To je prvi veliki globalni samit za novu administraciju u Washingtonu pod predsjednikom Donaldom Trumpom i dolazi usred spekulacija da bi njegova agenda na prvom mjestu mogla nagovijestiti značajne promjene u američkoj vanjskoj politici.
Delegacija SAD
U američkoj delegaciji su potpredsjednik JD Vance i državni sekretar Marco Rubio.
“Veoma smo sretni što ćemo imati jaku zastupljenost i administracije nove američke vlade tamo, kao i predstavnika iz Kongresa”, rekao je predsjedavajući konferencije Christoph Heusgen.
„Tako će i američka tačka gledišta biti predstavljena na bini, kao i evropska, ali i drugih regiona. A onda, a to je ono za šta se Minhen zalaže, biće dijalog, diskusija o mnogim pitanjima koja su u pitanju”, rekao je Heusgen za Reuters.
Vance bi se trebao sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Minhenu.
Ukrajinski rat protiv ruske invazije u punom obimu uskoro ulazi u četvrtu godinu. Zelenskyy je ove sedmice rekao da dijeli "zajedničku viziju" s Trumpovom administracijom.
"Naravno, mogu postojati različita mišljenja, ali zajednička vizija glavnih stvari - kako zaustaviti [ruskog predsjednika Vladimira] Putina i kako dati garancije sigurnosti Ukrajini i Ukrajincima", rekao je Zelenskij novinarima u ponedjeljak.
'Nerealno'
Međutim, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je u srijedu da američke trupe neće biti raspoređene u Ukrajinu nakon bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre s Rusijom i isključio je članstvo Kijeva u NATO-u. On je također opisao nade Ukrajine da će se vratiti na svoje granice s Rusijom prije 2014. godine kao nerealne.
"Evropski saveznici moraju voditi s fronta", rekao je Hegseth novinarima u Briselu nakon sastanka Ukrajinske kontakt grupe za odbranu.
Predsjednik Trump je jasno stavio do znanja da želi brzi završetak rata, ali nije jasno kako bi se to moglo postići. Trump je u srijedu najavio da su se on i Putin u telefonskom razgovoru dogovorili da "odmah" počnu pregovore s Ukrajinom kako bi se okončao skoro trogodišnji sukob.
NATO saveznici
Ipak, američki saveznici osjećaju promjenu u tonu predsjednika od njegove inauguracije prošlog mjeseca, rekao je Charles Grant, direktor Centra za evropske reforme, istraživačke grupe sa sjedištem u Londonu.
“Iako je Trump rekao mnogo stvari koje bi zabrinule mnoge ljude o carinama, trgovini, Gazi i tako dalje, on još nije rekao ništa posebno ludo s europske tačke gledišta o Ukrajini ili NATO-u. Nije ponovio svoju prijetnju da će istupiti iz NATO-a. Rekao je da bi Evropljani trebali trošiti više [na odbranu], ali većina nas se slaže s njim u tome. Nije rekao da će prekinuti svu pomoć Ukrajini”, rekao je Grant za Glas Amerike.
“Jedno od pitanja koje će se pojaviti u Minhenu je u kojoj mjeri bi Evropljani trebali pomoći da se održi mir ako dođe do prekida vatre u Ukrajini. I svakako, francuski predsjednik [Emmanuel] Macron, i u određenoj mjeri Britanci, a možda i Friedrich Merz koji bi mogao biti sljedeći njemački kancelar, svi su za slanje trupa da održe mir u Ukrajini, ako postoji mir koji treba održati”, dodao je Grant.
Ukrajinske nade
Na ulicama Kijeva neki Ukrajinci su izrazili nadu da će konferencija u Minhenu ojačati ukrajinske veze sa Trumpovom administracijom.
"Nadamo se da će ovaj lični susret predsjednika Zelenskog i potpredsjednika Vancea dati priliku da se prenese prava situacija onoga što se danas dešava u rusko-ukrajinskom ratu", rekao je sociolog Asked Ašurbekov za Asošijeted pres.
Ukrajinski novinar Borden Semeniuk bio je manje optimističan.
“Država već tri godine živi u očekivanjima i zbog toga se smanjilo vjerovanje u to očekivanje. ... Voleo bih da vidim malo olakšanja iz situacije. Ali nemoguće je živjeti u nadi da će se to 100 posto dogoditi na ovom sastanku”, rekao je Semeniuk za AP.
Rusija i Iran nisu pozvani u Minhen. Prošle godine su organizatori konferencije rekli da njihove vlade nisu pokazale ozbiljan interes za pregovore.
Kina
U zvaničnom izvještaju Minhenske sigurnosne konferencije navodi se „multipolarizacija međunarodnog poretka“ – tema koju je pozdravila Kina, koja šalje veliku delegaciju na samit.
“Izvještaj pokazuje da je prihvatanje multipolarnog svijeta od strane međunarodne zajednice u porastu. … Kina je uvijek pozivala na ravnopravan i uredan multipolarni svijet i univerzalno korisnu i inkluzivnu ekonomsku globalizaciju”, rekao je Guo Jiakun, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova, novinarima u utorak u Pekingu.
Ranije ove sedmice, američka mornarica je provezla dva ratna broda kroz Tajvanski moreuz, što je izazvalo ljutiti odgovor Pekinga.
Kina je posljednjih mjeseci pojačala vojnu aktivnost oko Tajvana. Kina smatra Tajvan otcijepljenom provincijom koja će jednog dana biti ujedinjena s kopnom, dok Tajpej smatra ostrvo suverenom državom.
Državni sekretar Rubio bi u Minhenu trebao održati trilateralni sastanak sa saveznicima Japanom i Južnom Korejom.
Gaza
Sukob na Bliskom istoku također će biti na vrhu dnevnog reda konferencije u Minhenu, usred strahovanja da je prekid vatre između Izraela i Hamasa ugrožen.
Ponovljeni prijedlog predsjednika Trumpa da Palestinci napuste Gazu zasjenit će konferenciju, rekao je analitičar Charles Grant.
„Ne vidim da se to dešava jer ne možete samo eliminisati 2 miliona ljudi i staviti ih nigdje“, rekao je Grant.
“Ali mislim da se većina evropskih vlada nada da će Trump samo neko vrijeme gurati ovo, i da će mu to dosaditi i pričati o nečem drugom – i nada se da će krenuti dalje i zaboraviti. Ali sve dok on govori o tome, to je veoma ometajuće i stvara mnogo loših osećanja između evropskih i mnogih drugih vlada i SAD”, rekao je Grant za Glas Amerike.
Konferencija će također biti domaćin sesija o sukobima u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo. Klimatske promjene, energetska sigurnost i umjetna inteligencija također su na prepunom dnevnom redu trodnevne konferencije.
