Ukrajinska vojska saopštila je da je od Rusije preuzela strateške platforme za bušenje plina i nafte u Crnom moru „Boyko Towers“. Otkako ih je okupirala 2015. godine, Rusija je platforme koristila za polijetanje helikoptera.
„Rusija je lišena mogućnosti da u potpunosti kontroliše vode Crnog mora, a to čini Ukrajinu mnogo bliže povratku Krima", saopštilo je Ministarstvo odbrane Ukrajine.
Navedeno je da su napad izvele specijalne ukrajinske jedinice, te da su u njemu zaplijenjeni helikopterska municija i radarska oprema, kao i da je oštećen jedan ruski avion.
Takođe, ukrajiniski zvaničnici naveli su da su u okviru kontraofanzive imali uspjehe i na drugim dijelovima fronta, na primjer oko Bahmuta, potpuno razorenog grada na istoku, oko kojeg se mjesecima vode borbe i iz kojeg se ukrajinska vojska povukla u maju.
U regionu Zaporožja, koji je glavna meta kontraofanzive, nakon zauzimanja grada Robotin ukrajinska vojska postepeno napreduje kroz minska polja i utvrde u smjeru Tokmaka, važnog logističkog centra i željezničkog čvorišta za rusku vojsku.
Navode ukrajinske vojske o uspjesima na bojnom polju teško je nezavisno potvrditi.
Tokom noći, Rusija je ponovo dronovima napala Krivi Rih, rodni grad predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, ali nisu prijavljene žrtve.
Potencijalni problem: Nedostatak hrane
Visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Turk izjavio je u ponedjeljak da su povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative za žito i ruski napadi na ukrajinske objekte za skladištenje žitarica znatno povećali cijene hrane u mnogim zemljama u razvoju.
Govoreći na sjednici Savjeta za ljudska prava u Ženevi, Turk je rekao da je došlo do toga da "pravo na hranu nije dostupno mnogim ljudima", posebno ističući tešku situaciju u Somaliji.
Crnomorska inicijativa za žito omogućavala je izvoz ukrajinskog žita preko Crnog mora. Rusija je izašla iz sporazuma u julu, žaleći se da nije ispoštovan paralelni sporazum o uklanjanju prepreka ruskom izvozu hrane i đubriva.
Švedska: Povećan budžet za odbranu
Švedska vlada je saopštila da želi da poveća budžet za odbranu za 28%, što bi je dovelo na put ka ispunjenju cilja o 2% potrošnje bruto društvenog prozvoda za vojne svrhe, kojeg je postavio NATO. Švedska planira pristup ovoj vojnoj alijansi.
„Nalazimo se u najozbiljnijoj političkoj situaciji od kraja Drugog svjetskog rata, što zahtijeva od Švedske da ima odbranu koja je spremna da štiti švedsku teritoriju“, rekao je ministar odbrane te zemlje Pal Jonson, prilikom predstavljanja prijedloga budžeta za odbranu.
Jonson je dodao da se Švedska mora prilagoditi i pripremiti za pridruživanje NATO-u, ali i da mora nastaviti pružati podršku Ukrajini.
U maju prošle godine, Švedska i njen susjed Finska su zatražile pristup NATO alijansi, nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ostale zemlje su ratifikovale ulazak Finske u NATO, ali Švedska još čeka da postane 32 članica.
Pošto sve zemlje članice moraju podržati pridruživanje novih zemalja, Švedska je na čekanju zbog Turske koja navodi da Švedska odbija da izruči desetine ljudi koje ona sumnjiči za veze za kurdskim organizacijama.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je tokom NATO samita u julu da će njegova zemlja odustati od blokiranja Švedske, ali turski parlament još nije odobrio švedsku aplikaciju. Ni Mađarska to još nije učinila.
