Odbor za obrazovanje u jednom, pretežno bjelačkom, ruralnom okrugu u Virdžinji u petak je odlučio da dvjema školama vrati nazive generala iz doba Konfederacije, što je prvi sličan potez u Americi. Škole su bile preimenovane 2020. godine.
Odbor okruga Šenandoa je sa pet glasova ZA i jednim protiv poništio odluku iz 2020. godine kojom su jednoj državnoj srednjoj i osnovnoj školi ukinuti originalni nazivi kojima se odavala počast trojici vojnih lidera južnjačkih država, koje su podržavale ropstvo, za vrijeme Građanskog rata.
Prema odluci odbora, srednja škola Mauntin vju ponovo će biti poznata kao Stonvol Džekson, a osnovna škola Hani ran, kao Ešbi Li.
Riječ je o imenima najpoznatijih vojnih lidera za vrijeme Konfederacije. Robert E. Li bio je komandant vojske sjeverne Virdžinije, Tomas Džonatan "Stonvol" Džekson general u pješadiji Konfederacija, a Tarner Ešbi komandant konjice. Sva trojica su bili iz Virdžinije.
Promjena naziva škola mora da bude finansirana iz privatnih izvora, a ne državnih fondova.
Odluka odbora u Virdžiniji suprotna je četvorogodišnjem trendu da se sa američkih škola i drugih javnh zgrada i institucija uklanjaju nazivi i simboli povezani sa Konfederacijom, posle protesta zbog rasne nepravde koje je podstaklo policijsko ubistvo crnca Džordža Flojda u Mineapolisu 2020. godine.
Među više od 60 škola širom zemlje sa kojih su od 2020. skinuti nazivi povezani sa Konfederacijom, ni jedna nije do sada primijenila tu odluku, prema podacima vebsajta "Education Week", koji prati to pitanje.
To pitanje je i dalje sporno za mnoge konzervativce, naročito među bjelcima na jugu, koji smatraju da se spomenicima i nazivima iz doba Konfederacije odaje počast tradiciji i istoriji američkog juga.
Slične argumente iznosili su građani koji su u četvrtak veče podržali odluku da se školama u Virdžiniji vrate stari nazivi.
Protivnici su međutim poručivali da su takvi simboli i spomenici zaostaci rasističke ideologije, koja se kasnije odražavala u rasnoj segregaciji i diskriminaciji posle Građanskog rata.
Mnogi su podsjetili da je srednja škola Stonvol Džekson dobila taj naziv 1959. godine kada je bilo dozvoljeno samo bijeloj djeci da je pohađaju, dok su se politički lideri u Virdžiniji i dalje opirali rasnoj integraciji koju je naložio Vrhovni sud.
Okrug Šenandoa, u kojem se vodila debata, je pretežno bjelački i republikanski. Nalazi se u dolini Šenandoa, oko 240 kilometara udaljenoj od Ričmonda, prijestonice Konfederacije. Crnci čine manje od tri odsto stanovništva u tom okrugu.
Glasanje o preminovanju škola pokrenula je lokalna konzervativna grupa, Koalicija za bolje škole, koja se pozvala na "kulturološki značaj" i "istorijski kontekst" originalnih naziva.
Takođe je navela rezultate ankete, koju je poslala stanovnicima školskih okruga, prema kojoj je - kako je saopšteno - više od 90 odsto ispitanika podržalo povratak na nazive iz doba Konfederacije.
Sara Kors, koja je pohađala obje škole, jedna je od liderki grupe građana koja se protivila promjeni trenutnih naziva. Grupa je prikupila 687 potpisa za svoju onlajn peticiju. Njeno najstarije dijete pohađa srednju školu, u koju će upisati i mlađe.
"Ne želim da na njihovim diplomama piše nešto što se povezuje sa generalom Konfederacije. Morala sam da se sa tim suočavam cijelog života. Ne želim to i svojoj djeci", rekla je Kors i dodala da je politički sastav odbora postao konzervativniji protekle četiri godine.
Kajl Gatšel, potpredsjednik odbora, rekao je da je promjena naziva škola 2020. godine doprinijela tome da odbor postane konzervativniji.
