Demokratska stranka nema plan B ako bi predsjednik SAD Džo Bajden iz bilo kojeg razloga odlučio da zaustavi svoju kampanju za reizbor 2024. godine, a iznenadna potreba da ga zamijene drugim kandidatom izazvala bi komplikovanu i ružnu unutarstranačku bitku.
Uprkos slabim anketama i pitanjima o njegovim godinama, koja dolaze i od nekih demokrata, Bajden se drži svog plana da se kandiduje za drugi mandat, nakon što je u aprilu objavio da će se ponovo kandidovati i time otvorio sebi put bez ozbiljnih izazivača unutar stranke.
Čak i kada bi sada u izbore uskočilo više demokratskih kandidata, put naprijed bi bio nejasan jer su rokovi za ulazak na primarne izbore u ključnim državama kao što su Nevada, Južna Karolina i Džordžija već prošli.
Bajdenovi lojalisti, pozivajući se na njegov dosadašnji rad, tvrde da stranci nije potreban rezervni plan da porazi vjerovatnog republikanskog kandidata Donalda Trampa, kojeg je Bajden pobijedio na izborima 2020. godine.
Među mogućim scenarijima da predsjednik (81) ipak odustane, jedna od opcija je da demokrate u avgustu sljedeće godine izaberu drugog kandidata na svojoj konvenciji, ili čak i kasnije, u skladu sa stranačkim pravilima.
Rojters je razgovarao sa brojnim sadašnjim i bivšim zvaničnicima koji, iako jasno žele da Bajden uspije, priznaju da bi se stranka mogla suočiti sa problemima ako najstariji predsjednik u američkoj istoriji bude imao neki zdravstveni problem, ili se iz drugih razloga povuče iz takmičenja za Bijelu kuću.
Bajdenova potpredsjednica, Kamala Heris, koja ima vlastitih problema s popularnošću, ne bi ga automatski zamijenila kao glavnog kandidata ako se povuče. Ona bi imala koristi od infrastrukture njihove zajedničke kampanje ako bi se kandidovala za predsjedničku poziciju u njegovom odsustvu, ali bi se i druge demokrate vjerovatno uključile u utrku.
"Ne postoji plan B. Ako se on iznenada ne bi kandidovao, kandidovali bi se svi koje poznajete. Potpredsjednica nikoga ne plaši", rekao je visoki demokrat za Rojters.
Ako bi Bajden odustao dok su demokratski predizbori u toku, drugi kandidati bi se mogli pridružiti utrci, ovisno o zahtjevima za prijavu koje imaju savezne države.
Obično su potrebni mjeseci da se uspostavi predsjednička kampanja i prikupi novac za izbornu trku, a rokovi za ulazak na glasanje u nekim od država, uključujući Kaliforniju, Ilinois i Mičigen, približavaju se u narednim sedmicama.
Demokratski zvaničnici su ujedinjeni iza predsjednika, uprkos određenoj strepnji, kažu, jer bi se u protivnom druga poznata imena već uključila u trku.
"Džo Bajden će biti demokratski kandidat i on će pobijediti bilo kojeg MAGA ekstremistu kojeg republikanci predlože", rekao je portparol Bajdenove kampanje Danijel Vesel, u kontekstu slogana bivšeg predsjednika Trampa "Učinimo Ameriku ponovo velikom" (Make America Great Again – MAGA).
Tramp (77), koji je favorit za republikansku nominaciju, takođe se suočava sa zabrinutošću zbog svojih godina i niza optužnica, uključujući i optužbe zbog pogrešnog rukovanja povjerljivim dokumentima i miješanja u izbore 2020. godine, koje je izgubio od Bajdena. On poriče da je kriv.
Više kandidata izaziva Trampa u republikanskoj primarnoj utrci, dajući stranci potencijalne alternative u malo vjerovatnom slučaju da Tramp odustane.
Dobro za zemlju?
Na žalost Bijele kuće, Bajdenova starost postala je odlučujući element kampanje 2024.
Dejvid Akselrod, glavni savjetnik Bijele kuće za vrijeme predsjednikovanja Baraka Obame, rekao je da Bajden treba da odluči da li je pametno da se ponovo kandiduje, nakon što su novembarske ankete pokazale da zaostaje u ključnim državama u odnosu na Trampa.
"Ako nastavi kandidaturu, on će biti kandidat Demokratske stranke. Ono što treba da odluči je da li je to mudro; da li je to u NJEGOVOM najboljem interesu ili u interesu zemlje?", napisao je Akselrod na mreži Eks (X), ranije poznatoj kao Tviter.
Fizički pregled u februaru pokazao je da je Bajden zdrav i "sposoban za dužnost".
Bajden je dugo vjerovao da je on demokrata koji ima najveće šanse da pobijedi Trampa, ali anketa Rojters/Ipsos od 7. novembra pokazala je da je njegov rejting od 39%, najniži od aprila.
Primarni izbori demokrata počinju u februaru i završavaju se u junu. Oni održavaju svoju konvenciju u Čikagu u avgustu.
Očekuje se da će Bajden dobiti nominaciju svoje stranke nakon lakog primarnog procesa. On ima veliku prednost u anketama u odnosu na demokratske protivkandidate, spisateljicu Marijan Vilijamson i člana Predstavničkog doma Dina Filipsa.
Ako bi Bajden odustao nakon predizbora, delegati bi mogli slobodno glasati za drugog kandidata u Čikagu.
Svaki takav scenario bi gotovo sigurno doveo do nadmetanja među širokom grupom onih sa predsjedničkim ambicijama, uključujući Heris i guvernera Kalifornije Gevina Njusoma, s ciljem pridobijanja podrške više od 4.000 demokratskih delegata.
To bi nagovijestilo povratak u vrijeme u kojem su delegati konvencije zaista birali, a ne samo potvrđivali unaprijed poznatog kandidata.
"Ako odustane prije konvencije, imaćemo staromodnu konvenciju na kojoj će delegati u suštini odlučivati (za koga će glasati), bez obzira na to koga su izabrani da predstavljaju", rekla je Ilejn Kejmark, izborna ekspertica i viša saradnica na Brukings institutu u Vašingtonu, ujedno i članica Demokratskog nacionalnog komiteta (DNC).
To bi moglo izazvati unutarstranački rat, ostavljajući demokrate da liče na republikance u borbi u kojoj kandidati troše vrijeme i novac boreći se jedni protiv drugih.
Stvari se komplikuju ako Bajden iz bilo kojeg razloga odustane nakon konvencije. Kejmark, autorica knjige "Primarna politika", navela je da bi se u tom slučaju 435 članova DNC-a zatim sastalo na posebnoj sjednici kako bi odabrali kandidata.
Postoji i presedan za zamjenu kandidata.
Godine 1972., tadašnji senator Džordž Iglton povukao se kao potpredsjednički kandidat demokratskog predsjedničkog kandidata Džordža Mekgaverna, nakon što su objavljene informacije o njegovom liječenju od depresije.
DNC je imao hitan sastanak kako bi popunio upražnjeno mjesto i izabrao Sardženta Šrajvera da zauzme njegovo mjesto. Mekgavern je kasnije izgubio izbore.
Njusom je bio posebno aktivan ponašajući se kao Bajdenov zamenik, dok je napadao republikanskog predsjedničkog kandidata Rona Desantisa, guvernera Floride. Njusomova kancelarija nije odgovorila na Rojtersov zahtjev za komentar.
"Mnoge aktivnosti koje vidimo - kao što je Njusom koji pomaže Bajdenu - djelimično predstavlja i podsjećanje demokratskih glasača da ti ljudi postoje kao opcija", rekao je Rojtersu jedan visokorangirani demokrata.
