Ruska finansijska tržišta su porasla, a cijena ukrajinskog duga porasla je zbog mogućnosti prvih mirovnih pregovora od prvih mjeseci najsmrtonosnijeg rata u Evropi od Drugog svjetskog rata, rata koji će uskoro ući u četvrtu godinu.
Ali Trumpova jednostrana uvertira Putinu, praćena očiglednim ustupcima u vezi sa glavnim zahtjevima Ukrajine, podigla je uzbunu i za Kijev i za evropske saveznike u NATO-u koji su rekli da strahuju da bi Bijela kuća mogla sklopiti dogovor bez njih.
„Mi, kao suverena zemlja, jednostavno nećemo moći da prihvatimo bilo kakve sporazume bez nas“, rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
On je rekao da Putin želi da njegovi pregovori sa Sjedinjenim Državama budu bilateralni i da je važno to ne dozvoliti.
Evropski zvaničnici zauzeli su izuzetno čvrst stav u javnosti prema Trumpovoj mirovnoj uvertiri, rekavši da bi bilo kakav sporazum bilo nemoguće implementirati osim ako oni i Ukrajinci ne budu uključeni u pregovore o njemu.
"Svako brzo rješenje je prljav posao", rekla je visoka predstavnica evropske diplomatije Kaja Kallas. Ona je takođe oštro osudila očigledne unaprijed ponuđene ustupke.
"Zašto im (Rusiji) dajemo sve što žele i prije nego što su pregovori počeli?" rekla je Kallas. "To je umirenje. Nikada nije uspjelo."
Evropski diplomatski izvor rekao je da su se ministri složili da se uključe u "iskren i zahtjevan dijalog" sa američkim zvaničnicima - jednom od najjačih jezika u diplomatskom leksikonu - na godišnjoj Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji koja počinje u petak.
Trump, koji je obavio prvi javno priznati razgovor u Bijeloj kući s Putinom od invazije u punom obimu u februaru 2022. godine, a zatim ga je nadovezao pozivom Zelenskom, rekao je da vjeruje da obojica žele mir.
Ali Trumpova administracija je također po prvi put otvoreno rekla da je za Ukrajinu nerealno očekivati da se vrati na svoje granice iz 2014. ili da se pridruži NATO savezu kao dio bilo kakvog sporazuma, te da se nikakve američke trupe neće pridružiti bilo kakvim sigurnosnim snagama u Ukrajini koje bi mogle biti uspostavljene da garantuju prekid vatre.
Američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je u četvrtak da je svijet sretan što ima Trumpa, "najboljeg pregovarača na planeti, koji spaja dvije strane kako bi se pronašao mir putem pregovora".
'POLITIČKA VOLJA'
Kremlj je sa svoje strane rekao da je "impresioniran" Trumpovom pozicijom, koju je suprotstavio onoj njegovog prethodnika Joea Bidena.
"Postoji politička volja, koja je naglašena tokom jučerašnjeg razgovora, da se vodi dijalog u potrazi za nagodbom", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusija je zauzela ukrajinski poluostrvo Krim, a njeni zastupnici su zauzeli teritoriju na istoku 2014. godine, prije svoje invazije u punom obimu 2022. kada je zauzela još zemlje na istoku i jugu.
Ukrajina je potisnula ruske trupe s predgrađa Kijeva i ponovo zauzela dijelove teritorije 2022. godine, ali su njene snage koje su nadmašile i nadjačale oružje polako ustupile više zemlje od neuspjele ukrajinske kontraofanzive 2023. godine.
Nemilosrdne borbe su ubile ili povrijedile stotine hiljada vojnika na obje strane - nema pouzdanog broja mrtvih - i uništile ukrajinske gradove.
Kroz godine borbe nije došlo do sužavanja položaja ni na jednoj strani. Moskva traži da Kijev ustupi više zemlje i da bude trajno neutralan u bilo kom mirovnom sporazumu; Kijev kaže da se ruske trupe moraju povući i da moraju dobiti sigurnosne garancije ekvivalentne članstvu u NATO-u kako bi spriječile buduće napade.
Ukrajinski zvaničnici su u prošlosti priznavali da bi punopravno članstvo u NATO-u moglo biti nedostižno u kratkom roku i da bi hipotetički mirovni sporazum mogao ostaviti dio okupirane zemlje u ruskim rukama.
Ali Kijev i njegovi evropski saveznici jasno su stavili do znanja da su uznemireni time što je Trump otvorio pregovore sa očiglednim ustupcima Moskvi, a da prethodno nije dogovorio zajednički stav.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha rekao je da Kijev ostaje privržen podnošenju zahtjeva za članstvo u NATO-u, što je, kako je rekao, najjednostavniji i najjeftiniji način na koji Zapad može pružiti sigurnosne garancije potrebne za osiguranje mira.
"Svi naši saveznici su rekli da je put Ukrajine ka NATO-u nepovratan. Ova perspektiva je u našem ustavu. To je u našem strateškom interesu."
'PREDAJA'
Raspoloženje u glavnom gradu Ukrajine u četvrtak je bilo loše.
Stanovnica Kijeva Myroslava Lesko, 23, koja stoji pored mora zastava u centru grada u čast palim trupama, rekla je: "Zaista izgleda kao da žele da predaju Ukrajinu, jer ne vidim nikakve koristi za našu zemlju od ovih pregovora ili Trumpove retorike."
Međutim, Ukrajinci su iscrpljeni tri godine rata, a mnogi kažu da su spremni žrtvovati neke ciljeve da bi postigli mir.
Mnogi su bili frustrirani američkom politikom pod bivšim predsjednikom Bidenom, koji je obećao da će pomoći Ukrajini da povrati svu svoju zemlju i obezbijedio desetine milijardi dolara vrijednu vojnu opremu, ali uz ograničenja i odgode za koje ukrajinski komandanti kažu da su omogućili ruskim snagama da se pregrupiraju.
Trump je, u najmanju ruku, otvoreniji u vezi sa granicama američke podrške, rekao je Timofij Milovanov, predsjednik Kijevske škole ekonomije.
„Razlika između Bidena i Trumpa je u tome što Trump naglas govori šta je Biden mislio i radio o Ukrajini“, rekao je.
