Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je zaustaviti rat u Ukrajini dogovorenim prekidom vatre koji priznaje trenutne linije fronta, izjavila su četiri ruska izvora za agenciju Rojters, uz napomenu da je Putin spreman da nastavi ratovanje ako Kijev i Zapad ne odgovore.
Tri izvora, upoznata sa diskusijama u Putinovom okruženju, rekla su da je ruski lider izrazio frustraciju maloj grupi savjetnika zbog, kako smatra, pokušaja koje podržava Zapad da se blokiraju pregovori, kao i zbog odluke ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da ne prihvati razgovore.
"Putin može da ratuje koliko god je potrebno, ali Putin je takođe spreman za prekid vatre - da zamrzne rat", kaže visoki ruski izvor koji je sarađivao sa Putinom i ima saznanja o razgovorima na najvišem nivou u Kremlju.
Putin: Obnoviti mirovne pregovore, ali sa legitimnim liderima Ukrajine
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u petak da je potrebno obnoviti mirovne pregovore o Ukrajini, ali da će Rusija razgovarati samo sa legitimnim liderima u Kijevu.
Putin je na konferenciji za novinare tokom posete Bjelorusiji takođe rekao da razgovori moraju odražavati "današnje realnosti na terenu".
Rusija je bacila sumnju u legitimnost ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nakon što je Kijev rekao da neće održati predsjedničke izbore ove godine zbog rata s Rusijom, koji je već u trećoj godini.
On je, kao i ostali Rojtersovi izvori u ovom tekstu, govorio pod uslovom anonimnosti, imajući u vidu osjetljivost teme.
Za ovu priču Rojters je razgovarao sa ukupno pet ljudi koji rade ili su radili s Putinom na višem nivou u političkom i poslovnom svijetu. Peti izvor nije komentarisao zamrzavanje rata na trenutnim linijama fronta.
Putinov portparol Dmitrij Peskov, u odgovoru na zahtjev za komentar, rekao je da je ruski lider više puta jasno stavio do znanja da je Rusija otvorena za dijalog kako bi postigla svoje ciljeve, rekavši da zemlja ne želi "vječni rat".
Ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba rekao je u petak da je cilj ruskih komentara o primirju da se poremeti mirovni samit u Švajcarskoj narednog meseca, koji predvoji Kijev.
"Putin očajnički pokušava da poremeti mirovni samit u Švajcarskoj 15. i 16. juna", napisao je Kuleba na Eksu.
Prošlonedjeljno imenovanje ekonomiste Andreja Belusova za ruskog ministra odbrane neki zapadni vojni i politički analitičari vidjeli su kao stavljanje ruske ekonomije na trajnu ratnu osnovu kako bi se pobijedilo u dugotrajnom sukobu.
To je uslijedilo nakon kontinuiranih pritisaka na bojnom polju i teritorijalnog napredovanja Rusije posljednjih sedmica.
Međutim, izvori kažu da bi Putin, reizabran u martu na novi šestogodišnji mandat, radije iskoristio trenutni zamah Rusije da ostavi rat iza sebe. Nisu direktno komentarisali novog ministra odbrane.
Na osnovu svojih saznanja o razgovorima na višim nivoima u Kremlju, dva izvora su izjavila da Putin smatra da su dobici u ratu do sada dovoljni da proda pobjedu ruskom narodu.
Najveći kopneni sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata koštao je desetine hiljada života na obje strane i doveo do oštrih sankcija Zapada ruskoj ekonomiji.
Tri izvora su rekla da je Putin shvatio da bi bilo kakav dramatičan novi napredak zahtijevao još jednu mobilizaciju širom zemlje, koju ne želi, a jedan izvor, koji poznaje ruskog predsjednika, kaže da je njegova popularnost pala nakon prve mobilizacije u septembru 2022.
Nacionalni poziv za mobilizaciju je uplašio dio stanovništva u Rusiji, što je dovelo do toga da stotine hiljada ljudi koji su bili u dobi za služenje vojske napuste zemlju. Ankete su pokazale da je Putinova popularnost pala za nekoliko poena.
Peskov je rekao da Rusija nema potrebu za mobilizacijom i umjesto toga regrutuje dobrovoljce u oružane snage.
Izgledi za prekid vatre, ili čak mirovni pregovori, trenutno ne izgledaju izvjesni.
Zelenski je više puta rekao da mir po Putinovim uslovima ne dolazi u obzir. On je obećao da će povratiti izgubljenu teritoriju, uključujući Krim, koji je Rusija anektirala 2014. godine. Potpisao je dekret 2022. kojim je bilo kakav razgovor sa Putinom formalno proglašen "nemogućim".
Jedan od izvora predviđa da se dogovor ne može dogoditi dok je Zelenski na vlasti, osim ako ga Rusija zaobiđe i ne postigne dogovor s Vašingtonom. Međutim, američki državni sekretar Entoni Blinken, govoreći u Kijevu prošle sedmice, rekao je novinarima da ne vjeruje da je Putin zainteresovan za ozbiljne pregovore.
Razgovori u Švajcarskoj
Ukrajina se priprema za razgovore čiji je domaćin Švajcarska narednog mjeseca, a čiji je cilj ujediniti međunarodno mišljenje o tome kako okončati rat. Pregovori su organizovani na inicijativu Zelenskog koji je rekao da Putin ne bi trebalo da prisustvuje. Švajcarska nije pozvala Rusiju.
Iz Moskve navode da razgovori nisu kredibilni bez Rusije. Ukrajina i Švajcarska žele da prisustvuju ruski saveznici, uključujući Kinu.
Govoreći u Kini 17. maja, Putin je rekao da bi Ukrajina mogla iskoristiti švajcarske pregovore kako bi privukla širu grupu zemalja da podrže zahtjev Zelenskog za potpunim povlačenjem Rusije, za šta je ruski predsjednik rekao da bi to bio nametnuti uslov, a ne ozbiljni mirovni pregovori.
Švajcarsko ministarstvo spoljnih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar Rojtersa.
"Spremni smo za diskusiju. Nikada to nismo odbili", rekao je Putin u Kini.
Kremlj kaže da ne komentariše napredak onoga što naziva svojom specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini, ali je više puta naveo da je Moskva otvorena za ideju razgovora zasnovanih na "novim realnostima na terenu".
Odgovarajući na pitanja za ovu priču, portparol Stejt Departmenta je rekao da svaka inicijativa za mir mora poštovati ukrajinski "teritorijalni integritet, unutar njenih međunarodno priznatih granica" i opisao Rusiju kao jedinu prepreku miru u Ukrajini.
"Kremlj tek treba da pokaže bilo kakav značajan interes za okončanje svog rata, upravo suprotno", rekao je portparol.
U prošlosti je Kijev odbacivao navodnu spremnost Rusije da razgovara kao pokušaj da se na nju prebaci krivica za rat.
Iz Kijeva kaže da se Putinu, čiji je tim više puta poricao da je planirao rat prije invazije na Ukrajinu 2022. godine, ne može vjerovati da će poštovati bilo koji dogovor.
I Rusija i Ukrajina su takođe rekle da strahuju da će druga strana iskoristiti bilo kakav prekid vatre za dodatno naoružavanje.
Kijev i njegove zapadne pristalice računaju na paket američke pomoći od 61 milijarde dolara i dodatnu evropsku vojnu pomoć kako bi preokrenuli ono što je Zelenski za Rojters ove sedmice opisao kao "jedan od najtežih trenutaka" rata punih razmjera.
Pored nestašice municije nakon kašnjenja SAD u odobravanju paketa, Ukrajina je priznala da ima poteškoće da regrutuje dovoljno vojnika i prošlog mjeseca je snizila starosnu granicu za muškarce koji mogu biti pozvani u rat - sa 27 na 25 godina.
Teritorija
Svi izvori Rojtersa sugerišu da je Putinovo insistiranje da se u dogovoru učvrsti bilo kakva dobit na bojnom polju nešto o čemu se ne može pregovarati.
Putin bi, međutim, bio spreman da se zadovolji sa teritorijom koju ima sada i zamrzne sukob na trenutnim linijama fronta, rekla su četiri izvora.
„Putin će reći da smo pobijedili, da nas je NATO napao i da smo sačuvali suverenitet, da imamo kopneni koridor do Krima, što je tačno“, rekao je jedan od njih.
Zamrzavanje sukoba po sadašnjim linijama razgraničenja ostavilo bi Rusiju u posjedu značajnih dijelova četiri ukrajinske regije koje je Rusija formalno uključila u svoj sastav u septembru 2022. godine, ali bez potpune kontrole ni nad jednom od njih.
Takav aranžman ne bi bio u skladu sa ciljevima koje je Moskva postavila sebi u to vrijeme, kada je rekla da joj četiri ukrajinske regije - Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson - sada u potpunosti pripadaju.
Peskov je rekao da ne može biti govora o vraćanju četiri regije koje su sada - prema njenom vlastitom ustavu - trajno u sastavu Rusije.
Još jedan faktor koji doprinosi navodnom stavu ruskog lidera da rat treba da se završi jeste da što se duže odugovlači, to se više veterana prekaljenih u borbi vraća u Rusiju, nezadovoljnih poslijeratnim izgledima za posao i prihode, što potencijalno stvara tenzije u društvu, rekao je jedan od izvora koji su sarađivali sa Putinom.
Rusija će gurati dalje
U februaru su tri ruska izvora rekla Rojtersu da su SAD odbacile prethodni Putinov prijedlog o prekidu vatre kako bi se zamrznuo rat.
U nedostatku primirja, Putin želi da zauzme što je moguće više teritorije kako bi pojačao pritisak na Ukrajinu, dok nastoji da iskoristi neočekivane prilike da dobije više, rekla su tri izvora.
Ruske snage kontrolišu oko 18% Ukrajine i ovog mjeseca su se usredsredile na sjeveroistočni region Harkova.
Putin računa na veliku populaciju Rusije u poređenju sa Ukrajinom da održi superiornu premoć u ljudstvu, čak i bez mobilizacije, potkrijepljene neobično velikodušnim platnim paketima za one koji se prijave.
"Rusija će nastaviti da gura dalje", rekao je izvor koji je sarađivao sa Putinom.
Putin će polako osvajati teritorije sve dok Zelenski ne napravi ponudu da prestane, rekao je Rojtersov sagovornik, dodajući da je ruski lider saradnicima izrazio stav da Zapad neće obezbijediti dovoljno oružja Ukrajini, narušavajući moral te zemlje.
Američki i evropski lideri rekli su da će stajati uz Ukrajinu sve dok joj ne bude zagarantovan bezbjednosni suverenitet. Zemlje NATO i saveznici kažu da pokušavaju da ubrzaju isporuke oružja.
“Rusija bi u bilo kojem trenutku mogla okončati rat povlačenjem svojih snaga iz Ukrajine, umjesto da nastavi sa brutalnim napadima na ukrajinske gradove, luke i ljude svakog dana”, stoji u odgovoru Stejt Departmenta na pitanje o zalihama oružja.
Svih pet izvora izjavili su Rojtersu da je Putin rekao savjetnicima da nema planove prema teritoriji NATO članica, odražavajući njegove javne komentare o tom pitanju. Dva izvora navela su zabrinutost Rusije zbog rastuće opasnosti od eskalacije sa Zapadom, uključujući nuklearnu eskalaciju, zbog sukoba u Ukrajini.
Stejt Department je saopštio da SAD nisu promijenileu svoju nuklearnu poziciju, niti su vidjele bilo kakve znakove da se Rusija sprema upotrijebiti nuklearno oružje.
"Nastavljamo da pratimo strateško okruženje i ostajemo spremni", rekao je portparol Stejt Departmenta.
