Ukrajina i njeni saveznici zatražili su u utorak na konferenciji u Berlinu podršku za zaštitu ukrajinskih gradova od ruskih granata i pozvali međunarodne kompanije da ulože svoju vjeru i milijarde dolara u poslijeratnu obnovu.
Kijev se nada da će konferencija o obnovi učvrstiti akreditive Ukrajine kao buduće članice Evropske unije (EU), dostojne ogromnih finansijskih injekcija za rekonstrukciju - čak i dok ruske snage nastavljaju sporo napredovati na istoku Ukrajine.
Švajcarska će narednog vikenda biti domaćin samita o postizanju mira u Ukrajini, kojeg Kina izbjegava, a Rusija – koja nije pozvana – odbacuje kao gubljenje vremena.
Govoreći uz njemačkog kancelara Olafa Šolca, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija već uništila dovoljno energetske infrastrukture potrebne za napajanje Berlina i Minhena zajedno.
On se nada da će osigurati obećanja o milijardama evra za odbranu i sporazume o izgradnji novog i modernijeg energetskog sistema.
„Ukrajina pati od najrazornijeg oblika ruskog pogleda na energiju kao na oružje“, rekao je Zelenski.
Pozivajući se na procjenu Svjetske banke da bi Ukrajini moglo trebati 500 milijardi dolara tokom jedne decenije, Šolc je rekao da kompanijama mora biti ponuđen poslovni argument za ulaganje, te je govorio o potencijalu Ukrajine u raznim sektorima, uključujući obnovljive izvore energije, IT i farmaciju.
Takođe je rekao da Njemačka šalje više sistema protivvazdušne odbrane kako bi ojačala odbranu Ukrajine od ruskih napada na gradove i kritičnu infrastrukturu, više od dvije godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju punog obima.
"Najbolja vrsta rekonstrukcije je ona koja se uopšte ne mora desiti", rekao je on.
Ministar odbrane Njemačke Boris Pistorijus najavio je da će Njemačka isporučiti još 100 raketa protivvazdušne odbrane Patriot u inicijativi sa Danskom, Holandijom i Norveškom.
Ruska kampanja vazdušnog bombardovanja koja je počela u martu nanijela je toliko veliku štetu proizvodnim kapacitetima da su isključenja struje morala biti zakazana širom Ukrajine.
Zelenski i Šolc će ove sedmice prisustvovati i Samitu G7 zemalja u Italiji.
Upitan šta očekuje od konferencije u Švajcarskoj, koja ima za cilj da izgradi podršku mirovnim prijedlozima Kijeva, Zelenski je rekao da je činjenica da se to čak i događa rezultat, jer je sve teže držati zemlje aktivne kako se rat odugovlači.
"Važno je ne predati (inicijativu) ... Rusiji", rekao je on. "Zato što je ruska inicijativa bila demonstrirana na dan invazije u punom obimu. Njihova vizija je okupacija naše zemlje."
U intervjuu za Rojters tokom konferencije, gradonačelnik drugog ukrajinskog grada, Harkova, rekao je da su zapadno oružje i dozvola za upotrebu protiv ciljeva unutar Rusije pomogli da stanje postane mirnije.
Zelenski se obratio i njemačkom parlamentu, gdje su njegov govor bojkotovale dvije stranke, uključujući krajnje desničarsku Alternativu za Njemačku (AfD), čija je podrška porasla na evropskim izborima prošlog vikenda.
Govoreći uz Šolca i Zelenskog, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je sporazume vrijedne 1,5 milijardi dolara s bankama, kako bi pomogla privlačenju privatnih investicija za Ukrajinu.
Ona je takođe rekla da će EU sama isporučiti Ukrajini 1,9 milijardi evra do kraja mjeseca i da će Kijev imati koristi od prihoda od kamata na zamrznutu rusku imovinu.
"(Ruski predsjednik Vladimir) Putin mora propasti, a Ukrajina mora pobijediti", rekla je ona.
"A mi moramo pomoći Ukrajini da se podigne iz pepela i da bude gospodar svoje vlastite budućnosti. To znači, prije svega, da Ukrajini moramo pružiti sredstva da se brani."
Neposredno pred konferenciju u Berlinu, glavni ukrajinski zvaničnik za obnovu, Mustafa Najem, podnio je ostavku, nevodeći da "sistemske prepreke" čine njegov posao neodrživim.
Specijalna izaslanica SAD Peni Pritzker rekla je da obaveze za obnovu Ukrajine "podrazumijevaju dobro upravljanje od onih koji upravljaju naporima obnove u ukrajinskoj vladi".
"Hitno je da se pozabavimo korupcijom, izbjegavanjem plaćanja carine, sivim tržištima", rekla je ona.
