NATO je u četvrtak obilježio 75. godišnjicu kolektivne odbrane širom Evrope i Sjeverne Amerike, dok su njegove najviše diplomate obećale da neće mijenjati politiku prema Ukrajini gdje bolje naoružane ruske trupe pokušavaju da učvrste kontrolu na ratištu.
Godišnjica je obilježena dok alijansa - koja sada broji 32 članice - razmatra planove da Ukrajini pruži pouzdaniju dugoročnu vojnu pomoć. Ukrajina, koja se suočava sa nestašicama municije, ove nedelje je spustila starosnu granicu za regrutaciju sa 27 na 25 godina da bi popunila vojne redove. Kijev je takođe zatražio dodatnu protivvazdušnu odbranu da bi se suprostavio ruskim raketnim napadima.
"Nisam želio da upropastim rođendansku zabavu za NATO, ali sam morao da uputim otrežnjujuću poruku u ime Ukrajinaca o ruskim vadušnim napadima na moju zemlju, koji uništavaju naš energetski sistem, ekonomiju, ubijaju civile", rekao je ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba, koji je prisustvovao sastanku Savjeta NATO-Ukrajina.
Kuleba se zahvalio saveznicima zato što su se saglasili da će tražiti zalihe raketa Patriot koje bi mogle da se pošalju Ukrajini. Patriot "je jedini sistem koji efikasno presreta balističke rakete", rekao je ukrajinski diplomata.
Američki državni sekretar Entoni Blinken je uoči sastanka sa Kulebom rekao da su "podrška Ukrajini i riješenost svake zemlje zastupljene u NATO-u, i dalje čvrsti".
"Uradićemo sve što možemo, saveznici će uraditi sve što mogu, da osiguraju da Ukrajina ima ono što joj je potrebno da nastavi da se bori protiv ruske agresije, koja se svakodnevno pogoršava. To nije samo ukrajinska borba, već borba svih, zato što Rusija ne čini samo agresiju protiv Ukrajine i njenog naroda, već je to agresija i protiv samih principa koji su srž međunarodnog sistema", rekao je Blinken.
Sastanak o Ukrajini, koji je bio duži od planiranog, održan je posle ceremonije na kojoj je obilježen dan potpisivanja ugovora o osnivanju NATO-a - 4. april 1949. godine u Vašingtonu. Veća proslava planirana je na samitu NATO lidera u američkoj prijestonici od 9. do 11. jula.
"Sviđa mi se Vašingtonski ugovor. Ne samo zato što je veoma kratak", rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg uz osmjeh. "Samo 14 paragrafa na nekoliko stranica. Nikada jedan dokument sa tako malo riječi nije značio toliko mnogo velikom broju ljudi. Toliko bezbjednosti, prosperiteta, mira".
Švedski ministar spoljnih poslova Tobijas Bilstrom prvi put je prisustvovao ministarskom sastanku od kako je njegova zemlja prošlog mjeseca postala 32. članica alijanse. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine podstakla je Švedsku i Finsku da se pridruže NATO-u.
"NATO predstavlja slobodu izbora. Demokratske zemlje, slobodni građani donose odluke da se pridružuju. Za razliku od toga kako se Rusija širi agresijom ili nelegalnom aneksijom", rekla je finska šefica diplomatije Elina Valtonen.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je pokrenuo rat dijelom i zbog širenja NATO-a bliže ruskim granicama.
Redovi alijanse su se gotovo utrostručili u odnosu na 12 osnivačkih zemalja, ali su se Finska i Švedska pridružile u rekordnom roku da bi postale dio garancije o kolektivnoj bezbjednosti.
Ta garancija je u Članu 5 Vašingtonskog ugovora koji predviđa da na napad na jednu članicu moraju da odogovore sve. Taj član je samo jednom korišten, nakon napada Al Kaide na Ameriku 2001. godine.
Predsjednik Džo Bajden je u saopštenju pozdravio NATO kao "najveću vojnu alijansu u svjetskoj istoriji".
"Moramo da se prisjetimo da sveta obaveza prema našim saveznicima - da ćemo braniti svaki pedalj NATO teritorije - i nas čini sigurnijim, i Americi pruža bastion bezbjednosti kakav ne postoji u bilo kojoj drugoj zemlji u svijetu", poručio je Bajden.
Ukrajina danas takođe želi da bude članica, ali je za to potrebna jedinstvena odluka NATO-a i nema konsenzusa o tom pitanju. Većina članica je protiv toga dok rat bijesni. Za sada, alijansa obećava da će vrata ostati otvorena za članstvo Ukrajine u budućnosti.
NATO članice takođe ne mogu da se saglase da li će naoružavati Ukrajinu. Kao organizacija, zapadna vojna alijansa pruža pomoć kao što su transportna vozila, gorivo, medicinske zalihe i oprema za deminiranje, ali ne i oružje. Međutim, mnoge članice daju oružje i municiju na bilateralnoj osnovi.
NATO je uglavnom bio usredsređen na jačanje granica blizu Rusije i Ukrajine da bi Putina odvratio od napada na članice.
