Kijev i zapadni saveznici su u Hagu otvorili novi centar koji će istraživati ruski državni vrh zbog agresije na Ukrajinu.
Nova ustanova ima za cilj prikupljanje dokaza o odluci ruskog državnog vrha za pokretanje invazije na Ukrajinu. Njen naziv je „Međunarodni centar za krivično gonjenje zločina agresije protiv Ukrajine“.
Na konferenciji za medije povodom otvaranja centra, glavni tužilac Ukrajine, Andrij Kostin, govorio je o važnosti takve odluke.
“Danas smo se ovdje okupili povodom zaista istorijskog trenutka. Rekao bih da je to trenutak koji definiše ovu epohu, kada civilizovani svijet ne samo da izražava, nego i konkretnim akcijama pokazuje da je odgovornost ono što je najvažnije“, rekao je Kostin.
Tužioci iz Ukrajine, Evropske unije i Sjedinjenih Država radiće na pravljenju krivične optužnice protiv Rusije.
"Američki Sekreatarijat za pravdu je ponosan što stoji uz naše evropske partnere i što će biti među prvima koji će učestvovati u radu 'Međunarodnog centra za krivično gonjenje zločina agresije protiv Ukrajine'", navedeno je u saopštenju Keneta Polajta, pomoćnika glavnog američkog tužioca.
Sjedinjene Države će predstavljati specijalna tužiteljica Džesika Kim.
Međutim, novi centar nema mogućnost da ruske lidere izvede pred sudije.
“Ovo nije tribunal. On nema moć da istražuje pojedince, da krivično goni, da ima suđenja ili bilo šta slično”, objasnio je u intervjuu za Glas Amerike Filip Sands, profesor prava na Univerzitetskom koledžu u Londonu i stručnjak za međunarodno pravo.
“To je neka vrsta preduslova. Prikupiće dokaze u vezi sa malim brojem pojedinaca koji su učestvovali u odluci da se počne i da se nastavi rat”, dodao je Sands.
Centar će da funkcioniše uz Međunarodni krivični sud, koji već istražuje ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, ali ne i zločin agresije.
“To pitanje, pitanje agresije, odluka da se pokrene nelegalni rat, je izvan jurisdikcije Međunarodnog krivičnog suda“, kaže Sands.
Ukrajina: 400.000 zločina
Zločin agresije korijene ima u suđenjima u Nirnbergu na kraju Drugog svjetskog rata i procesuiranju nacističkih lidera. Tada se to zvalo zločin protiv mira.
Nijedan sud na svijetu trenutno nema nadležnost za takve slučajeve. Ali Sands kaže da je ključno da oni koji su pokrenuli invaziju na Ukrajinu, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina, budu procesuirani za zločin agresije.
“Zašto? Zato što je to jedini zločin koji je zločin liderstva, jedini gdje možete odmah ići na one koji su na vrhu. Takođe, pošto je to zločin koji je povod za sve druge. Da nije bilo rata, ne bismo govorili od ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti“, kaže Sands.
Saveznici Rusije bi se vjerovatno usprotivili osnivanju globalnog tribunala poput onog u Nirnbergu.
“Daleko je od izvjesnog da li će i kada biti osnovan tribunal. Ali u konačnici, na kraju dana, to bi mogao biti evropski ili regionalni tribunal prije nego globalni tribunal. I to bi mogao biti način da se izbjegne takvo političko pitanje“, navodi Sands.
Ukrajina navodi da je dokumentovala više od 400.000 zločina koji imaju veze sa ruskom invazijom, uključujući ciljano ubijanje civila, poput prošlosedmičnog raketnog napada na Kramatorsk, zatim seksualno nasilje, mučenje i prisilno raseljavanje civila, pa i djece.
Vlasti u Kijevu se nadaju da bi krivicu za pokretanje rata mogle pripisati ruskom državnom vrhu. Moskva negira činjenje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i zločina agresije.
