bila podijeljena i jedna stranka je držala Bijelu kuću a druga Senat - dok 2020. republikanci kontrolišu oba tijela.

Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud bila bi treći sudija koga je postavio u toku svog prvog mandata, nakon što je Senat odobrio dvojicu konzervativnih sudija, Neila Gorsucha i Brett Kavanaugh​a. Obojica su imala vrlo napete procese potvrde.

Stručnjak za interlingvistiku i esperanto, s doktoratom iz kompjuterskih nauka, upozorava na plagijat, eho-komore i dezinformacije, naglašavajući važnost kritičkog mišljenja.

Generativna umjetna inteligencija (genAI, GAI ili AGI) donosi niz izazova, posebno u akademskom kontekstu, gdje studenti često koriste chatbotove u procesu učenja i pisanja radova. Iako su neki od problema koje genAI donosi novi zbog obima podataka i dostupnosti alata, mnogi etički aspekti prisutni su već desetljećima, još prije pojave velikih jezičnih modela.

Profesor Gobbo primjećuje kako postoji nekoliko problema kod korištenja generativne umjetne inteligencije u obrazovanju, zbog načina na koji učenici i studenti koriste ove alate.

Algoritmi umjetne inteligencije nisu internet pretraživači

„Jedan od najvažnijih problema je plagijat. To je lako prepoznati kada student jednostavno kopira i zalijepi tekst iz AI chatbota, mnogo je teže kada taj tekst prepravi vlastitom rukom. Ovo postaje još složenije u programiranju, gdje studenti mogu koristiti genAI za generisanje koda. Jedini pravi odgovor na ovaj problem, barem zasad, jeste iskrenost, priznati jesmo li koristili genAI alate dok smo pisali svoje radove. To vrijedi i za studente i za istraživače”, istakao je dr. Gobbo.

On također primjećuje da dosta ljudi, uključujući studente, koristi generativnu umjetnu inteligenciju kao pretraživač.

„Algoritmi iza genAI nisu dizajnirani za pretragu informacija, već za generisanje odgovora na osnovu jezičnih uzoraka. Zbog toga studenti često dobijaju netačne ili obmanjujuće informacije”, dodao je.

Gobbo prepoznaje i problem takozvanih halucinacije generativne umjetne inteligencije, kada ovi alati izmišljaju informacije kako bi se popunile praznine u znanju.

„Ove informacije često djeluju uvjerljivo i logično, što može navesti korisnike na pogrešne zaključke. Rješenje se krije u sistematičnoj provjeri izvora”, kazao je dr. Gobbo i dodao: „ako studenti budu trenirani da provjeravaju svoje izvore, koristeći knjige i originalne autore umjesto komentatora, ovaj problem se može smanjiti, ako ne i izbjeći”.

Umjetna inteligencija može stvoriti eho-komore koje sužavaju poglede na svijet

Još jedan izazov primjene ove tehnologije je, prema dr. Gobbou, efekt eho-komore.

„Chatbotovi su programirani da ugađaju korisnicima, potvrđujući njihove predrasude umjesto da ih izazivaju. Time se sužava perspektiva studenata i izbjegavaju informacije koje bi mogle proširiti njihove poglede na svijet. Rješenje? Samosvijest. Jedini način da ovo izbjegnemo jeste da budemo svjesni sebe – kako u ličnom, unutrašnjem smislu, tako i u društvenom kontekstu.”

On je naglasio i kako tehnologija često ima oreol magije jer ne razumijemo u potpunosti kako funkcioniše.

„Moramo demistifikovati naš odnos s tehnologijom.”
Professor Gobbo smatra kako je čitanje knjiga izuzetno važno i za razvoj samosvijesti i kritičkog mišljenja.

„Navikli smo se na brzu konzumaciju informacija, što vodi pojednostavljivanju teksta. Nekada je bilo normalno da studenti humanističkih nauka za jedan ispit pročitaju 2000 stranica. Danas bi se takav zahtjev smatrao radikalnim.”

Na kraju, važna lekcija dolazi iz esperanta.

„Esperanto je čudo – jezik bez političke moći, koji opstaje zahvaljujući idealima bratstva i međusobnog poštovanja. Njegova humanistička osnova uči nas kako da budemo bolji ljudi, bez obzira na razlike u pasošima, polu, prihodima ili etničkoj pripadnosti. Također, zanimljivo je kako eho-komora funkcioniše drugačije kada koristimo AI chatbotove na više jezika, uključujući esperanto. To nas čini svjesnijima kako algoritmi rade, a što ih bolje razumijemo, to ih možemo etičnije koristiti.”

Ona je napomenula da bi putovanje Emmanuela Macrona, Volodimira Zelenskog i Keira Starmera trebalo da se održi u kratkom roku, ali nije navela datum.

Macron je ranije najavio da će se 5. marta obratiti naciji, a za 6. mart je zakazan posebni samit evropskih lidera posvećen odbrani Ukrajine.

U obraćanju Kongresu, američki predsjednik Donald Trump rekao je prethodno da ga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obavijestio da je spreman razgovarati s Rusijom o okončanju rata u svojoj zemlji i ponudio je potpisivanje sporazuma o ukrajinskim mineralnim resursima "u bilo kojem trenutku".

Nakon sedmične previranja koja su kulminirala tako što su SAD najavile obustavu vojne pomoći Ukrajini nakon verbalnog sukoba ukrajinskog i američkog predsjednika u Washingtonu, Trump je na zajedničkoj sjednici Kongresa 4. marta rekao da mu je Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost da sjedne za pregovarački sto.

utku'
"Ranije danas, primio sam važnu pismo od predsjednika Zelenskog iz Ukrajine. U pismu se navodi: 'Ukrajina je spremna doći za pregovarački stol što je prije moguće kako bi se približila trajnom miru. Niko ne želi mir više od Ukrajinaca,' rekao je", citirao je Trump pismo.

Zelenski je, ranije tokom dana, kazao da "niko od nas ne želi beskonačan rat", dodajući da je Ukrajina "spremna vratiti se pregovaračkom stolu što je prije moguće kako bi se približila dugoročnom miru".

"Tim i ja smo spremni raditi pod snažnim liderstvom predsjednika Trumpa kako bismo postigli dugoročni mir", dodao je.

Tramp je okončanje rata stavio kao prioritet i preokrenuo trogodišnju američku politiku tako što se direktno obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, kojeg je njegov prethodnik politički izolirao od početka rata u februaru 2022.

Sekretarijat pravosuđa saopštio je da je operativac Islamske države Korasan (ISIS-K) Mohamed Šarifulah, takođe poznat kao „Džafar”, optužen 2. marta za „pružanje materijalne podrške i resursa određenoj stranoj terorističkoj organizaciji, što je dovelo do smrti”.

Predsjednik Donald Trump objavio je vijest o Šarifulahovom hapšenju u utorak uveče u govoru u Kongresu na Capitol Hillu. „Večeras mi je zadovoljstvo da objavim da smo upravo uhapsili najvećeg teroriste odgovornog za taj zločin”, rekao je Trump. „I on je upravo sada na putu ovamo da se suoči sa brzim mačem američke pravde.”

U bombaškom napadu u Ebi Gejtu na međunarodnom aerodromu Hamid Karzai u Kabulu 26. avgusta 2021. godine također je poginulo oko 170 Afganistanaca.

Islamska država Korasan, ili ISIS-K, koju SAD smatraju za terorističku organizaciju, povezana sa terorističkom grupom Islamska država, preuzela je odgovornost.

Samoubilački napad se dogodio usred haotičnog povlačenja trupa na kraju 20-godišnjeg rata u Afganistanu koji su predvodile SAD.

U ovom govoru, Trump je pozdravio Pakistan što je pomogao u misiji hapšenja Šarifulaha. „I želim da se posebno zahvalim vladi Pakistana što je pomogla u hapšenju ovog čudovišta”, rekao je predsjednik SAD.

Kako je uhvaćen Šarifulah?

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif identifikovao je Šarifulaha kao „najvišeg komandanta” i afganistanskog državljanina u objavi na X-u.

„Traženi terorista je uhapšen u uspješnoj operaciji sprovedenoj u graničnom regionu Pakistana i Afganistana”, napisao je Šarif, ne iznoseći detalje.

Američki sekretarijat pravosuđa saopštio je da je misija predstavlja napor više agencija u koji su također učestvovali CIA i FBI.

„Šarifulah je priznao da je pomagao u pripremama za napad na kapiju opatije, uključujući izviđanje rute u blizini aerodroma za napadača”, saopštio je Sekretarijat pravosuđa.

Šarifulah je priznao da je prepoznao Abdula Rahmana al-Logarija koji je detonirao bombu samoubicu i priznao da je igrao ulogu u drugim napadima u Afganistanu i Rusiji, dodaje se u saopštenju.

Analitičar za bezbednosna pitanja sa sedištem u Islamabadu Iftehar Firdaus rekao je za Glas Amerike da se Šarifulah, stanovnik Kabula, pridružio ISIS-K 2016.

„Uhapšen je 2019, a je pobjegao iz zatvora kada su afganistanski talibani preuzeli vlast 15. avgusta 2021. godine”, rekao je Firdaus, osnivač The Khorasan Diari, online platforme koja prati ekstremiste.

Ako bude osuđen, Šarifulah bi mogao dobiti maksimalnu kaznu doživotnog zatvora, saopštilo je Ministarstvo pravde.

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif zahvalio je Trumpu što je priznao doprinos njegove zemlje u objavi društvenoj mreži X.

„Zahvaljujemo se američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što je priznao i cijenio ulogu i podršku Pakistana u borbi protiv terorizma širom regiona”, napisao je Šarif. „Nastavićemo da blisko sarađujemo sa Sjedinjenim Državama u obezbeđivanju regionalnog mira i stabilnosti”, dodao je premijer.

Hapšenje predstavlja signal da Islamabad i Washington blisko sarađuju na nekim bezbjednosnim pitanjima uprkos tome što su odnosi dostigli nizak nivo od završetka rata SAD u Afganistanu i povratka Talibana na vlast.

"Više nije pitanje da li je evropska bezbjednost ugrožena, ili da li Evropa mora više da se pobrine za svoju bezbjednost", rekla je šefica Evropske komisije Ursula fon der Leyen pred samit i predstavila plan vrijedan 840 milijardi dolara za odbranu bloka 27 zemalja.

"Pravo pitanje pred nama je da li je Evropa spremna da se uhvati u koštac sa situacijom i da li može da reaguje sa potrebnom dozom ambicije i brzine."

I ta poruka odjeknula je mnogim hitno sazvanim sastancima evropskih lidera poslije najave SAD da će se povući, i rezultirala je novim obećanjima u pogledu izdvajanja sredstava za evropsku odbranu.

Ali, članice EU se također suočavaju sa izazovima nestabilnih vlada ili ekonomija, skeptičnih građana i uspona ekstremne desnice koja je nekad naklonjenija Rusiji.

Mnoge posebno zabrinjava potencijalni zaokret Trumpove administracije od dugogodišnjeg transatlantskog savezništva.

"To postavlja brojna pitanja o budućnosti EU i mislim da su ljudi u Evropi toga svjesni", kaže Ian Lesser iz briselske kancelarije Njemačkog maršalovog fonda."Da li će Evropa kolektivno moći da prevaziđe ove izazove, bilo da je riječ o trgovini ili odbrani? Ili će svaka zemlja da radi na svoj način?"

Osjećaj hitnosti

Na samitu u Londonu, zemlje EU i Britanija koja više nije članica, dogovorile su da naprave svoj mirovni plan i predstave ga Washingtonu. Francuska i Britanija su također poručile da su spremne da šalju vojnike u Ukrajinu kako bi primijenili mirovni dogovor.

"Evropski lideri konačno osjećaju da je stvar hitna, ali to nije dovoljno. Vidimo da postoje različiti stepeni razumijevanja sa kolikom se prijetnjom Evropa trenutno suočava", kaže Olena Prokopenko iz Njemačkog maršalovog fonda.

"Vidim da postoji određeni nivo, ne mogu da kažem baš panike, ali uzbune kod evropskih lidera koji shvataju da moraju da se drže zajedno koliko god da je to moguće", ocjenjuje Elie Tenenbaum iz francuskog Instituta za međunarodne odnose iz Pariza. Ali, kako dodaje, Evropa ima pred sobom važan zadatak.

"Ako Evropljani žele da uskoče i nadoknade gubitak američke pomoći Ukrajini, to mora da se desi odmah. Moraju odmah da stave novac na sto i da angažuju odbrambenu industriju".

Politički institut Bruegel iz Brisela procjenjuje da će Evropi biti potrebno još 300.000 vojnika, mimo Ukrajine, i stotine milijardi dolara kako bi se odbranila od potencijalne ruske agresije - bez Amerike.

"Evropi fale municija, rezervni dijelovi, fali joj i spremnost", kaže Tenenbaum.

Bivši francuski ambasador Michel Duclos, međutim, ukazuje na ono što Evropa ima.

"Istina, nismo u dobroj situaciji. Ali, istovremeno, u demografskom smislu, u ekonomskom smislu, možemo biti mnogo snažniji od Rusije ako budemo radili zajedno", rekao je.

Otpor ideji

Evropske odbrambene ambicije već nailaze na otpor.

Francuska desničarska stranka Nacionalno okupljanje već je odbacila ideju da Francuska uključi Evropu u program nuklearnog odvraćanja, a liderka te stranke Marine le Pen ocijenila je nezavisnu evropsku odbranu kao "iluzornu".

Mađarski premijer Viktor Orban, poznat po vezama sa Kremljom, pozvao je Evropu da uđe u direktne razgovore o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije.

Mnoge evropske ekonomije imaju problema, a podrška javnosti Ukrajini u nekim zemljama opada.

Recimo, neke ankete pokazuju da dvije trećine Francuza vjeruje da Evropa treba da nastavi da podržava Ukrajinu, ali tri četvrtine se protive slanju vojnika tamo, osim u službu primjene mirovnog sporazuma.

"Za sada, evropski lideri se više trude da budu ubjedljivi nego da dižu paniku. Ali, ako žele da opravdaju veće troškove odbrane i preuzimanje rizika, moraće da budu jasniji o opasnostima sa kojima se region suočava", smatra Tenenbaum.

Duklo dodaje da je prošlonedjeljni sastanak Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući bio podsticaj Evropi da se spremi da reaguje sama.

"Ono što se desilo prošle nedjelje bilo je korisno da građani shvate da se ne razilazimo samo po pitanju sredstava, instrumenata i politika, već i po većim pitanjima kao što su vrijednosti, opažanje prijetnji", kaže on o rastućim transatlantskim razlikama. "Za javnost u Francuskoj, to je bio najmoćniji poziv za buđenje."

Na sastanku, čiji domaćin je bio Egipat, učestvovali su katarski emir, potpredsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministar spoljnih poslova Saudijske Arabije.

Egipatski plan predviđa da stanovnici Gaze ostanu u enklavi, na sedam lokacija, u privremenim skloništima dok se uklanjaju ruševine i deminira područje.

Trumpov plan predviđa da se Palestinci trajno isele iz Gaze, čemu se protivi Egipat i mnoge druge arapske države.

Sisi se na sastanku zahvalio Trumpu na naporima da obnovi Gazu i dodao da egipatski plan predviđa da tom teritorijom u prelaznom periodu upravlja grupa palestinskih tehnokrata do povratka Palestinske uprave, dok se obučavaju nove palestinske policijske snage i obezbjeđuju finansijska sredstva od donatora za obnovu enklave.

Najavio je da će Kairo naredne nedelje biti domaćin donatorske konferencije. Pitanje je međutim koje zemlje će obezbijediti milijarde dolara potrebne za obnovu Gaze.

Postavlja se i pitanje o sudbini Hamasa, kojeg SAD označavaju kao terorističku organizaciju, koji je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. godine, kada je ubio 1.200 ljudi i oteo više od 250 talaca, prema izraelskim podacima. Hamas je pozdravio plan i formiranje palestinskog komiteta, prenosi agencija Rojters.

Palestinski predsjednik Mahmud Abas, koji je na čelu Palestinske uprave, pozdravio je egipatsku ideju i pozvao Trumpa da podrži plan.

Abas, koji je na vlasti od 2005. godine, rekao je i da je spreman da zakaže predsjedničke i parlamentarne izbore ako se za to stvore uslovi i dodao da je Palestinska uprava jedina legitimna vladajuća struktura i vojna snaga na palestinskim teritorijama.

Izraelsko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je egipatski plan "zasnovan na zastarelim perspektivama" i odbacilo oslanjanje na Palestinsku upravu, te ustvrdilo da predlog predviđa da Hamas ostane na vlasti.

U međuvremenu, situacija u Gazi je i dalje napeta zbog mogućeg ponovnog izbijanja konflikta nakon što je Izrael optužio Hamas da koristi humanitarnu pomoć kao "glavni izvor prihoda". Izraelske snage su zbog toga u nedelju zaustavile dopremu pomoći.