Svjetska banka saopštila je u ponedeljak da bi cijene nafte mogle da dostignu do sada nezabilježen nivo ako se proširi sukob Izraela i Hamasa, te da bi to dovelo i do povećanja cijena hrane širom svijeta.
Prema procjeni te međunarodne finansijske institucije, koja se odnosi na tržište sirovina, ističe se da bi posljedice aktuelnog konflikta po cijene nafte trebalo da budu ograničene, ali da bi se brzo pogoršale ako bi došlo do eskalacije sukoba.
Napad ekstremističke grupe Hamas na Izrael i vojna operacija te zemlje podstakli su strahovanja od šireg bliskoistočnog sukoba. Izraelski tenkovi i pješadija ušli su u Gazu tokom vikenda, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio je "drugu fazu rata". Zvaničnici Hamasa zatražili su pomoć od regionalnih saveznika, među kojima je i Hezbolah u Libanu kojeg podržava Iran.
U izvještaju Svjetske banke navode se tri scenarija za globalno snabdijevanje naftom.
U prvom, koji predviđa "mali poremećaj", posljedice bi trebalo da budu ograničene ako se sukob ne proširi. U tom slučaju, Svjetska banka prognozira pad cijena nafte sa trenutnih oko 90 dolara po barelu na u prosjeku 81 dolar naredne godine.
Međutim, u slučaju "umjerenog poremećaja" - kao što je to bio slučaj za vrijeme rata u Iraku - globalno snabdjevanje naftom od oko 100 miliona barela dnevno palo bi za 3 do 5 miliona, što bi podstaklo skok cijena za 35 odsto.
Kada je riječ o scenariju koji predviđa "veliki poremećaj" - po ugledu na arapski naftni embargo 1973. godine - globalne zalihe nafte smanjile bi se za 6 do 8 miliona barela dnevno, a cijene bi mogle da skoče od 56 do 75 procenata, na 140 do 157 dolara po barelu, navodi se u izvještaju.
Indermit Gil, glavni ekonomista Svjetske banke, rekao je da je ruska invazija na Ukrajinu već izazvala poremećaje u globalnoj ekonomiji "koji su i danas prisutni".
"Ako konflikt eskalira, globalna ekonomija će se suočiti sa dvostrukim energetskim šokom prvi put poslije više decenija - ne samo od rata u Ukrajini već i Bliskog istoka", upozorio je Gil.
Ajan Kose, zamjenik glavnog ekonomiste, rekao je bi da više cijene naftte neminovno rezultirale rastom cijena hrane.
"Ako se ostvare procjene o velikom poremećaju, to bi dovelo do rasta inflacije u vezi sa cijenama hrane, koja je već velika u mnogim zemljama u razvoju zbog ruske invazije na Ukrajinu. Eskalacija najnovijeg konflikta bi pogoršala nestabilnost u snabdijevanju hranom, ne samo u regionu već i širom svijeta", rekao je Kose.
Cijene nafte su porasle za 6 odsto od početka sukoba na Bliskom istoku. Porasla je i vrijednost zlata za 8 procenata, što se obično događa za vrijeme konflikta, saopšteno je iz Svjetske banke.
Neki ekonomisti sumnjaju da će doći do masovnih nestašica nafte u Americi, s obzirom na to da je domaća proizvodnja na najvećem nivou do sada.
Američka sekretarka za finansije Dženet Jelen rekla je prošle nedelje da Bajdenova administracija pomno prati ekonomske posljedice izraelskog rata protiv Hamasa.
"Za sada nismo vidjeli veće globalne posljedice", rekla je Jelen, ali i dodala da bi one mogle da budu veće ako se rat proširi.
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol rekao je da zbog ruske invazije i najnovijeg nasilja između Izraela i Hamasa u Gazi niko ne može da ga ubijedi da su "nafta i gas bezbjedni energetski izvori za zemlje ili potrošače".
